Connect with us

Politika

RASPRODAJA HERCEGOVINE NA POLA VIJEKA! Đokić privatnoj firmi dao posao od 280 MILIONA KM na 50 godina!

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i direktor „SOLAR AGROLAND“ d.o.o. Banjaluka Zoran Pejić potpisali su danas Ugovor o koncesiji za izgradnju i korišćenje solarne elektrane „Bileća 1“ sa baterijskim sistemom za skladištenje električne energije.

Vlada Republike Srpske je tokom ovog mjeseca donijela odluku o dodjeli koncesije, a današnjim potpisivanjem ugovora stvoren je osnov za realizaciju projekta.

Solarna elektrana imaće instalisanu snagu od 270 MW, uz baterijski sistem snage 120 MW i kapaciteta 360 MWh, dok je procijenjena vrijednost investicije 277,7 miliona KM.

Riječ je o prvom projektu ove vrste u Republici Srpskoj, koji objedinjuje proizvodnju električne energije iz solarne energije i njeno skladištenje i predstavlja važan korak u daljem razvoju i modernizaciji energetskog sektora.

Projekat će donijeti značajne prihode lokalnoj zajednici, jer će 95 odsto koncesione naknade od proizvedene električne energije, koju će koncesionar plaćati nakon izgradnje postrojenja, pripadati opštini Bileća.

Prije zaključenja ugovora, koncesionar je u budžet Republike Srpske uplatio i jednokratnu koncesionu naknadu za ustupljeno pravo u iznosu od 1.388.639 KM.

Rok za izgradnju solarne elektrane i baterijskog sistema je četiri godine, a koncesija je dodijeljena na period od 50 godina, prenosi Srna

Politika

BIH SVE DALJE OD EU: Pet prepreka koči evropski put, a ni Brisel više ne zna kako da pokrene reforme!

Bosna i Hercegovina sve se više udaljava od evropskog puta, a jedan od najvećih problema postaje činjenica da ni Evropska unija nema jasan recept kako zemlju vratiti na put integracija. Dosadašnji modeli i politički pritisci nisu donijeli očekivane rezultate, dok ključne reforme i dalje čekaju na realizaciju.

Ocjena evropske komesarke za proširenje Marte Kos da je za BiH potrebno razviti poseban pristup dodatno je otvorila pitanje zbog čega dosadašnja politika Brisela nije uspjela pokrenuti promjene.

Prema ocjenama analitičara, pred BiH je najmanje pet ozbiljnih prepreka:

  • Dosadašnji model evropskih integracija ne daje rezultate.
  • Političke blokade usporavaju donošenje odluka.
  • Ključne pravosudne reforme nisu završene.
  • BiH nema operativnog glavnog pregovarača.
  • Provođenje Reformske agende nije dovoljno za korištenje predviđenih sredstava.

Marta Kos priznala da dosadašnji pristup ne funkcioniše

Najzapaženiju izjavu o stanju evropskih integracija BiH nedavno je dala Marta Kos, evropska komesarka zadužena za proširenje. Ona je u Evropskom parlamentu poručila da je za BiH potrebno razviti poseban pristup, jer dosadašnji model ne daje rezultate.

Podsjećanja radi, Evropska komisija prošle sedmice predstavila je izvještaje o stanju proširenja u zemljama kandidatkinjama, a BiH je, prema ocjenama većine analitičara, dobila najlošiju ocjenu u svojoj istoriji evropskih integracija.

Kos je ukazala na probleme u funkcionisanju vlasti na nivou BiH, nemogućnost postizanja dogovora i održavanja stabilne koalicije. Indirektno je otvorila i pitanje da li će buduće vlasti koje preuzmu upravljanje zemljom imati kapacitet i političku volju da nastave evropske integracije.

Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zemalja regiona, za „Nezavisne novine“ ocjenjuje da izjava evropske komesarke predstavlja zakasnjelu potvrdu da politika uslovljavanja nije dala očekivane rezultate.

„Problem BiH nije prvenstveno u tome što domaći politički akteri ne razumiju evropske kriterije, nego u tome što njihovo ispunjavanje često nije u skladu s interesima onih koji bi reforme trebalo da sprovedu. Tu dolazimo do suštinskog problema evropskih integracija: šta se događa kada političke elite imaju više koristi od održavanja postojećeg institucionalnog poretka nego od njegovog reformisanja? U takvim okolnostima evropska perspektiva prestaje biti instrument transformacije i postaje sredstvo unutrašnjopolitičkog pregovaranja“, smatra Kočan.

Ko je odgovoran za zastoj BiH na evropskom putu?

Prema Kočanovom mišljenju, odgovornost za zastoj snose i domaći politički akteri i Evropska unija, ali je ona prvenstveno na domaćim političkim strukturama.

Ipak, upozorava da ni Brisel ne može izbjeći odgovornost, jer je godinama vjerovao da će kombinacija političkog uslovljavanja, finansijskih podsticaja i perspektive članstva postepeno promijeniti ponašanje domaćih političkih elita.

„Pritom je nedovoljno uvažavao činjenicu da u BiH institucionalna fragmentacija i mogućnosti blokiranja odluka nisu samo prepreke reformama, nego i važni izvori političke moći“, ističe Kočan.

Kako objašnjava, Evropska unija pokušavala je da promijeni ponašanje političkih aktera instrumentima čija je efikasnost zavisila upravo od njihove spremnosti da se odreknu dijela mehanizama na kojima počiva njihova moć.

Kandidatski status nije donio očekivani reformski zamah

Kočan smatra da je dodatni problem to što je BiH kandidatski status dobila u okolnostima pojačanog geopolitičkog značaja proširenja, iako, prema njegovoj ocjeni, prije toga nisu bili ispunjeni svi reformski uslovi.

Takva odluka, upozorava, mogla je poslati poruku domaćim političkim elitama da se napredak prema Evropskoj uniji može ostvariti i bez odgovarajuće institucionalne transformacije.

„To ne znači da su odluke iz 2022. i 2024. bile nužno pogrešne, nego da geopolitička logika proširenja ne može dugoročno zamijeniti reformsku logiku“, navodi Kočan.

Posljednji izvještaj Evropske komisije, prema njegovim riječima, pokazuje granice takvog pristupa. BiH i dalje nema ključne pravosudne reforme ni operativnog glavnog pregovarača, dok provođenje Reformske agende nije dovoljno za korištenje sredstava iz Plana rasta.

Šta bi mogao donijeti novi pristup Evropske unije?

Najava Marte Kos o posebnom pristupu BiH ne znači nužno uvođenje neke vrste evropskog starateljstva, smatra Kočan.

On ukazuje na specifičnu ustavnu strukturu BiH, brojne institucionalne mogućnosti veta i politički sistem u kojem je odgovornost za donošenje odluka izrazito fragmentirana.

Zbog toga bi novi pristup, prema njegovom mišljenju, morao povezati konkretne reforme s neposrednim koristima za građane, ojačati institucije koje treba da ih sprovode i smanjiti mogućnost da pojedinačni politički akteri blokiranjem reformi uslovljavaju napredak cijele države.

Od Dejtona do Plana rasta: EU je mijenjala pristup, ali rezultati izostaju

Evropska unija je tokom proteklih decenija prema BiH primjenjivala različite modele približavanja članstvu.

U prvoj fazi, nakon rata i Solunskog samita, na kojem je zemljama regiona ponuđena evropska perspektiva, BiH je tretirana kao država koja je izašla iz ratnog sukoba i kojoj je potrebna posebna podrška.

Nakon toga Brisel je pokušao odgovornost za napredak prepustiti domaćim političkim liderima, ali taj pristup nije dao očekivane rezultate.

Uslijedila je faza pregovora usmjerenih na provođenje presude „Sejdić i Finci“, a nakon što ni taj proces nije donio pomak, Evropska unija prihvatila je njemačko-britansku inicijativu, koja je u prvi plan stavila ekonomiju i životni standard građana.

Ni tada domaći politički lideri nisu pokazali očekivanu spremnost za napredak na evropskom putu.

Godine 2018, pod predsjedavanjem Žana Kloda Junkera, Evropska komisija pokrenula je novu strategiju za zapadni Balkan. Nekoliko godina kasnije promijenjena je i metodologija proširenja, na osnovu francuskog prijedloga.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini, Evropska unija počela je sve više posmatrati proširenje kroz prizmu bezbjednosti i geopolitičkih interesa.

Posljednji pokušaj podsticanja reformi predstavlja Plan rasta za zapadni Balkan, kroz koji su BiH i drugim zemljama regiona ponuđena značajna finansijska sredstva i postepeno uključivanje u evropske integracione strukture.

Međutim, ni finansijski podsticaji, ni promjene metodologije, ni geopolitički značaj proširenja do sada nisu bili dovoljni da pokrenu neophodne reforme u BiH.

Zato se pitanje evropskog puta sve manje svodi samo na to šta BiH mora ispuniti da bi napredovala, a sve više i na to da li Evropska unija može pronaći djelotvoran način da podstakne promjene u zemlji u kojoj politički dogovori i dalje predstavljaju jednu od najvećih prepreka.

 

Nastavi čitati

Politika

DANAS KONSTITUTIVNA SJEDNICA NSRS: Bira se novi predsjednik parlamenta, poslanici polažu zakletvu!

Konstitutivna sjednica novog, 12. saziva Narodne skupštine Republike Srpske biće održana danas u Banjaluci, a među najvažnijim tačkama dnevnog reda je izbor predsjednika parlamenta.

Sjednica počinje u 9.00 časova, a svečanu zakletvu položiće novoizabrani narodni poslanici, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kao i predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske.

Izbor predsjednika Narodne skupštine

Na konstitutivnoj sjednici trebalo bi da bude izabran predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, koji će predvoditi rad parlamenta u narednom mandatu.

