Kondom star gotovo 200 godina, u “savršeno očuvanom stanju”, upravo je izložen na izložbi u Rajksmuzeumu u Amsterdamu.

Vjeruje se da je kondom, koji je izložen u Rajksmuzeumu u Amsterdamu, napravljen od slepog crijeva ovce i na sebi ima eksplicitnu ilustraciju na kojoj su prikazani časna sestra i trojica sveštenika. Ovaj retki artefakt potiče iz 1830. godine, a muzej ga je kupio na aukciji prošle godine.

Dio je izložbe o prostituciji i se*sualnosti u 19. vijeku. Postavku čine i grafike, crteži i fotografije. Kustoskinja muzeja, Džojs Zelen, rekla je za “Bi-Bi-Si” da su ona i njena koleginica prasnule u smijeh kada su prvi put ugledale kondom na aukciji.

“Niko drugi ga nije primijetio”, rekla je Zelen i dodala da su samo one licitirale za njega.

Nakon što su ga nabavile, pregledale su ga UV svetlom i utvrdile da nikada nije korišćen.

“U savršenom je stanju”, rekla je Zelen.

Od kada je izložen, muzej je prepun posetilaca, i mladih i starih, a reakcije su, kako je otkrila, bile nevjerovatne. Zelen je objasnila da se vjeruje kako je kondom bio “luksuzni suvenir” iz otmenog bordela u Francuskoj, a poznato je da su do danas “preživjela” samo još dva slična primjerka.

Muzej je naveo da ovaj neobičan predmet “predstavlja i svjetliju i tamniju stranu se*sualnog zdravlja, u vremenu kada je potraga za tjelesnim zadovoljstvom bila praćena strahovima od neželjene trudnoće i polno prenosivih bolesti, naročito sifilisa”.

Eksplicitna ilustracija na ovom kondomu prikazuje časnu sestru kako sjedi ispred trojice muškaraca sa podignutom haljinom i raširenim nogama, dok prstom pokazuje na sveštenike koji stoje ispred nje podižući svoje odore.

Na kondomu je i natpis “Voilà mon choix”, što znači “Evo mog izbora”. Muzej je objasnio da ova ilustracija može da se tumači kao “parodija na celibat, ali i na mitološki Sud Parisa”, u kojem trojanski princ Paris bira najljepšu boginju među Afroditom, Herom i Atenom. Holandski muzej navodi da njihova zbirka grafika sadrži oko 750.000 štampanih radova, crteža i fotografija, ali da je ovo prvi primjerak štampe na kondomu.

“Koliko znamo, mi smo jedini umjetnički muzej koji poseduje štampani kondom”, rekla je Zelen i dodala je da je muzej “otvoren za pozajmice” ovog artefakta drugim muzejima, ali je naglasila da je predmet izuzetno krhak.

Izložba traje do kraja novembra

NASA je 14. oktobra 2024. godine lansirala misiju Europa Clipper, ambiciozan poduhvat čiji je cilj istraživanje Jupitrovog mjeseca Evrope – jednog od najuzbudljivijih kandidata za potencijalno nastanjiv svijet izvan Zemlje.

Evropa je prepoznata kao jedno od najperspektivnijih mjesta u Sunčevom sistemu gdje bi mogli postojati uslovi za život. Zahvaljujući podacima sa misija Voyager i Galileo, poznato je da Evropa skriva pod debelom ledenom korom globalni okean tečne vode, koji je vjerovatno u kontaktu sa stijenom, što stvara potencijalne uslove za život.

Misija Europa Clipper je dizajnirana da detaljno istraži ovu mjesec, analizirajući njenu površinu, unutrašnju strukturu i atmosferu kako bi se utvrdilo da li postoje uslovi koji podržavaju život.

Putovanje do Jupitera
Sonda je lansirana sa svemirskog centra Kennedy u Floridi pomoću rakete Falcon Heavy. Putovanje do Jupitera traje oko 5.5 godina, a tokom puta koristiće gravitacione asistencije od Marsa (1. marta 2025.) i Zemlje (3. decembra 2026.) kako bi postigla potrebnu brzinu za dolazak do Jupitera u aprilu 2030. godine.

Nakon dolaska, sonda će ući u orbitu oko Jupitera i izvoditi 49 bliskih prolaza pored Evrope, što će omogućiti detaljno mapiranje njene površine i analizu unutrašnje strukture.

