Connect with us

Društvo

Raste broj deportacija građana BiH iz Evrope

Na osnovu sporazuma o readmisiji u BiH je lani vraćeno 628 njenih državljana, a najveći broj njih, i to 577, deportovan je iz Njemačke.

Navedeno je to u izvještaju o prihvatanju i integraciji državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, koji je skrojilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Od ukupno 628 državljana BiH koji su vraćeni po osnovu sporazuma o readmisiji, resorno ministarstvo asistiralo je u 627 slučajeva za koje je zaprimljena najava Ministarstva bezbjednosti BiH.

Kada je riječ o teritoriji unutar BiH, na područje FBiH stiglo je najviše lica, i to 426, dok su u Srpsku vraćena 153 lica, a u Brčko njih 36. Pored toga, deportovano je i 12 lica za koja je nepoznata adresa posljednjeg prebivališta u BiH.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, najviše osoba stiglo je u Bijeljinu, i to 46, dok je na drugom mjestu Modriča u koju je vraćeno 39 državljana. Slijedi Doboj u koji je lani stiglo 16 lica, te Vukosavlje koje bilježi 12 povrataka, dok je na petom mjestu Prijedor u koji je vraćeno 10 lica posredstvom sporazuma o readmisiji. Ostale opštine i gradovi u Srpskoj bilježe jednocifrene brojeve kada je riječ o povratku.

Zanimljivo je i da je za jednog državljanina BiH nakon provjera od strane lokalne zajednice utvrđeno da za njim postoji aktivna potjernica.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice navode da je evidentno umjereno povećanje broja povrataka, posebno ranjivih kategorija koje iziskuju dodatnu asistenciju, najčešće u vidu obezbjeđenja adekvatnog medicinskog prihvata, smještaja u specijalizovanu ustanovu i prihvata maloljetne djece bez pratnje.

Ekonomisti smatraju da se pojedini državljani u BiH samostalno vraćaju i mimo sporazuma o readmisiji, ali i da će i u idućem periodu jačati trendovi povratka domaćeg stanovništva.

– Kako budu dohoci rasli i smanjivala se razlika između nas i zemalja u koje naši građani idu, jačaće tendencija da se sve više domaćeg stanovništva vraća u zemlju. Usput, politike ekonomskog rasta, ali i one mira i stabilnosti moraju jačati – rekao je “Glasu Srpske” ekonomista Saša Stevanović i dodao da je potrebno da domaće vlasti daju sebi zadatak da u idućih pet do deset godina dostignu 50 odsto dohotka Evropske unije mjereno paritetom kupovne moći.

Očekivanja

Prema podacima Evrostata, trenutno se u zemljama Evropske unije nalazi oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil.

– Uzimajući u obzir da je prema dostupnim informacijama jako mali broj priznavanja zahtjeva za azil koji su podnijeli državljani BiH i to svega oko šest odsto, ali i jačanjem stranaka u Evropskoj uniji koje se protive novim migracionim kretanjima, može se očekivati da će doći do povećanja broja povrataka domaćih državljana po osnovu sporazuma o readmisiji – navode u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Propisi

Parlament BiH je još 2015. godine usvojio strategiju, čime je readmisija obuhvaćena kao dio sveukupne migracione politike BiH, sa jasnom obavezom da se procedure prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, posebno urede. Tim dokumentom definisano je da će BiH ponovo prihvatiti sve svoje državljane nakon što njihov boravak u zemljama prihvata postane nezakonit po bilo kojem osnovu (gubitkom ili prestankom izbjegličkog statusa, neriješen ostanak u zemlji prihvata po osnovu državljanstva, radno-pravnog ili drugog osnova te odbijanjem zahtjeva za naknadni azil).

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i hladno, poslije podne padavine

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno i hladno vrijeme, a u višim predjelima ujutro slab mraz.

Na zapadu će biti svježije uz povremenu kišu, a u ostalim predjelima uglavnom suvo i malo toplije uz sunčane periode, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kasnije poslije podne oblačno i vjetrovito, padavine će postepeno jačati na zapadu i jugu, a uveče i tokom noći na nedjelju padavne će zahvatiti većinu predjela. Padaće kiša, a u brdsko-planinskim predjelima snijeg.

U prvom dijelu dana duvaće slab vjetar, a popodne i uveče umjeren ponegdje i jak, sjeverni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od minus jedan do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima od minus četiri, a dnevna od 10 na zapadu do 18 na istoku, u višim predjelima na zapadu od pet Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

I U PRIJEDORU PRODUŽENA SEZONA GRIJANJA! Radijatori ostaju topli

Sezona grijanja u Prijedoru produžava se zbog vremenskih prilika i niskih temperatura, najavio je vršilac dužnosti direktora prijedorske “Toplane” Duško Miletić.

On navodi da će se gradsko grijanje u Prijedoru nastaviti do momenta dok temperature ne budu dovoljno visoke kako građani ne bi trpjeli hladnoću.

– Toplana AD Prijedor produžiće sezonu grijanja u dogovoru sa gradonačelnikom. Želimo da naši korisnici imaju tople domove, iako je szona zvanično završena, naglasio je Miletić.
Sezona grijanja inače traje od 15. oktobra do 15. aprila, a u zavisnosti od temperature vazduha može početi prije i završiti se kasnije.

Od subote slijedi novo naoblačenje i padavine. Na planinama, i u većem dijelu Bosne biće čak i snijega ili susnježica, a u Hercegovini se očekuje kiša.

Jutarnji minusi izvjesni su na planinama, pa će tako u Kneževu sutra ujutru temperatura biti minus 3. Slab mraz je moguć do sredine naredne sedmice, kada se očekuje blagi porast temperature.

Minimalne temperature zraka variraće između minus 2 i plus 3, na jugu Hercegovine do 8 stepeni. Najviše dnevne temperature u BiH biće između 3 i 8 stepeni, na jugu do 14.

U periodu od 26. aprila do kraja mjeseca zadržaće se nestabilno vrijeme. Kiša je moguća svaki dan, većinom u vidu kratkih pljuskova.

Nastavi čitati

Društvo

INFLACIJA U BIH DRASTIČNO PADA: Budžeti pod pritiskom zbog povećanja plata

Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine na 2,5 odsto za tekuću godinu.

U odnosu na oktobar prošle godine, MMF je prognozu povećao za 0,5 odsto.

Kako su naveli iz ove finansijske institucije, procjenjuje se da je ekonomija u prethodnoj godini rasla 1,8 odsto.

“Očekujemo da će inflacija u ovoj godini usporiti na tri odsto sa 6,1 odsto prošle godine. Deficit tekućeg računa projiciran je na 4,5 odsto BDP-a u ovoj godini, u odnosu na 4,3 odsto BDP-a u 2023. godini”, navodi se u posljednjem izvještaju MMF-a.

Dodali su da se rast pokazao otpornim uprkos kontinuiranim negativnim uticajima rata u Ukrajini i na putu je da ojača počevši od ove godine, iako će ta stopa rasta biti ispod prosjeka.

“Inflacija je nastavila trend opadanja, ali pritisci izazvani povećanjem plata ne prestaju. U fokusu fiskalne politike trebalo bi da bude ponovno uspostavljanje održivosti kroz obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja koja će podstaknuti rast. Oba entiteta suočavaju se s velikim potrebama za finansiranjem koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu i trebaju pripremiti planove u slučaju nedovoljnog finansiranja”, kazali su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, rekao je za “Nezavisne novine” da su povećanje prognoze rasta BDP-a i smanjenje inflacije pozitivni znakovi za ekonomiju Bosne i Hercegovine, jer ukazuju na potencijalni rast i stabilnost.

“Međutim, visoki pritisci na budžete zbog povećanja plata mogu predstavljati izazov jer mogu dovesti do deficita i nekontroliranog rasta javnog duga. Prognoze MMF-a, iako nisu uvijek potpuno tačne, mogu pružiti korisne smjernice jer se temelje na analizi različitih ekonomskih faktora. Slabljenje inflacije obično dovodi do stabilizacije ili pada cijena, ali to zavisi od drugih faktora kao što su troškovi proizvodnje i potražnja”, naglasio je Pepić.

Ekonomista Slaviša Raković poručuje da prognoze MMF-a treba uzeti sa rezervom.

“Nekoliko pokazatelja nije u skladu sa ovom prognozom, a prije svega industrijska proizvodnja. Takođe, pogrešno je tvrditi da sada plate vrše inflatorni pritisak kada se lako da izračunati koliko zaostaju u rastu za inflacijom, a takođe i koliko zaostaju u odnosu na rast budžetskih prihoda”, istakao je Raković.

Prema njegovim riječima, ne treba očekivati pad cijena zbog zaustavljanja inflacije.

“Naročito će biti interesantna pozicija u trećem kvartalu kada bi trebalo da hrana sezonski bude jeftinija”, zaključio je Raković.

Nastavi čitati

Aktuelno