Connect with us

Društvo

RAZBIJEN AKADEMSKI DUH: Nekada gužva, sada ima i viška mjesta na fakultetima

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

– Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme – rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

– Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh – objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

– Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni – rekao je Šijaković.

Studijski programi
Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

– Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete – rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

– Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši – rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

– Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo – rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika.

– Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili – rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

– To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe – rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

– U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije – zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

– Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu – rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

– Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima – zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja
Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

– Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju – rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

– Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi – zaključila je ona.

Društvo

TRKA ZA TURISTE ZA NOVU GODINU! Gradovi u BiH najavili koncerte zbog kojih će pucati smještajni kapaciteti!

Doček Nove godine polako se bliži, a brojni gradovi širom Bosne i Hercegovine već su počeli sa organizacijom provoda za najluđu noć u godini u kojoj će građane i turiste zabavljati poznati pjevači.

Tako bi, prema trenutnom planu, sve one koji požele dočekati Novu godinu u gradu na Vrbasu 31. decembra trebalo da zabavlja Nataša Bekvalac. Samo dan poslije u Banjaluci će na reprizi dočeka Nove godine pjevati Aco Pejović.

Da su pripreme za zimske sadržaje počele, potvrdio je u razgovoru za “Nezavisne novine” i Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka, koji ističe da se već montiraju kućice, klizalište, te da se uskoro očekuje i otvaranje “Zimzobala”.

“U ‘Zimzobalu’ očekujemo izlagače, domaće proizvođače hrane i pića, rukotvorina, suvenira, ali i bogat kulturni program”, kaže on i dodaje da se u danima oko Nove godine očekuje novi talas gostiju.

“Dugi niz godina se traži krevet više tokom novogodišnjih praznika, a to očekujemo i ove godine. Ko nije rezervisao smještaj u Banjaluci, savjetujemo da to što prije učini”, ističe Šukalo i dodaje da će doček Nove godine organizovati i brojni ugostitelji.

U Sarajevu četiri dana koncerata
U Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo za novogodišnje praznike očekuju nove rekorde, pa će tako u ovom gradu biti organizovana četiri koncerta, i to 31. decembra, te 1, 2. i 3. januara.

“Ove godine je Jelena Rozga 31. decembra, a zatim ‘Letu štuke’, Petar Grašo i ‘Van Gogh’. Četiri dana besplatnih koncerata u samom centru Sarajeva i mislimo da će to upotpuniti turističku ponudu i zadržati sve one koji dolaze za novogodišnju noć da ostanu još nekoliko noći u Sarajevu”, kaže za “Nezavisne novine” Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice.

Kada je riječ o turistima, najviše dolazaka očekuju iz zemalja regiona.

“Najviše dominira Hrvatska, pa Srbija, Slovenija, Crna Gora… ali prošle godine smo imali i iz Turske, Njemačke, Italije, i te se barijere ruše”, navodi Fazlagić.

Hari Mata Hari za reprizu u Trebinju
Od novogodišnjih i božićnih praznika u turističkom smislu mnogo očekuju i u najjužnijem gradu Republike Srpske, a prema riječima Nikole Kokića, portparola Turističke organizacije Trebinje, ovaj grad je i prethodnih godina bio jedan od najposjećenijih.

“Zaista indicije koje imamo od kolega iz turističkog i ugostiteljskog sektora govore nam da će i ova Nova godina i kraj decembra i početak januara u Trebinju biti veoma uspješni. U planu su razne aktivnosti i svečanosti kako bi svim gostima koji dođu program i boravak bili što ugodniji. Već je najavljen nastup Hari Mata Harija 1. januara na Trgu slobode, a u narednim danima se očekuje pravo iznenađenje kada je riječ o muzičkom imenu za novogodišnji doček”, kaže Kokić za “Nezavisne novine”.

Trebinje očekuje najviše turista iz BiH, Srbije i Crne Gore, ali i onih koji će doći iz zemalja Evrope.

“U pitanju su najčešće vikend ture, imamo mnogo najavljenih i dnevnih tura, dosta proputovanja ka ostalim destinacijama u jadranskom priobalju”, navodi Kokić.

U Mostaru nastupa Saša Matić
Javni doček najluđe noći u godini organizuje i Mostar, pa će tako Mostarce i sve one koji Novu godinu požele dočekati u tom gradu, u 2026. uvesti Saša Matić i “Trash Band”.

Slavlje u ovom gradu će se nastaviti i 1. januara, kada će pjevati Adi Šoše.

Osim nastupa pjevača u posljednjoj noći ove i prvoj naredne godine, Mostar priprema i advent. Paljenje prve adventske svijeće održaće se 30. novembra uz prigodan dječji program.

Nikica Čerkez iz Turističke zajednice Grada Mostara istakao je ranije da se svake godine to Mostaru višestruko vraća kroz povećanu turističku potrošnju, noćenja i promociju grada kao zimske destinacije.

“Nova godina pada u srijedu, 31.12, četvrtak i petak su neradni dani, tako da se može očekivati produženi vikend, a samim time i veći broj noćenja u gradu Mostaru, što posljedično dovodi i do rasta potrošnje”, rekao je Čerkez.

Nastavi čitati

Društvo

DVA MJESECA NOVE VLADE RS! Cijene divljaju, plate “pojedene”, reforme samo na papiru!

Prošla su dva mjeseca kako Republika Srpska ima novi sastav Vlade, pod vođstvom Save Minića, čiji Kabinet neki hvale, dok drugi imaju zamjerke.

Stavovi su, dakle, različiti: ima onih koji poručuju da su pomaci vidljivi, ali i onih koji kažu da su najave i obećanja “pljuštali”, ali nisu ispunjeni.

Potrošači: Ništa nije pojeftinilo
U udruženjima za zaštitu potrošača tvrde da u ovih dva mjeseca ništa nije pojeftinilo, već su, naprotiv, zabilježena i poskupljenja.

“Što se tiče cijena mislim da smo u ova dva mjeseca imali i porast”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Dodaje da bi premijeru i ministrima poručila da sjednu, naprave analize i odrede šta se može uraditi po pitanju cijena.

“Treba da se potrude da marže u određenim periodima budu niže. Niko neće biti oštećen, a građanima će to dobro doći”, navela je Šešlija.

Sindikat: Ministri postali aktivniji
Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da, kada je riječ o novoj vladi, postoje određeni pozitivni pomaci i osjeti se nova energija.

“Moram reći da su mnogi ministri postali značajno aktivniji, a, naravno, i sam predsjednik Vlade. Mi smo sa Vladom otvorili niz pitanja koja želimo da rješavamo. Jedan posao smo uspješno završili: prvi put smo uveli kategoriju najniže plate za visoku stručnu spremu. Naravno, mi sad očekujemo i drugi korak, a to je povećanje plata na nivou preduzeća i ustanova, te povećanje plata budžetskim i fondovskim korisnicima”, rekao je Stanković.

Sindikalci traže da se uzme u razmatranje i kontrola rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica.

“Nećemo puno postići ako cijene i dalje budu nekontrolisano rasle jer će povećanje plata jednostavno ‘nestati'”, rekao je Stanković za “Nezavisne novine”.

Čemu se nadaju poslodavci
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da su imali dobru saradnju u ova dva mjeseca – više puta su se sastajali sa premijerom, ali i ministrima.

“Podignute su aktivnosti na viši nivo, ali zasad ne možemo ništa reći po pitanju rezultata jer je ovo suviše kratko vrijeme da bi se procijenili efekti”, rekao je Škrebić.

On je kao pozitivne aktivnosti naveo rad na uvođenju minimalne i prosječne potrošačke korpe, te pomak koji se odnosi na to da se pregovori u vezi sa minimalcem završavaju krajem trećeg kvartala ili bar početkom četvrtog.

“Neki od naših najbitnijih zahtjeva jesu borba protiv sive ekonomije, potom tehnološki razvoj i reforma obrazovnog sistema. Po tom pitanju smo imali dosta sastanaka, a formiran je i Koordinacioni odbor za borbu protiv sive ekonomije. Dakle, zaista je bilo mnogo aktivnosti u protekla dva mjeseca. Nadam se da će od svih tih aktivnosti izaći i zaista pozitivni efekti, ali to ćemo vidjeti u vremenu pred nama”, poručio je Škrebić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Penzioneri: Još je rano
Risto Masleša, predsjednik Gradskog udruženja penzionera Trebinje, ocijenio je da Vlada još ne može da postigne značajne rezultate, ali ovo što je do sada urađeno, kako ocjenjuje, značajno je.

“Nisam toliko kvalifikovan da dam mišljenje o Vladi s obzirom na to da ima puno posla i pritisaka sa strane. U suštini, zadovoljni smo. Ko normalno razmišlja – bolje je da što duže penziju uživamo, nego to kolika je. Koliko smo zaradili, manje-više i primamo”, rekao je Masleša, te podsjetio da je rast penzija najavljen i za početak naredne godine.

Govoreći o cijenama on kaže da one divljaju ne samo kod nas, nego u svim državama.

“Uklapamo se: koliko je ćebe – toliko se pokrijete. Treba da shvatimo u kakvom društvu živimo, bitno je razumijevanje”, naveo je Masleša za “Nezavisne novine”.

Ekonomista: Mjere nisu realizovane
Ekonomista Milenko Stanić kaže da nije primijetio ništa novo, pa čak i ono malo ekonomskih mjera koje su promovisane na početku nisu realizovane.

“Kada je u pitanju sređivanje stanja u javnim preduzećima nema opipljivih dokaza da se išta poboljšalo. Jednostavno, Vlada trči za naslijeđenim problemima. Generalno, nema ozbiljnijih pomaka ni u jednom području. Nijedna mjera nije vidljiva u smislu utvrđivanja odgovornosti kada su u pitanju javna preduzeća”, naveo je Stanić.

Dodaje da ne vidi da je apsolutno išta urađeno u protekla dva mjeseca.

“Najveći broj problema je naslijeđen, ali je i najveći dio aktuelne vlade učestvovao i u prethodnim vladama, tako da imaju veliki stepen odgovornosti za naslijeđeno stanje”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Novi sastav Vlade
Narodna skupština Republike Srpske izabrala je 2. septembra u Banjaluci Vladu Republike Srpske koju od tada predvodi Savo Minić, koji je premijersku poziciju naslijedio od Radovana Viškovića.

U odnosu na raniji sastav postoji nekoliko izmjena: Zoran Stevanović imenovan je za ministra saobraćaja i veza, a Borivoj Golubović za ministra prosvjete i kulture. Anđelka Kuzmić imenovana je za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a Goran Selak za ministra pravde.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! “Bućkuriš od vremena”, oblačno i toplo

Meteorolozi iz BiH najavili su za naredne dane “bućkuriš od vremena”, odnosno česte smjene toplo-hladno, a za utorak čak i snijeg, uglavnom na planini.

“Za vikend (15. i 16. novembar) umjereno do pretežno oblačno i toplo vrijeme za ovo doba godine. Uz više oblačnosti rijetko gdje može pasti i malo kiše. Vjetar slab do umjeren južni, u nedjelju lokalno jaki udari juga. Dnevna temperatura za vikend 12 do 18, lokalno do 21 °C. Jutra još uvijek većinom prohladna i hladna uz lokalno mraz i maglu”, napisali su na stranici BHMeteo.ba.

Nastavi čitati

Aktuelno