Naučni instrumenti
Europa Clipper nosi devet naučnih instrumenata koji će omogućiti sveobuhvatno istraživanje mjeseca:

PIMS (Plasma Instrument for Magnetic Sounding): Meri magnetna polja kako bi se odredila dubina i salinitet podzemnog okeana.

ECM (Europa Clipper Magnetometer): Pruža dodatne podatke o magnetosferi Evrope.

MISE (Mapping Imaging Spectrometer for Europa): Analizira površinsku kompoziciju i identifikuje materijale koji mogu biti povezani sa biološkim procesima.

EIS (Europa Imaging System): Prikuplja visoko-rezolutne slike površine.

REASON (Radar for Europa Assessment and Sounding: Ocean to Near-surface): Probijajući radar koji istražuje debljinu ledene kore i traži podzemne vode.

E-THEMIS (Europa Thermal Emission Imaging System): Meri temperaturne razlike na površini, identifikujući potencijalne toplotne izvore.

MASPEX (MAss SPectrometer for Planetary EXploration/Europa): Analizira hemijski sastav površinskog materijala.

Europa-UVS (Europa Ultraviolet Spectrograph): Istražuje atmosferu Evrope i okolni prostor.

SUDA (SUrface Dust Analyzer): Analizira čestice prašine u okolini Evrope.

Izazovi i zaštita
Jedan od najvećih izazova misije je intenzivno zračenje koje dolazi od Jupitera. Sonda je dizajnirana da izdrži ova ekstremna uslova, sa posebnim zaštitama za osjetljive instrumente.

Misija će trajati do 2034. godine, kada je planirano da sonda završi svoju misiju planiranim sudarom sa Jupiterovim mjesecem Ganimed.

Poruka sa Zemlje
Sonda nosi metalnu ploču sa porukama od ljudi sa Zemlje, što je simboličan gest u potrazi za životom u svemiru, prenosi “b92”.

Goran i Ivana Novaković, članovi Oldtajmer kluba Bijeljina, otputovali su folksvagen bubom iz 1973. godine u Rovinj zajedno sa ljubiteljima oldtajmera iz Beograda, Šapca i Tuzle, a vrativši se u Semberiju na satu automobila su pročitali nevjerovatnih 1.600 pređenih kilometara – bez ijednog kvara ili zastoja!

Goran za portal Dešavanja u Bijeljini kaže da su se na izlet do Rovinja zaputile folksvagen bube i popularni kombiji sa oznakama T2 i T3.

– Na putu smo proveli četiri dana. Stigli smo prvo u Rovinj, prešavši 630 kilometara u jednom smjeru, te smo se smjestili u auto-kamp „Polari“. Vozili smo sutradan i do Pule i drugih mjesta, a gdje god bismo se pojavili, naša vozila su predstavljala atrakciju. Ljudi su željeli da se fotografišu pored njih, na granici su nas puštali da prođemo bez problema, čudeći se kako smo se osmjelili da krenemo na tako dalek put – priča Novaković.

On navodi da je u kampu u Rovinju u tom trenutku bilo 1.000 kampera, ljudi iz različitih dijelova svijeta, i da su svi uživali u čistom moru i dobroj atmosferi.

– Najvažnije je to da su svi automobili koji su krenuli sa nama izdržali tako daleku destinaciju. Vozili smo lagano, prosječnom brzinom od 70-ak kilometara na čas, pa smo mogli da zapamtimo prelijepe predjele koji su nas okruživali – ističe dalje za Desavanja u Bijeljini Novaković.

Posljednjeg dana puta, kada su se vratili u BiH, tokom relacije od Tuzle ka Bijeljini Goran je dobio poziv od prijatelja da svrati na kafu, i to baš na vrh Majevice. On i supruga nisu oklijevali, i brzo je buba iz 1973. godine osvojila još jedan uspon.

– Vrativši se iz Rovinja, te popivši kafu na vrhu Majevice u povratku, upisali smo u naš godišnji dnevnik još jedno nezaboravno putovanje. Narednog mjeseca, 7. juna, očekuje nas skup oldtajmera kod drugara iz Brčkog, a već 20. juna krećemo u Rumuniju sa oko deset starih folksvagena iz Bijeljine – najavio je Goran Novaković.