Poslanici bi trebalo da razmatraju i imenovanje generalnog sekretara i zamjenika generalnog sekretara Narodne skupštine.

Pokreću se inicijative za izbor delegata

Tokom sjednice biće pokrenute i inicijative za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i u Vijeće naroda Republike Srpske.

Konstitutivna sjednica označiće početak rada novog, 12. saziva Narodne skupštine Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

NOVI SUKOB OKO “PAPAKA” U NSRS: Stevandić brani Ćopića i napada SDS

Lider Ujedinjene Srpske (US) Nenad Stevandić oštro je reagovao na dolazak delegacije Srpske demokratske stranke (SDS) pred porodičnu kuću poslanika Vladimira Ćopića u Kostajnici, ocjenjujući takav potez kao “terorizam i nepristojnost”, te optužujući neimenovanog visokog funkcionera SDS-a za tajne pregovore sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Reakcija predsjednika Ujedinjene Srpske uslijedila je putem pisanih objava, grafika i video-obraćanja na društvenim mrežama, nakon što je Ćopić, koji je mandat osvojio kao nosilac liste SDS-a u Izbornoj jedinici 1, podnio zahtjev za pristupanje Klubu poslanika Ujedinjene Srpske uoči konstitutivne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske zakazane za 16. novembar.

Ocjena dolaska pred porodičnu kuću i optužbe unutar SDS-a

U pisanoj objavi na društvenim mrežama, Stevandić je poručio da su sloboda mišljenja, odlučivanja i udruživanja, kao i vlasništvo nad mandatom, regulisani zakonom, dok su porodica i dom zaštićeni Ustavom.

“Ljudi nisu robovi, a političke partije nisu robovlasničke organizacije. Sloboda mišljenja, odlučivanja i udruživanja je osnovno pravo, regulisano zakonom baš kao i vlasništvo mandata. Porodica i dom su svetinje! Zaštićene su ustavom! Organizacije se raspadnu zbog loše politike i lidera”, naveo je Stevandić.

Uz ovu poruku, lider Ujedinjene Srpske objavio je i tri grafike na ćirilici u kojima iznosi tvrdnje o dešavanjima u vrhu SDS-a. Na jednoj od njih se navodi da, pored predsjednika SDS-a Branka Blanuše, “još jedan visoki funkcioner SDS-a stalno pregovara sa Dodikom i redovno se čuje telefonom”, ne precizirajući o kojem funkcioneru je riječ.

“I dok troši Blanušu, Dodiku se nudi u vlastitom interesu da naplati koaliciju, ali to krije od članova, funkcionera i poslanika SDS-a kojima dolazi pred kuću ako oni imaju svoje ja”, stoji u objavi na grafici.

Video-obraćanje o integritetu i nasljeđu SDS-a

U pratećem video-obraćanju, Stevandić se direktno osvrnuo na dolazak rukovodstva SDS-a na Ćopićevu adresu, ističući da je dom prostor koji čovjeka odvaja od posla i politike.

“Kuća je uvijek bila svetinja i prilazak tuđoj kući, a da nisi pozvan, uvijek je bio terorizam i uvijek je bila nekultura, nepristojnost i znak da s tobom nešto nije u redu, ko god i kome god da dođe”, rekao je Stevandić.

On je dodao da SDS “nema lidera koji ima integritet i nacionalnu harizmu, već samo trgovce”, tvrdeći da te vrijednosti posjeduje Ujedinjena Srpska, za koju je naveo da “baštini najbolje od SDS-a”.

Kontekst događaja i raspored mandata

Do ove polemike došlo je nakon što je delegacija SDS-a u petak naveče otišla u Kostajnicu pred kuću Vladimira Ćopića, gdje ga nisu zatekli. Predsjednik SDS-a Branko Blanuša tom prilikom je izjavio da Ćopić treba da vrati mandat stranci na čijoj je listi izabran, dok je poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga najavio da će se, ukoliko to ne učini, pred njegovom kućom okupiti “stotinjak ljudi sigurno”.

Prelaskom Vladimira Ćopića, koji je bio jedini izabrani poslanik SDS-a iz Izborne jedinice 1, odnos snaga uoči konstituisanja novog saziva parlamenta Srpske se promijenio – Klub poslanika SDS-a sada broji devet poslanika, dok Klub poslanika Ujedinjene Srpske ima šest.

Sam Stevandić je u ranijim političkim ciklusima takođe napustio SDS nakon osvajanja mandata, što je u javnosti često bilo predmet političkih kvalifikacija, uključujući i termin “papci”, koji je ranije upotrijebila funkcionerka SNSD-a Željka Cvijanović.

Ujedinjena Srpska ima šest poslanika. Na izborima je dobila pet i to dva redovnim putem, tri s kompenzacione liste i jednog (Vladimira Ćopića) je, kako se tvrdi, “kupila”, koji je mandat dobio na listi SDS.

Nastavi čitati

Aktuelno