Pet mjeseci nakon šokantne ofanzive na Rusiju, ukrajinske trupe su demoralisane rastućim rizikom od poraza u Kursku, regionu koji neki žele da zadrže, dok drugi dovode u pitanje ostanak na tom području po svaku cijenu.

Borbe su toliko intenzivne da pojedini ukrajinski komandanti ne mogu da evakuišu mrtve, javlja AP.

Kašnjenja u komunikaciji i loše tempirane taktike koštale su živote, a trupe nemaju mnogo načina za kontranapad, rekli su neimenovani vojni izvori na liniji fronta.

Agencija AP podsjeća da je, otkako ju je zatekao munjevit ukrajinski upad, Rusija rasporedila više od 50.000 vojnika u regionu.

Precizne brojke je teško dobiti, ali u kontranapadu Moskve su poginule i ranjene hiljade vojnika, a Ukrajinci su izgubili više od 40 odsto od 984 kvadratna kilometra Kurska koja su zauzeli u avgustu.

Od početka ruske specijalne vojne operacije Rusija drži petinu Ukrajine pod svojom kontrolom, a ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je nagovijestio da se nada da će kontrola Kurska pomoći da se Moskva natjera da pregovara o prekidu rata.

Međutim, pet neimenovanih ukrajinskih i zapadnih zvaničnika u Kijevu reklo je da se plaše da će kockanje oko Kurska oslabiti cijelu liniju fronta od 1.000 kilometara, a za to vrijeme Ukrajina gubi dragocjenu teritoriju na istoku.

Načelnik ukrajinske vojske Aleksandar Sirski naveo je da je Ukrajina pokrenula tu operaciju jer su zvaničnici mislili da će Rusija pokrenuti novi napad na sjeveroistoku Ukrajine.

Šokirani uspjehom postignutim uglavnom zato što su Rusi bili iznenađeni, Ukrajincima je naređeno da napreduju dalje od prvobitne misije do grada Koreneva, 25 kilometara u Rusiju.

To je bilo jedno od prvih mjesta gdje su ruske trupe izvršile kontranapad.

Početkom novembra Rusi su počeli brzo da vraćaju teritoriju.

Mišljenja ukrajinskih vojnika sada se mijenjaju dok se suočavaju sa gubicima.

Komandir jedne čete je rekao da je polovina njegovih vojnika mrtva ili ranjena.

Pojedini komandanti na liniji fronta naveli su da su uslovi teški, moral nizak i da trupe dovode u pitanje odluke komande, čak i samu svrhu okupacije Kurska.

Ukrajinski vojnici izjavili su da nisu bili spremni za agresivan odgovor Rusije u Kursku i da ne mogu da izvrše kontranapad ili da se povuku.

“Nema druge opcije, borićemo se, jer ako se povučemo na naše granice, oni neće stati, oni će nastaviti da napreduju”, rekao je neimenovani komandant jedinice koja upravlja dronovima.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se pooštravaju kazne do doživotnog zatvora za organizovanje ili učešće u oružanoj pobuni koja je za posljedicu imala smrt ili druge teške ishode.

Prema ovom zakonu, organizovanje ili rukovođenje oružanom pobunom radi rušenja ili nasilne promjene ustavnog poretka Rusije ili narušavanja njenog teritorijalnog integriteta kažnjavaće se zatvorom u trajanju od 15 do 20 godina.

Za učešće u oružanoj pobuni u iste svrhe predviđena je zatvorska kazna od 12 do 20 godina.

Putin je potpisao i zakon po kome stranac može biti osuđen do 15 godina zatvora zbog pomaganja neprijatelju u aktivnostima protiv bezbjednosti Rusije, kao i zakon o uvođenju sudskog mehanizma za privremenu suspenziju zabrane djelovanja terorističke organizacije.

Cilj izmjena je da se utvrdi mogućnost privremene suspenzije zabrane djelovanja organizacije koja je uvrštena na spisak terorističkih organizacija odlukom suda na osnovu zahtjeva ruskog glavnog tužioca ili njegovog zamjenika, ako postoji relevantne informacije.

Slovačka će gubiti 500 miliona evra godišnje ako zbog odluke Ukrajine ne bude mogla da transportuje ruski prirodni gas u druge zemlje EU, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Ukoliko govorimo o 2025. godini, onda je naša domaća tražnja za gasom manje-više zadovoljena, ali obezbjeđujemo i tranzit ruskog gasa na Zapad, što nam donosi prihod od 400 do 500 miliona evra godišnje. Ukoliko predsjednik Vladimir Zelenski zaustavi tranzit ovog gasa poslije 1. januara, izgubićemo taj novac”, rekao je Fico.

Fico je podsjetio da je to isto rekao Zelenskom na samitu u Briselu, a on je izašao sa koruptivnim prijedlogom pred svim premijerima i predsjednicima zemalja EU, rekavši da će dati Slovačkoj tih 500 miliona evra, ali iz zamrznute ruske imovine.

“Međutim, sve to uz mali uslov, a to je da mi podržimo ulazak Ukrajine u NATO. Odmah je dobio negativan odgovor od mene”, naveo je Fico u svom video-obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.

Fici je rekao da su, ne samo on, već i druge zemlje čija su mišljenja o pitanju prijema novih članica u Alijansu još značajnija, protiv ulaska Ukrajine u NATO.

Aktuelni sporazum o tranzitu ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine ističe krajem 2024. godine, a Kijev je više puta izjavljivao da ne planira da ga produži.

Prošle sedmice Zelenski je takođe odbacio mogućnost tranzita ruskog gasa u Evropu preko ukrajinske teritorije poslije 31. decembra, čak i ako ga kupe treće zemlje.