Connect with us

Svijet

RADNA EDMICA OD 4 DANA: Ove zemlje su je isprobale i više se ne vraćaju na staro

Da li zaista moramo da radimo pet dana sedmično?

Širom svijeta je uobičajena praksa da se većina poslova obavlja u radnom vremenu od 9 do 17 sati i to pet dana nedjeljno.

I Prvi maj svake godine obilježavamo zbog čikaških radnika koji su se izborili za “tri osmice” – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.

Međutim, više od 120 godina kasnije, radni uslovi su mnogo drugačiji, pogotovo zbog razvoja tehnologije, pa se postavlja pitanje da li moramo da radimo i tih osam sati dnevno ili pet dana nedeljno.

Zato su brojne kompanije odlučile da isprobaju novi način rada – četvorodnevnu radnu nedelju. Posao bi se radio dan manje, ali za isti novac.

Ideja je i da se smanji broj sastanaka, a da zaposleni budu više fokusirani na individualni rad.

Pobornici ovog režima smatraju da je to budućnost radničke produktivnosti i ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Uvjereni su da bi to zaposlenima donijelo veće zadovoljstvo što dalje povećava produktivnost.

Sindikati širom Evrope pozivaju lokalne vlasti da uvedu radnu nedjelju od četiri dana, ali samo nekoliko zemalja je ozbiljnije razmotrilo tu ideju.

Belgija – pionir skraćene radne nedjelje
Belgija je prva u Evropi radnu nedjelju od četiri dana unela u svoj zakon. Belgijski radnici su u februaru 2022. tražili pravo na četvorodnevnu radnu nedjelju, bez odbitka od plate.

Novi zakon je stupio na snagu u novembru 2023. čime je zaposlenima dozvoljeno da sami odluče da li će raditi četiri ili pet dana.

Međutim, to ne znači da će manje raditi već jednostavno sav posao moraju da “zgusnu” u četiri dana nedjeljno.

Želja je bila da se građanima omogući da lakše kombinuju posao i vrijeme koje provode sa porodicom.

Sa druge strane, nisu svi oberučke prihvatili ovu ideju. Pojedini radnici bi tako morali da rade duže kako bi završili sve obaveze, a oni koji rade po smjenama nemaju tu opciju da rade dan manje.

Njemački eksperiment
Njemačka je već rekorder u Evropi po najkraćoj prosječnoj radnoj nedjelji od 34,2 sata.

Sindikati ipak traže dodatno smanjenje radnih sati, a čini se da bi mogli to da ostvare iako je u toj zemlji to povezano sa manjkom kvalifikovane radne snage.

U februaru je 45 njemačkih kompanija počelo da testira četvorodnevnu radnu nedelju u eksperimentu koji će trajati šest mjeseci.

Inicijativa obuhvata samo firme koje mogu da se prilagode kraćoj radnoj nedjelji.

Prema anketi Forse, 71 odsto Nijemaca bi željelo da radi dan manje. Sedamdeset pet procenata ljudi smatra da bi to bilo poželjno, a 59 odsto vjeruje da je poduhvat izvodljiv.

Kada se proba bude završila, biće odlučeno da li će mera biti uvedena i na nacionalnom nivou.

Portugalska proba
Slijedeći primjere drugih zemalja, i Portugal je odlučio da isproba ovaj koncept.

39 privatnih kompanija se prošlog juna ujedinio sa neprofitnom grupom “4 Day Week Global”, a plan je da prate model 100:80:100 – 100 odsto plate, 80 odsto vremena, a da se održi produktivnost od 100 odsto.

Kako 72 odsto ljudi u toj zemlji radi 40 sati nedjeljno, Portugal je treći po dužini radne nedjelje u Evropi, podaci su OECD (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj).

Britanci bili “ekstremno uspješni”
Britanske kompanije su imale šestomesečnu probu četvorodnevne radne nedjelje, a sada se planira da to bude i trajno rješenje. Eksperiment je opisan kao “ekstremno uspješan”.

Više od 60 firmi i više od 3.300 zaposlenih je učestovalo u programu koji su vodili istraživači Univerziteta Kembridž i Oksford kao i Bostonskog koledža. Oko 92 procenta kompanija su odlučile da zadrže radnu nedjelju od četiri dana. Kao i u Portugalu, pratiće se model 100:80:100.

Slični programi bi trebalo da počnu i u SAD i Irskoj.

