Connect with us

Društvo

“Rata mi je porasla za 23 KM, plašim se šta će biti naredne godine” Klijenti masovno dobijaju obavještenja od banaka

Komercijalne banke u Republici Srpskoj jutros su masovne počele da obavještavaju klijente da im se od sutra povećava rata kredita zbog rasta EURIBOR-a.

Digao sam kredit od 30.000 KM u aprilu. Jutros sam dobio mejl od banke da mi povećavaju ratu za 23 marke, odnosno sa 566 na 589 KM – kaže jedan Banjalučanin kojem je kredit odobren na pet godina.

– S obzirom da je Ugovorom definisano da se usklađivanje promjenljive nominalne kamatne stope vrši bez potrebe aneksiranja Ugovora ako dođe do promjene vrijednosti EURIBOR-a i da je od posljednjeg Ugovorom definisanog usklađivanja došlo do promjene vrijednosti EURIBOR-a, obavještavamo Vas da ukupna nominalna kamatna stopa nakon promjene vrijednosti EURIBOR-a iznosi 6,85 odsto godišnje i da se izmijenjena nominalna kamatna stopa primjenjuje od dana 30. septembra 2022. godine – navodi se u obavještenju ove banke.

– Očekivao sam da će mi rata porasti jer je to i najavljeno ranije. Sve bi bilo dobro da se na ovome zaustavi, ali mislim da to nije realna opcija i, iskreno, plašim se šta će biti naredne godine – kaže ovaj Banjalučanin.

Novi otplatni plan dobili su i klijenti kojima je ostalo do otplate kredita pet šest mjeseci. Tako je jednom korisniku kredita iz Banjaluke povećana rata za oko dvije marke na kredit od 10.000 KM koji je digao 2018. godine i u aprilu naredne godine treba da ga otplati.

EURIBOR je engleska skraćenica od Euro Interbank Offered Rate.

Ova skraćenica predstavlja prosječnu kamatnu stopu po kojoj grupa evropskih banaka pozajmljuju novac jedna drugoj.

EURIBOR se smatra najvažnijom referentnom stopom na evropskom tržištu novca, jer se na osnovu njega formiraju kamatne stope za sve finansijske proizvode.

Postoji 5 različitih EURIBOR stopa od kojih su najvažnije šestomjesečna i tromjesečna.

Promjena euribora najviše je zabrinula dužnike koji imaju kredite sa varijabilnim kamatnim stopama, a većina tih kredita u Republici Srpskoj je vezana za šestomjesečni EURIBOR.

Metrics, agencija za konsalting iz Banjaluke, analizirala je uticaj promjene EURIBOR-a.

– Nije moguće dati jedan i univerzalan odgovor na pitanje u kojoj mjeri će rast EURIBOR-a pogoditi dužnike. Svaki kredit je priča za sebe, oni se razlikuju po iznosu, kamatnoj stopi po kojoj se dužnik zadužio, vremenskom periodu trajanja otplate, kao i po vremenu početka otplate, a svi ovi faktori ima uticaj na visinu rate kredita. Najviše će biti pogođeni dužnici koji su tek počeli da otplaćuju svoj kredit, jer je kod njih učešće kamate u mjesečnoj rati veće nego što je kod dužnika koji već godinama otplaćuju svoj kredit – navodi se u analizi.

Inače, EURIBOR je bio u padu od jeseni 2015. godine, a sve do juna ove godine je bio i negativan, ali od tada je u stalnom rastu usljed mjera Evropske centralne banke kao odgovor na inflaciju.

Related Topics:

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vruće, uz dnevnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

Na zapadu se u poslijepodnevnim časovima očekuje umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 18, u višim predjelima od 10, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Nastavi čitati

Aktuelno