Connect with us

Društvo

Radnu snagu školuju za zapadne kompanije

Sporadičnim programima prekvalifikacije za profesionalne vozače u BiH pokušava se nadomjestiti sve izraženiji nedostatak tog kadra, a domaći prevoznici tvrde da te obuke samo obezbjeđuju dodatnu radnu snagu za zapadno tržište, te da takvi potezi nisu rješenje za njihove nagomilane probleme.

Spoljnotrgovinska komora BiH raspisala je nedavno javni poziv za upis na programe početnog i periodičnog stručnog osposobljavanja vozača u međunarodnom drumskom prevozu, a kandidati se mogu prijaviti do 14. jula. U komori navode da nije prvi put da organizuju programe za osposobljavanje vozača te da su slične aktivnosti sprovodili od 2006. do 2010. godine.

– Naš cilj je da zaposlenima u domaćim kompanijama pružimo stručne edukacije i kvalifikacije kako bi unaprijedili poslovanje i ojačali konkurentnost na domaćem i inostranom tržištu. Transportna industrija, pogotovo drumski prevoz robe, ima izuzetan značaj za razvoj naše ekonomije jer omogućava kretanje proizvoda i izvoz – rekli su u Spoljnotrgovinskoj komori i dodali da su od Ministarstva komunikacija i transporta BiH dobili odobrenje za obavljanje poslova obuke vozača.

Predsjednik Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore RS i potpredsjednik Unije poslodavaca RS Dejan Mijić kaže da je u Edukativnom centru Privredne komore u toku obuka za prekvalifikaciju jedne grupe vozača te da je pokrenuta i inicijativa da Zavod za zapošljavanje RS obezbijedi novac za finansiranje tih prekvalifikacija i troškove polaganja vozačkog ispita. On navodi da bi time trajno bilo riješeno pitanje nezaposlenosti grupe građana koji teško dolaze do posla.

– Svi koji imaju diplomu zanimanja za kojim tržište rada nema potrebu mogu za kratko vrijeme završiti prekvalifikaciju, položiti vozački ispit i zaposliti se. Pozivamo sve koji ne mogu naći posao u svojim zanimanjima da se jave za naše programe. Moje preduzeće je pružilo šansu takvim vozačima i uglavnom smo zadovoljni njima. Istina je i da određeni procenat shvati da nije za taj posao i da ode – kazao je Mijić.

S druge strane, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Srpske Nikola Grbić smatra da programi obuke i prekvalifikacija nemaju nikakvog smisla te da se na taj način samo obezbjeđuju vozači zapadnim kompanijama.

– Nažalost, niko nam ne može obezbijediti potreban broj vozača jer oni non-stop odlaze na zapad, a razlog su daleko veće plate. Šta nam vrijedi da školujemo vozače kad im ne možemo obezbijediti platu veću od 2.000 KM, dok u Njemačkoj njihova primanja premašuju 4.000 evra. Ako nam već misle pomoći, institucije na nivou BiH treba da se dogovore i smanje fiskalne i parafiskalne namete, odreknu se dijela akciza na gorivo, izglasaju nižu putarinu i jeftiniju registraciju kamiona – priča Grbić.

On ističe da bi takve mjere rasteretile domaće prevozničke kompanije i omogućile im da povećaju plate svojim radnicima.

– I sami smo planirali pokrenuti program obuke vozača kako bismo došli do potrebnog kadra, ali gotovo da nema firme u BiH koja nije imala situaciju da je zaposlila radnika koji je radio dva, tri mjeseca i čim je stekao određeno iskustvo, dao otkaz i otišao u inostranstvo. Rješenje su veće plate, a mi za to nemamo uslove – objasnio je Grbić.

Olakšice

Nikola Grbić ističe da masovni odliv vozača iz BiH tek slijedi.

– Plašimo se šta će biti nakon 1. avgusta, kada na snagu stupa odluka Njemačke o priznanju vozačkih dozvola iz BiH. Ta zemlja potražuje 30.000 profesionalnih vozača, a mi nemamo rješenje da zaustavimo radnike – žali se Grbić.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno