Connect with us

Društvo

RAZBIJEN AKADEMSKI DUH: Nekada gužva, sada ima i viška mjesta na fakultetima

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

– Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme – rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

– Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh – objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

– Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni – rekao je Šijaković.

Studijski programi
Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

– Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete – rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

– Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši – rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

– Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo – rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika.

– Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili – rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

– To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe – rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

– U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije – zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

– Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu – rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

– Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima – zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja
Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

– Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju – rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

– Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi – zaključila je ona.

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno