Connect with us

Svijet

RADNA EDMICA OD 4 DANA: Ove zemlje su je isprobale i više se ne vraćaju na staro

Da li zaista moramo da radimo pet dana sedmično?

Širom svijeta je uobičajena praksa da se većina poslova obavlja u radnom vremenu od 9 do 17 sati i to pet dana nedjeljno.

I Prvi maj svake godine obilježavamo zbog čikaških radnika koji su se izborili za “tri osmice” – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.

Međutim, više od 120 godina kasnije, radni uslovi su mnogo drugačiji, pogotovo zbog razvoja tehnologije, pa se postavlja pitanje da li moramo da radimo i tih osam sati dnevno ili pet dana nedeljno.

Zato su brojne kompanije odlučile da isprobaju novi način rada – četvorodnevnu radnu nedelju. Posao bi se radio dan manje, ali za isti novac.

Ideja je i da se smanji broj sastanaka, a da zaposleni budu više fokusirani na individualni rad.

Pobornici ovog režima smatraju da je to budućnost radničke produktivnosti i ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Uvjereni su da bi to zaposlenima donijelo veće zadovoljstvo što dalje povećava produktivnost.

Sindikati širom Evrope pozivaju lokalne vlasti da uvedu radnu nedjelju od četiri dana, ali samo nekoliko zemalja je ozbiljnije razmotrilo tu ideju.

Belgija – pionir skraćene radne nedjelje
Belgija je prva u Evropi radnu nedjelju od četiri dana unela u svoj zakon. Belgijski radnici su u februaru 2022. tražili pravo na četvorodnevnu radnu nedjelju, bez odbitka od plate.

Novi zakon je stupio na snagu u novembru 2023. čime je zaposlenima dozvoljeno da sami odluče da li će raditi četiri ili pet dana.

Međutim, to ne znači da će manje raditi već jednostavno sav posao moraju da “zgusnu” u četiri dana nedjeljno.

Želja je bila da se građanima omogući da lakše kombinuju posao i vrijeme koje provode sa porodicom.

Sa druge strane, nisu svi oberučke prihvatili ovu ideju. Pojedini radnici bi tako morali da rade duže kako bi završili sve obaveze, a oni koji rade po smjenama nemaju tu opciju da rade dan manje.

Njemački eksperiment
Njemačka je već rekorder u Evropi po najkraćoj prosječnoj radnoj nedjelji od 34,2 sata.

Sindikati ipak traže dodatno smanjenje radnih sati, a čini se da bi mogli to da ostvare iako je u toj zemlji to povezano sa manjkom kvalifikovane radne snage.

U februaru je 45 njemačkih kompanija počelo da testira četvorodnevnu radnu nedelju u eksperimentu koji će trajati šest mjeseci.

Inicijativa obuhvata samo firme koje mogu da se prilagode kraćoj radnoj nedjelji.

Prema anketi Forse, 71 odsto Nijemaca bi željelo da radi dan manje. Sedamdeset pet procenata ljudi smatra da bi to bilo poželjno, a 59 odsto vjeruje da je poduhvat izvodljiv.

Kada se proba bude završila, biće odlučeno da li će mera biti uvedena i na nacionalnom nivou.

Portugalska proba
Slijedeći primjere drugih zemalja, i Portugal je odlučio da isproba ovaj koncept.

39 privatnih kompanija se prošlog juna ujedinio sa neprofitnom grupom “4 Day Week Global”, a plan je da prate model 100:80:100 – 100 odsto plate, 80 odsto vremena, a da se održi produktivnost od 100 odsto.

Kako 72 odsto ljudi u toj zemlji radi 40 sati nedjeljno, Portugal je treći po dužini radne nedjelje u Evropi, podaci su OECD (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj).

Britanci bili “ekstremno uspješni”
Britanske kompanije su imale šestomesečnu probu četvorodnevne radne nedjelje, a sada se planira da to bude i trajno rješenje. Eksperiment je opisan kao “ekstremno uspješan”.

Više od 60 firmi i više od 3.300 zaposlenih je učestovalo u programu koji su vodili istraživači Univerziteta Kembridž i Oksford kao i Bostonskog koledža. Oko 92 procenta kompanija su odlučile da zadrže radnu nedjelju od četiri dana. Kao i u Portugalu, pratiće se model 100:80:100.

Slični programi bi trebalo da počnu i u SAD i Irskoj.

Španija testira kraći radni dan
Ljevičari su pokrenuli ovu ideju, a prvo se krenulo sa tim da se makar skrati radni dan, bez smanjivanja plata.

Cilj je bio da se utvrdi da li produktivnost može da se poboljša. Kompanije su se prijavile da primaju pomoć od državnog fonda od 10 miliona evra, ali moraju da smisle načine kako da pojačaju učinke rada.

Mjere treba da budu primijenjene u roku od godinu dana, dok firme moraju da učestvuju u programu najmanje dvije godine.

Tokom prve godine bi država trebalo djelimično da plaća troškove zarada.

Samo radnici sa punim radnim vremenom mogu da učestvuju u probi.

Island – jedan od lidera
Island je od 2015. do 2019. sproveo najveću probu radne nedjelje od 35 ili 36 sati, a učestvovalo je oko 2.500 ljudi.

Eksperiment je bio uspješan što je dovelo do velike promjene u toj zemlji – skoro 90 odsto radne populacije je smanjilo radno vrijeme ili dobilo neke druge pogodnosti.

Utvrđeno je da se smanjuje stres i izgaranje na poslu, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života je poboljšana.

U Švedskoj su podijeljena mišljenja
Nisu svi bili tako optimistični kao na Islandu.

Sličan eksperiment, održan 2015, u Švedskoj je naišao na podijeljene reakcije.

Prijedlog je bio da se radi šest sati dnevno sa punom platom, ali se nije svima svidjelo što gube novac tokom probnog perioda.

Čak su i neke ljevičarske partije smatrale da je uvođenje ovakvog koncepta preskupo.

Sa druge strane, na ortopedskom odjeljenju u Univerzitetskoj bolnici su zabilježeni pozitivni rezultati jer je oko 80 doktora i medicinskih sestara prešlo na radno vrijeme od 6 sati dnevno, a uposleno je novo osoblje kako bi se nadomjestilo izgubljeno vrijeme.

Medicinsko osoblje je pozitivno reagovalo, ali je eksperiment naišao na velike kritike zbog čega nije obnovljen.

Ipak, pojedine kompanije, poput “Tojote” odlučile su da zadrže skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlene. U toj firmi su mehaničarima još prije 10 godina umanjili broj radnih sati.

Related Topics:

Svijet

Putin nakon razgovora sa Trampom “SPREMNI SMO”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom da je Rusija spremna da radi na memorandumu sa Ukrajinom, uključujući i primirje.

– Dogovorili smo se sa predsjednikom Sjedinjenih Država da će Rusija predložiti i spremna je da sarađuje sa ukrajinskom stranom na memorandumu u vezi sa mogućim budućim mirovnim sporazumom sa definicijom niza stavova, kao što su, na primjer, principi rješavanja, vremenski okvir mogućeg mirovnog sporazuma i tako dalje, uključujući i mogući prekid vatre na određeni period ako se postignu relevantni sporazumi – rekao je Putin novinarima.

Istakao je da je potrebno da Rusija i Ukrajina pronađu kompromise koji bi bili zadovoljavajući za sve strane.

Putin je istakao da je stav Rusije jasan.

– Glavna stvar za nas je da otklonimo osnovne uzroke ove krize – naglasio je Putin.

Dodao je da je “Tramp u razgovoru izrazao svoj stav o okončanju nepriteljstva u Ukrajini”.

– Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize. Sa svoje strane (u razgovoru sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom – prim. a.) takođe sam napomenuo da i Rusija podržava mirno rješavanje ukrajinske krize – rekao je Putin.

On je telefonski razgovor sa Trampom označio značajnim, iskrenim i veoma korisnim.

– Želio bih da napomenem da je razgovor bio veoma informativan i veoma iskren. I generalno, po mom mišljenju, veoma koristan u tom pogledu – rekao je Putin.

Dodao je da su kontakti između učesnika sastanka i pregovora u Istanbulu su nastavljeni, i to daje “razlog da vjerujemo da smo, generalno, na pravom putu”.

RIA Novosti

Nastavi čitati

Svijet

I TO POSTOJI! Grad čiji stanovnici kišu nisu osjetili 400 godina

U samom srcu čileanske pustinje Atacama, jedne od najsušnijih regija na svijetu, smjestio se grad Calama, nevjerovatno mjesto koje prkosi prirodi i vremenskim uslovima.

Calama je poznata po izuzetno dugim periodima bez padavina. Prema istorijskim podacima, ovo područje nije zabilježilo nijednu kap kiše čak 401 godinu – od 1570. do 1971. godine. Posljednji sličan sušni niz zabilježen je početkom 20. vijeka i trajao je 41 godinu.

Danas na širem području grada u prosjeku padne svega pet milimetara kiše godišnje, što Calamu čini jednom od najsušnijih naseljenih destinacija na svijetu.

Uprkos ekstremnim klimatskim uslovima, grad broji oko 180.000 stanovnika. Ključ opstanka ove zajednice leži u bogatim nalazištima bakra, koji su od presudnog značaja za privredu cijele regije.

Priroda se i ovdje pokazuje snalažljivom, u pustinjskim predjelima opstaju alge, lišajevi i kaktusi zahvaljujući morskoj magli poznatoj kao camanchaca, koja s Tihog okeana dopire do suhe unutrašnjosti donoseći neophodnu vlagu.

Stanovnici Calame naučili su da ovu maglu koriste na inovativne načine, pomoću specijalno dizajniranih mreža i sistema, prikupljaju vodu iz vazduha koju zatim koriste za piće i navodnjavanje vrtova.

Ovaj jedinstveni grad predstavlja fascinantan primjer ljudske otpornosti, inovacije i prilagođavanja životu u ekstremnim uslovima.

Radio Sarajevo

Nastavi čitati

Svijet

POKLON ZA PAPU! Otkriveno kakav će biti novi papamobil

Vatikan je otkrio novo službeno vozilo pape Lava XIV, nasljednika pape Franje i trenutnog poglavara Rimokatoličke crkve.

Novi papa se opredijelio za moderan, efikasan i tehnološki automobil, koji je predstavljen u nedelju na inauguracionoj misi.

“Papamobil” je prilagođeno vozilo koje papa koristi za kretanje, posebno tokom javnih događaja. Njegov dizajn i karakteristike su se mijenjali tokom vremena, prilagođavajući se potrebama svakog pape za bezjbednošću, vidljivošću i udobnošću. Od potpuno oklopljenih modela do otvorenijih i jednostavnijih, “papamobil” je bio simbol ere i stila svakog pape.

Papa Lav XIV, rođen kao Robert Prevost, pokazivao je sklonost ka tehnologiji od početka svog pontifikata. Njegov izbor vozila nije izuzetak: odbacio je skromni beli “fijat 500L” koji je koristio njegov prethodnik papa Franja u korist mnogo modernije i sofisticiranije opcije. Novi “papamobil” je tamnoplavi “folksvagen multivan”, prenosi sajt el komersio.

Proizveden u Njemačkoj, ovaj model ima bateriju od 77 kWh, što mu omogućava domet od preko 500 kilometara. To je ekološki prihvatljiva opcija i u skladu je sa trenutnim naporima za smanjenje emisija zagađujućih materija. Takođe nudi bezbjedno, udobno i efikasno iskustvo vožnje zahvaljujući naprednom sistemu pomoći vozaču.

Nastavi čitati

Aktuelno