Connect with us

Društvo

RAZBIJEN AKADEMSKI DUH: Nekada gužva, sada ima i viška mjesta na fakultetima

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

– Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme – rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

– Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh – objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

– Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni – rekao je Šijaković.

Studijski programi
Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

– Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete – rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

– Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši – rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

– Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo – rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika.

– Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili – rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

– To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe – rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

– U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije – zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

– Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu – rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

– Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima – zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja
Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

– Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju – rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

– Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi – zaključila je ona.

Related Topics:

Društvo

DANAS JE NEKTARIJE EGINSKI – evo šta običaji nalažu

Danas, 22. novembra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici proslavljaju praznik posvećen Svetom Nektariju Eginskom, jednom od najvećih iscelitelja u istoriji hrišćanstva.

Njegovo ime i danas priziva vjeru, nadu i utjehu svima koji traže snagu i zdravlje.

Sveti Nektarije bio je episkop Aleksandrijske pravoslavne crkve, mitropolit Pentapoljski i pravoslavni teolog, a po smrti je proglašen svetiteljem. Nakon odlaska u penziju, živio je u Trojičkom manastiru u Egini, koji je i osnovao, po kojem je i dobio ime Eginski. Tokom života prolazio je kroz mnoge izazove i nepravde, ali je ostao smiren, blage naravi i jak u rečima. Vjernici ga i danas smatraju čudotvorcem i zaštitnikom bolesnih, a njegove duhovne pouke služe kao smernice za život ispunjen ljubavlju i verom.

O ljubavi je govorio ovako:

“Starajte se da imate ljubav. Ištite svakodnevno od Boga ljubav. Zajedno sa ljubavlju dolazi svo bogatstvo dobara i vrlina. Volite, da biste bili voljeni od drugih. Dajte Bogu čitavo srce vaše da biste ostali u ljubavi. Ko prebiva u ljubavi u Bogu, prebiva i Bog u njemu.”

Njegova čuda počela su već nakon smrti, vjeruje se da je prvi bolesnik izliječen kada je neko stavio njegov džemper na krevet paralizovanog čovjeka. Od tada, pomoć Svetog Nektarija najviše traže oboljeli od teških bolesti, posebno kancera.

Molitva Svetom Nektariju Eginskom:

“O, mirotočiva glavo, svetitelju Nektarije, arhijereju Božiji! U vreme velikog odstupništva i bezbožništva, pobožnošću si prosijao i sakrušio glavu pregordoga satane, koji nas je izranjavio. Toga radi darova ti Hristos da lečiš bolesti neizliječena, koje nas spopadoše zbog bezakonja naših. Verujemo: zavoleo te je Bog pravednoga, da tebe radi nas grešne pomiluje, od prokletstva da nas razriješi, od bolesti da nas izbavi i da se po svoj vaseleni slavi strašno i preslavno Ime Njegovo, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vijekova. Amin.”

Jedna od njegovih najvažnijih poruka nas podseća gde se krije istinska sreća:

“Koliko su u zabludi ljudi koji traže sreću van sebe – u bogatstvu, slavi, putovanjima i zadovoljstvima koja završavaju gorčinom! Sreća se nalazi u nama samima. Blažen je čovjek koji to razumije… Sreća je čisto srce, jer takvo srce postaje presto Božije. Gospod govori: Useliću se u njih i živjeću u njima i biću im Bog i oni će biti Moj narod. Ko ima čisto srce, u njemu ima najveće blago – Samog Boga!”

Liturgija Sveti Nektarije Manastir Tumane

Sveti Nektarije rođen je 1. oktobra 1846. godine u Trakiji pod imenom Anastasije Kefalas. Posle školovanja u Carigradu i Hiosu, zamonašio se i uzeo ime Lazar. Godine 1877. primio je monaški postrig pod imenom Nektarije, a potom je služio kao sveštenik, arhimandrit i mitropolit. Nakon povlačenja u penziju, svoje posljednje godine proveo je u Egini, gde je preminuo 8. novembra 1920. godine. Kanonizovan je 1961. godine.

Sutra, uz Svetog Nektarija, crkva proslavlja i svete mučenike Onisifora i Porfirija, koji su dali svoje živote za širenje hrišćanske vere u vreme cara Dioklecijana.

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTA! Borci odbranili Srpsku, a danas su na OTPADU OTADŽBINE

Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma čime je završen rat u BiH demobilisani borci su zanemareni, a veliki broj njih je na ivici egzistencije. Vlast ipak tvrdi da se o boračkoj kategoriji vodi računa maksimalno koliko je moguće, a iz usta ministra Egića nedavno se čulo da se od boračkih primanja može pristojno živjeti. Istinski borci danas ogorčeno konstatuju da su u ratu ginuli najbolji da bi u miru vladali najgori?! Odnos aktuelne vlasti prema boračkoj kategoriji je sraman, a oni istinski borci koji su rat proveli na braniku otadžbine danas su na otpadu otadžbine, kaže Dragan Kukurić, predsjednik trebinjskog odbora Udruženja veterana odbrambeno – otadžbinskog rata.

“Ni u najružnijim snovima nismo mogli da će biti ovakva situacija kakva trenutna jeste, da će borci toliko marginalizovani biti, maltene na otpadu otadžbine, umjesto kao što su nekada bili na braniku. Nek‘ se ova vlast stidi svojih postupaka, pojedina gospoda koja govore da se može živjeti od boračkog dodatka volio bih da dočekaju da od toliko novaca žive mjesečno”, kaže Dragan Kukurić, predsjednik VOOR Trebinje.

Srbo Škero, demobilisani borac VRS kaže da sadašnja Republika Srpska koja je ogrezla u kriminal vladajućih nije ono za šta su se borili. Trenutni spisak demobilisanih boraca broji 194 hiljade što je višestruko uvećana brojka pa je neophodno izvršiti reviziju ovog spiska, dodaje Škero.

“Jedva smo dočekali taj kraj rata i kad vi poslije 30 godina vidite sistem vlasti šta je napravio od boraca i šta je napravio od države. Sve se mora raditi revizija u kojoj mi trebamo da učestvujemo u komisijama da se ne bi radile malverzacije kao što su se do sada radile i to nas najviše boli. Nas je u Trebinjskoj brigadi bilo najviše 4-4 i po hiljade, a sad po nekim spiskovima ima 11 hiljada. Sve je pokradeno, od Trebinja do Novog grada, političari koji su postali milioneri i milijarderi, odakle im toliki novac?! Neko mora odgovarati za pljačku RS, za to se mi nismo borili!”, ogorčen je Škero.

Da su borci danas na društvenim marginama svjedoči i veliki broj boraca koji su na ivici egzistencije. Takva je i životna priča Dragana Hrnjeza koji je sa 18 godina otišao u rat, a danas živi od 170 KM boračkog dodatka i 120 KM, koliko mu ostaje od minimalne penzije opterećene kreditima.

“Ja sam čitav život evo otkad se završio rat do dana današnjeg stalno u kreditima. Imam penzije 120 KM primim na ruke, ostalo u kredit sve. Borac prve kategorije ima najviše 170 KM. Sa 170 KM danas čovjek može da živi dva puna dana. I sam sam u takvoj situaciji da ne možemo kraj s krajem, a ne da pričamo o liječenju koje nam je potrebno jer mi smo svi iz rata izašli bolesni. Imam strašnih zdravstvenih problema, jedva se krećem, jedva sam pokretan. Mi smo za ovu državu sve dali, a ova država ništa za nas učinila nije!”, kaže Dragan Hrnjez, demobilisani borac VRS, korisnik invalidske penzije opterećene kreditima i samohrani otac.

Dok životne priče boraca svjedoče o izuzetno lošem stanju u kojem se danas nalazi ova kategorija, vladajući uporno pričaju bajke u kojima su borci ravnopravni članovi društva i kategorija kojoj se posvećuje maksimalna pažnja, a kako svaka bajka ima srećan kraj, ova bajka mogla bi završiti riječima Danijela Egića, ministra rada i boračko – invalidske zaštite Vlade RS.

“Ova Republika Srpska je dala maksimum i mislim da je to dovoljno za jedan pristojan život”, ostaće upamćeno da je ministar boraca u Vladi Republike Srpske Danijel Egić rekao o položaju demobilisanih boraca kada se nedavno obilježevala Mitrovdanska bitka u Nevesinju.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa susnježicom i snijegom

Jutro je u Bosni i Hercegovini pod gustim slojem oblaka, uz padavine koje će obilježiti gotovo sve krajeve zemlje. U Bosni susnježica i snijeg, na području Hercegovine  kiša, uz nešto blaže temperature.

Prema prognozama meteorologa, očekivana visina novog snijega u većem dijelu Bosne kretaće se između 5 i 10 centimetara, dok bi u višim planinskim predjelima snježni pokrivač mogao dostići i do 20 centimetara.

Vjetar je slab do umjeren, sjevernog smjera, ali u planinskim područjima povremeno jači, što dodatno pojačavaće osjećaj hladnoće. Vozačima se savjetuje pojačan oprez, posebno na dionicama preko planinskih prijevoja, gdje su mogući poledica i smanjena vidljivost.

Nastavi čitati

Aktuelno