Španija testira kraći radni dan
Ljevičari su pokrenuli ovu ideju, a prvo se krenulo sa tim da se makar skrati radni dan, bez smanjivanja plata.

Cilj je bio da se utvrdi da li produktivnost može da se poboljša. Kompanije su se prijavile da primaju pomoć od državnog fonda od 10 miliona evra, ali moraju da smisle načine kako da pojačaju učinke rada.

Mjere treba da budu primijenjene u roku od godinu dana, dok firme moraju da učestvuju u programu najmanje dvije godine.

Tokom prve godine bi država trebalo djelimično da plaća troškove zarada.

Samo radnici sa punim radnim vremenom mogu da učestvuju u probi.

Island – jedan od lidera
Island je od 2015. do 2019. sproveo najveću probu radne nedjelje od 35 ili 36 sati, a učestvovalo je oko 2.500 ljudi.

Eksperiment je bio uspješan što je dovelo do velike promjene u toj zemlji – skoro 90 odsto radne populacije je smanjilo radno vrijeme ili dobilo neke druge pogodnosti.

Utvrđeno je da se smanjuje stres i izgaranje na poslu, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života je poboljšana.

U Švedskoj su podijeljena mišljenja
Nisu svi bili tako optimistični kao na Islandu.

Sličan eksperiment, održan 2015, u Švedskoj je naišao na podijeljene reakcije.

Prijedlog je bio da se radi šest sati dnevno sa punom platom, ali se nije svima svidjelo što gube novac tokom probnog perioda.

Čak su i neke ljevičarske partije smatrale da je uvođenje ovakvog koncepta preskupo.

Sa druge strane, na ortopedskom odjeljenju u Univerzitetskoj bolnici su zabilježeni pozitivni rezultati jer je oko 80 doktora i medicinskih sestara prešlo na radno vrijeme od 6 sati dnevno, a uposleno je novo osoblje kako bi se nadomjestilo izgubljeno vrijeme.

Medicinsko osoblje je pozitivno reagovalo, ali je eksperiment naišao na velike kritike zbog čega nije obnovljen.

Ipak, pojedine kompanije, poput “Tojote” odlučile su da zadrže skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlene. U toj firmi su mehaničarima još prije 10 godina umanjili broj radnih sati.

Related Topics:

Svijet

SUKOB INTERESA U ČEŠKOJ RIJEŠEN! Babiš ostavlja 250 firmi i 40.000 radnika, postaje premijer

Budući češki premijer, lider populističke ANO, milijarder Andrej Babiš, saopštio je da će se, da bi izbjegao sukob interesa, odreći zauvijek svoje poslovne imperije u agraru, prehrambenoj i hemijskoj industriji – koncerna “Agrofert”, koji posluje u 20 zemalja širom svijeta.

“Odlučio sam se za korak za koji sam mislio da ga nikad neću učiniti. Riješio sam da se zauvijek odreknem koncerna ‘Agrofert’, sa kojim više neću imati nikakve veze – neće biti u mom vlaništvu, neću biti s njim ekonomski povezan, niti ću biti u bilo kakvoj vezi”, saopštio je Babiš u video-poruci na društvenim mrežama.

Babišovi pravnici su, da riješe sukob interesa kada bi Babiš bio predsjednik vlade koja odlučuje o poljoprivrednoj politici i javnim nabavkama, nacionalnim i evropskim dotacijama, odabrali varijantu slijepog trasta po uzoru na pravno rješenje u Kanadi, kada će fondom upravljati potpuno nezavisno lice sa kojim nema veze ni bilo koji član Babišove porodice.

“Akcije ‘Agroferta’ mi više nikad niko neće vratiti i to ni kada odem iz politike. Isto tako, moja djeca i moja supruga neće imati nikakav uticaj na ‘Agrofert’. Djeci će se vlasništvo vratiti poslije moje smrti”, kazao je Babiš.

Da saopšti javnosti kako će riješiti svoj sukob interesa i po češkim i po evropskom zakonima, Babiša je natjerao češki predsjednik Petr Pavel, jer je odbijao da ga prije toga imenuje za premijera, iako je njegova stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 3. i 4. oktobra.

Po Ustavu češki predsjednik ne mora da imenuje za premijera ni lidera pobjedničke partije na izborima, ni lidera eventualne većine u parlamentu, već bukvalno koga on lično hoće, što je koristio bivši predsjednik Miloš Zeman da održi Babišovu manjinsku vladu.

