Odluka o naplati naknade od tri marke po putniku u odlasku ponovo je na snazi od 1. aprila.

Osim avio-kompanijama koje to plaćaju, takse ne odgovaraju ni aerodromima u Bosni i Hercegovini, jer, kako ističu, ova odluka će im otežati pregovore sa novim kompanijama i o novim destinacijama.

Jedna od avio-kompanija kojoj zasigurno ne odgovara povratak taksi jeste “Rajaner”, koji je upravo zbog njih prije dvije godine ukinuo svoje letove sa tuzlanskog aerodroma.

Sada, kada su takse vraćene, a ova velika avio-kompanija uvela brojne nove letove s Aerodroma Sarajevo, stiglo je i upozorenje Savjetu ministara BiH.

“Ako sarajevski aerodrom želi da nastavi da privlači ulaganja ‘Ryanaira’, uključujući i potencijalno baziranje aviona, mora ostati konkurentan u odnosu na zemlje kao što su Albanija, Mađarska, Italija i Švedska, koje ukidaju vazdušne takse i smanjuju troškove pristupa kako bi obezbijedile rast saobraćaja. ‘Ryanair’ poziva Savjet ministara Bosne i Hercegovine da povuče odluku o ponovnom uvođenju avio-taksi kako bi podržao dalji razvoj avio-saobraćaja i turizma u zemlji i kako bi se njenim građanima omogućio pristup najpovoljnijim avio-kartama u Evropi”, istakla je Alicja Vojcik-Gołebiovska, šefica komunikacija za CEE i Baltik u “Rajaneru”.

Osim iz Sarajeva, “Rajaner” leti još i sa banjalučkog aerodroma i to na šest destinacija, a prema riječima Valentine Kecman, vršioca dužnosti direktora “Aerodroma Republike Srpske”, vraćanje taksi ugroziće dalju ekspanziju linija.

“Ugroziće dalje pregovore za ekspanziju na nove destinacije i uvećanje broja rotacija na trenutnim destinacijama. To je sigurno. Da li će ‘Ryanair’ ostati ili otići sa bh. tržišta, značiće to da li će takse ostati ili će biti novi moratorijum. Mi smo se nadali da ćemo uspjeti da produžimo moratorijum, jer statistika i kalkulacije do kojih smo došli u prethodnih godinu dana jeste da moratorijum od jednu godinu nije od velikog benefita za avio-kompanije iz razloga što im trebaju do tri godine da razrade neku novu destinaciju kako bi ona bila profitabilna za avio-kompaniju. To znači da je godina dana moratorijuma bila beneficija, ali nije dovoljno”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

Kako je dodala, po ovom pitanju u prethodnom periodu su imali niz sastanaka sa Edinom Fortom, ministrom komunikacija i transporta u Savjetu ministara, kao i predstavnicima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prema njenim riječima, aerodromi trenutno pregovaraju sa “Ryanairom” kako bi našli zajednički dogovor.

“Ovo nas zaista jeste dovelo do stagnacije sa pregovorima iz razloga što smo mi imali osnovu za pregovore za nove destinacije. Prethodnih mjeseci ‘Ryanair’ je čekao ishod ove odluke, odnosno da li će biti produžen moratorijum i to je nešto što nas je dovelo do ljetne sezone bez novih destinacija. Izuzetno je teško ispregovarati novu avio-kompaniju, novog low-costera na nekoj destinaciji iz razloga što low-costeri idu na već provjerene države. Kada neki low-coster uđe na teritoriju neke države, onda mnogo lakše idu pregovori”, ističe Kecmanova.

Marko Đuzel, direktor Međunarodnog aerodroma Mostar, kaže da će ova odluka otežati aerodromima u BiH, ali ističe da su oni ipak u malo drugačijem položaju.

“To je najveći problem niskotarifnim kompanijama. Poslije kovida došlo je do trenda da su niskotarifne kompanije, umjesto malih aerodroma, zauzele velike aerodrome, a mali aerodromi uzimaju klasične prevoznike. Vjerovatno će oni koji imaju niskotarifne prevoznike otežati pregovore i zadržavanje letova. Mi imamo klasične prevoznike i nama će to nanijeti minimalnu ili nikakvu štetu”, kaže Đuzel.