Connect with us

Svijet

RADNA EDMICA OD 4 DANA: Ove zemlje su je isprobale i više se ne vraćaju na staro

Da li zaista moramo da radimo pet dana sedmično?

Širom svijeta je uobičajena praksa da se većina poslova obavlja u radnom vremenu od 9 do 17 sati i to pet dana nedjeljno.

I Prvi maj svake godine obilježavamo zbog čikaških radnika koji su se izborili za “tri osmice” – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.

Međutim, više od 120 godina kasnije, radni uslovi su mnogo drugačiji, pogotovo zbog razvoja tehnologije, pa se postavlja pitanje da li moramo da radimo i tih osam sati dnevno ili pet dana nedeljno.

Zato su brojne kompanije odlučile da isprobaju novi način rada – četvorodnevnu radnu nedelju. Posao bi se radio dan manje, ali za isti novac.

Ideja je i da se smanji broj sastanaka, a da zaposleni budu više fokusirani na individualni rad.

Pobornici ovog režima smatraju da je to budućnost radničke produktivnosti i ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Uvjereni su da bi to zaposlenima donijelo veće zadovoljstvo što dalje povećava produktivnost.

Sindikati širom Evrope pozivaju lokalne vlasti da uvedu radnu nedjelju od četiri dana, ali samo nekoliko zemalja je ozbiljnije razmotrilo tu ideju.

Belgija – pionir skraćene radne nedjelje
Belgija je prva u Evropi radnu nedjelju od četiri dana unela u svoj zakon. Belgijski radnici su u februaru 2022. tražili pravo na četvorodnevnu radnu nedjelju, bez odbitka od plate.

Novi zakon je stupio na snagu u novembru 2023. čime je zaposlenima dozvoljeno da sami odluče da li će raditi četiri ili pet dana.

Međutim, to ne znači da će manje raditi već jednostavno sav posao moraju da “zgusnu” u četiri dana nedjeljno.

Želja je bila da se građanima omogući da lakše kombinuju posao i vrijeme koje provode sa porodicom.

Sa druge strane, nisu svi oberučke prihvatili ovu ideju. Pojedini radnici bi tako morali da rade duže kako bi završili sve obaveze, a oni koji rade po smjenama nemaju tu opciju da rade dan manje.

Njemački eksperiment
Njemačka je već rekorder u Evropi po najkraćoj prosječnoj radnoj nedjelji od 34,2 sata.

Sindikati ipak traže dodatno smanjenje radnih sati, a čini se da bi mogli to da ostvare iako je u toj zemlji to povezano sa manjkom kvalifikovane radne snage.

U februaru je 45 njemačkih kompanija počelo da testira četvorodnevnu radnu nedelju u eksperimentu koji će trajati šest mjeseci.

Inicijativa obuhvata samo firme koje mogu da se prilagode kraćoj radnoj nedjelji.

Prema anketi Forse, 71 odsto Nijemaca bi željelo da radi dan manje. Sedamdeset pet procenata ljudi smatra da bi to bilo poželjno, a 59 odsto vjeruje da je poduhvat izvodljiv.

Kada se proba bude završila, biće odlučeno da li će mera biti uvedena i na nacionalnom nivou.

Portugalska proba
Slijedeći primjere drugih zemalja, i Portugal je odlučio da isproba ovaj koncept.

39 privatnih kompanija se prošlog juna ujedinio sa neprofitnom grupom “4 Day Week Global”, a plan je da prate model 100:80:100 – 100 odsto plate, 80 odsto vremena, a da se održi produktivnost od 100 odsto.

Kako 72 odsto ljudi u toj zemlji radi 40 sati nedjeljno, Portugal je treći po dužini radne nedjelje u Evropi, podaci su OECD (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj).

Britanci bili “ekstremno uspješni”
Britanske kompanije su imale šestomesečnu probu četvorodnevne radne nedjelje, a sada se planira da to bude i trajno rješenje. Eksperiment je opisan kao “ekstremno uspješan”.

Više od 60 firmi i više od 3.300 zaposlenih je učestovalo u programu koji su vodili istraživači Univerziteta Kembridž i Oksford kao i Bostonskog koledža. Oko 92 procenta kompanija su odlučile da zadrže radnu nedjelju od četiri dana. Kao i u Portugalu, pratiće se model 100:80:100.

Slični programi bi trebalo da počnu i u SAD i Irskoj.

Španija testira kraći radni dan
Ljevičari su pokrenuli ovu ideju, a prvo se krenulo sa tim da se makar skrati radni dan, bez smanjivanja plata.

Cilj je bio da se utvrdi da li produktivnost može da se poboljša. Kompanije su se prijavile da primaju pomoć od državnog fonda od 10 miliona evra, ali moraju da smisle načine kako da pojačaju učinke rada.

Mjere treba da budu primijenjene u roku od godinu dana, dok firme moraju da učestvuju u programu najmanje dvije godine.

Tokom prve godine bi država trebalo djelimično da plaća troškove zarada.

Samo radnici sa punim radnim vremenom mogu da učestvuju u probi.

Island – jedan od lidera
Island je od 2015. do 2019. sproveo najveću probu radne nedjelje od 35 ili 36 sati, a učestvovalo je oko 2.500 ljudi.

Eksperiment je bio uspješan što je dovelo do velike promjene u toj zemlji – skoro 90 odsto radne populacije je smanjilo radno vrijeme ili dobilo neke druge pogodnosti.

Utvrđeno je da se smanjuje stres i izgaranje na poslu, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života je poboljšana.

U Švedskoj su podijeljena mišljenja
Nisu svi bili tako optimistični kao na Islandu.

Sličan eksperiment, održan 2015, u Švedskoj je naišao na podijeljene reakcije.

Prijedlog je bio da se radi šest sati dnevno sa punom platom, ali se nije svima svidjelo što gube novac tokom probnog perioda.

Čak su i neke ljevičarske partije smatrale da je uvođenje ovakvog koncepta preskupo.

Sa druge strane, na ortopedskom odjeljenju u Univerzitetskoj bolnici su zabilježeni pozitivni rezultati jer je oko 80 doktora i medicinskih sestara prešlo na radno vrijeme od 6 sati dnevno, a uposleno je novo osoblje kako bi se nadomjestilo izgubljeno vrijeme.

Medicinsko osoblje je pozitivno reagovalo, ali je eksperiment naišao na velike kritike zbog čega nije obnovljen.

Ipak, pojedine kompanije, poput “Tojote” odlučile su da zadrže skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlene. U toj firmi su mehaničarima još prije 10 godina umanjili broj radnih sati.

Svijet

ERBAS U NAJVEĆOJ KRIZI DECENIJE: Nakon prizemljenja 6.000 aviona, otkriven i novi problem sa metalnim panelima trupa

Iako tvrdi da sporne komponente nisu stigle do flote koja je u upotrebi, Erbas priznaje novi tehnički propust na svom najprodavanijem avionu. Sa padom akcija od 11 odsto i sve više pitanja o bezbjednosti, A320 ulazi u najteži period u posljednjih deset godina.

Proizvođač aviona Erbas saopštio je da je otkriven problem u kvalitetu metalnih panela trupa na pojedinim modelima A320, samo nekoliko dana nakon što je veliki broj letjelica prizemljen zbog softverskog kvara.

Iako za sada nema naznaka da je ijedan sporni panel ugrađen u avione koji se trenutno koriste, vrijednost akcija najvećeg svjetskog proizvođača aviona pala je za čak 11 odsto.

Akcije su dodatno oslabile nakon informacije o novom tehničkom problemu, koja je stigla ubrzo pošto je prizemljeno oko 6.000 aviona A320 radi hitnog ažuriranja softvera.

“Erbas potvrđuje da je identifikovao problem sa kvalitetom koji se tiče određenog broja metalnih panela za A320”, saopštila je kompanija, naglašavajući da je izvor kvara otkriven, otklonjen i da paneli koji se trenutno proizvode ispunjavaju sve propisane standarde.

Portparol proizvođača izjavio je da je problem došao od jednog od spoljnih dobavljača, čije ime kompanija nije željela da objavi.

Erbas koristi kombinaciju internih i eksternih dobavljača za svoje aerostrukture: prednji dio trupa A320 uglavnom se izrađuje u Francuskoj, a zadnji u Njemačkoj. Gornji paneli se najčešće proizvode unutar same kompanije, dok ostatak stiže od više različitih proizvođača.

Ovo je još jedan u nizu problema koji pogađa najprodavaniji Erbasov model.

Naime, nedavno je doneta odluka da se privremeno povuče oko polovine kompletne A320 flote, oko 6.000 letjelica, nakon što je prošle sedmice ukazano na moguću, ali još uvijek nepotvrđenu vezu između softverskog kvara i naglog gubitka visine jednog aviona.

Zamjena softvera na 6.000 aviona
Nakon konsultacija sa regulatorima, Erbas je u petak izdao upozorenje kojim je avio-kompanijama naložena privremena obustava letova dok se softver ne vrati na prethodnu verziju.

Rješenje je podrazumijevalo instaliranje starije verzije softvera koji upravlja uglom nosa aviona.

Iz kompanije je saopšteno da je zamjena izvedena na gotovo svim letjelicama, preostalo je još samo oko 100 aviona od ukupno 6.000 na kojima treba završiti proceduru. Erbas se pritom izvinio partnerima zbog kašnjenja i operativnih problema koje je izazvala masovna zamjena softvera.

Nastavi čitati

Svijet

Sijarto šokirao “TUŽIĆEMO BRISEL”

Mađarska odbacuje plan EU da zabrani uvoz nafte i gasa iz Rusije i priprema tužbu protiv Brisela u Evropskom sudu pravde, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Govorimo o ruskom prirodnom gasu i sirovoj nafti, o isporukama koje Brisel želi da zabrani Evropi. Čim se održi konačno glasanje o toj odluci u Briselu, mi ćemo smjesta podnijeti tužbu Evropskom sudu pravde. Odmah ćemo pokrenuti pravne procese”, rekao je Sijarto novinarima.

Prema njegovim riječima, pravnici u Budimpešti već odrađuju neophodan pravni posao.

Sijarto je plan EU nazvao pronevjerom i briselskom diktaturom.

Lideri zemalja Zapadne Evrope žele da uvuku cijeli kontinent u rat sa Rusijom, ignorišući odluku NATO-a da izbjegne takvu eskalaciju, izjavio je Sijarto.

“Dio Evrope predvođen Briselom želi da uvuče kontinent u rat sa Rusijom. Ratnohučkački fanatici će danas na sastanku savjeta NATO-a sigurno pokušati da ponište raniju odluku da Alijansa ne treba da se uključuje u rat u Ukrajini i da treba da se učini sve kako bi se to spriječilo”, rekao je Sijarto pred polazak na sastanak šefova diplomatija članica Alijanse u Briselu.

On je naveo da će “fanatici” danas pokušati da odustanu od pomenute ranije odluke, ali da će Mađarska i druge zemlje koje se zalažu za mir pokušati to da spriječe, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

KOLIKO JE PAMETNO, VIDJEĆEMO… EU planira da troši zamrznutu rusku imovinu !

Evropska komisija je iznijela dva paralelna prijedloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute imovine ruske centralne banke da bi se pomoglo u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine za period 2026 – 2027. godinu.

Evropska komisija iznijela je dva predloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute ruske imovine.

Izvršno tijelo EU saopštilo je da njegov paket od pet pravnih predloga uključuje “zajam za reparacije” zasnovan na ruskoj imovini koja se najvećim dijelom nalazi u Belgiji, kao i zabranu vraćanja te zamrznute imovine Rusiji, prenosi Rojters.

Predlozi su, takođe, obuhvatali zaštitne mehanizme za zajam za reparacije, osmišljene da zaštite članice EU i finansijske institucije od mogućih mjera odmazde, kao i predloženu izmjenu kojom bi se omogućilo korišćenje budžeta EU za podršku zajmu Ukrajini.

Kritika Belgije na predlog EU
Belgija je kritikovala predlog EU o korišćenju zamrznute ruske imovine.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo izjavio je u ponedjeljak da pokušaj Evropske unije da primora Belgiju da Ukrajini preda milijarde dolara ruske imovine zamrznute u Evrokliru u Briselu predstavlja nezakonit manevar, i da bi Rusija imala velike šanse da pobijedi na sudu i povrati svoj novac, što bi dovelo Belgiju do bankrota.

“Mislim da potcjenjujemo da je ovo glavni rizik danas, glavni ‘Damoklov mač’ koji visi nad glavom naše zemlje. Cilj je očigledno da se finansijski pomogne Ukrajini, a Belgija je to uvijek činila i nastaviće da čini. Ali želimo da izbjegnemo kršenje međunarodnog prava koje se ne zasniva na sudskoj odluci, već na političkoj volji: da konfiskujemo ovu rusku imovinu, što nikada ranije nije urađeno”, rekao je Prevo, prenio je RTL.

On je kazao da je jednostavno objasniti rizike za Belgiju i njene građane, ukoliko bi ruska zamrznuta sredstva u Evrokliru bila korišćena za potrebe druge zemlje.

“Ako nas Rusija goni, imaće sve šanse da pobijedi na sudu, a mi, Belgija, nećemo moći da vratimo ovih 200 milijardi jer to predstavlja ekvivalent godišnjeg saveznog budžeta. To bi značilo bankrot za Belgiju”, zaključio je Prevo.

Ministar spoljnih poslova je ponovio da se on i Bart De Vever svakodnevno bore da druge evropske zemlje shvate da to nije dobra ideja.

“Neophodno je, i to je ono što već mjesecima tvrdimo, da ako Evropa želi da krene ovim putem, mora da postoji solidarnost među evropskim zemljama: rizik mora da bude podijeljen, ali ne samo slučaj da ‘uvijamo Belgiji ruku i da ona sama snosi finansijski i pravni rizik’ “, istakao je Prevo.

Uloga Evroklira i zamrznuta imovina
Evroklir, globalna kompanija za infrastrukturu finansijskog tržišta sa sjedištem u Briselu koja pruža usluge nakon trgovine, kao što su poravnanje, starateljstvo i upravljanje rizicima, za širok spektar transakcija sa hartijama od vrijednosti, ima 180 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za koju EU traži da se koristi za finansiranje Ukrajine u tekućem sukobu sa Rusijom, što je prethodno odbio i belgijski premijer Bart de Vever.

Nastavi čitati

Aktuelno