Tek ako dva puta vlade koje bi šef države imenovao ne dobiju povjerenje parlamenta, treći pokušaj da se nađe premijer pripada predsjedniku Poslaničkog doma, prenosi Nova.

Sukob interesa po češkom zakonu

Po češkom zakonu o sukobu interesa, pooštrenom izmjenama nazvanim Leks Babiš, “Agrofert” ne bi smio da učestvuje u tenderima za javne nabavke niti da dobija dotacije, a sudovi baš povodom ranijih dotacija za “Agrofert” potvrdili su da nije bilo dovoljno to što je Babiš, kada je ranije bio premijer od 2017. do 2021, akcije smjestio u običan povjerenički fond.

Pavel je insistirao da Babiš riješi problem sukoba interesa, jer bi zbog njega mogle da budu ugrožene i druge evropske dotacije za cijelu Češku, a pravo na to potvrdio mu je i raniji nalaz Ustavnog suda.

Babiš je po ulasku u vlade, još kao ministar finansija 2013, a poslije od 2017. kao premijer učetvorostručio svoje bogatstvo u dobroj mjeri zahvaljujúći javnim nabavkama i dotacijama i dostigao drugo mjesto “Forbsove” liste najbogatijih Čeha, dok je njegovo bogatstvo poslije odlaska iz vlade počelo da se topi i završio je na sedmom mjestu “Forbsove” liste.

U okviru “Agroferta” koji je Babiš, doseljenik iz Slovačke, osnovao 1993. godine, posluje više od 250 preduzeća u Češkoj i regionu Srednje Evrope, prvenstveno u Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji, a svoja predstavništva i poslove ima u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta.

Na najnovijoj listi najvrednijih čeških firmi “Agrofert” je na 8. mjestu, a zapošljava oko 40.000 ljudi.

Pavel je obećao da će odmah, čim Babiš javno saopšti kako je riješio sukob interesa, imenovati Babiša za premijera i cijelu novu vladu.

Imenovanje za premijera

Češki predsjednik je saopštio da će u utorak, 9. decembra, imenovati Babiša za premijera.

On je pohvalio Babiša što je poštovao sporazum i javno objavio način rješavanja svog sukoba interesa, nakon što je objavio da će se odreći svog holdinga “Agrofert”.

“Cijenim jasan i razumljiv način na koji je Andrej Babiš ispunio naš dogovor i javno objavio metod rješavanja svog sukoba interesa. Stoga sam odlučio da ga imenujem na mjesto premijera u utorak, 9. decembra. Time uvažavam rezultate izbora za Poslanički dom Parlamenta i trenutni tok pregovora o formiranju koalicione vlade”, naveo je Pavel na platformi X.

Češki lider je rekao da rješenje za “Agrofert”, koje je Babiš izabrao, vidi kao javnu obavezu, prenosi Tanjug.

Pavel je napomenuo i da će biti važan i način na koji će se cijeli proces sprovesti, prenosi Radio Prag.

Nastavi čitati

Svijet

Izrael dogovorio vojni budžet za 2026! 34 MILIJARDE DOLARA ZA ODBRANU

Izraelski vojni budžet za 2026. godinu iznosiće 112 milijardi šekela (34 milijarde dolara), nakon što su ministar odbrane Izrael Kac i ministar finansija Becalel Smotrič postigli dogovor, prenose izraelski mediji.

Smotrič je tražio manji budžet za odbranu, kritikujući resor odbrane zbog neefikasnog upravljanja svojim rashodima kada je prošlog mjeseca saopštio nacrt državnog budžeta za 2026. godinu, nakon dvije godine rasta vojnih troškova, navodi Tajms of Izrael.

Kao odgovor, zvaničnici Ministarstva odbrane su saopštili da će Smotrič manjim budžetom odložiti ključne poslove tog resora.

Nakon pregovora između Kaca i Smotriča, kao i između zvaničnika oba ministarstva, strane su se složile za iznos oko 34 milijarde dolara, saopštio je kabinet izraelskog ministra odbrane.

Prema sporazumu, budžet je zasnovan na pretpostavci da će 2026. godine na dužnost biti pozvano prosječno samo 40.000 rezervista,  a na vrhuncu rata sa Hamasom, Izrael je aktivirao oko 300.000 rezervista, navodi  Tajms of Izrael.

Nastavi čitati

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno