Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) raspisala je tender vrijedan preko milion maraka za nabavku opreme za podršku dugo najavljivanih novih izbornih tehnologija. Konkretno, radi se o nabavci opreme za izgradnju kapaciteta IDDEEA BiH za podršku uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH.

Podsjetimo, kako je CAPITAL ranije objavio CIK je nedavno raspisala tender težak čak 97 miliona maraka za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, te sada, kako je napomenuto traže opremu za podršku ovom sistemu.

Nabavka opreme podijeljena je na dva lota i to sistem za provjeru biometrijskih podataka čija je procijenjena vrijednost sa PDV-om oko 900.000 maraka, kao i modul za pripremu i razmjenu podatak između IDDEEA i CiK BiH, čija je vrijednost sa porezom, oko 150.000 KM.

Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost CIK od ponuđača koji će nabavljati sistem za provjeru biometrijskih podataka traži da formira tim za realizaciju ugovora po ovom postupku, koji je sastavljen od najmanje tri stručnjaka iz oblasti serverskih ili mrežnih ili softverskih tehnologija, kao i da imaju završen fakultet informatičkog, telekomunikacionog ili elektrotehničkog usmjerenja.

Zahtijevaju i da dva izvršioca imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u struci, dok je potrebno da vođa projekta ima tri godine iskustva u struci, ali i Project Management Professional (PMP) ili ekvivalentan sertifikat.

Potrebno je i da je ponuđač u posljednje tri godine od dana dostavljanja ponude uredno izvršio minimalno jedan ugovor čiji je predmet isporuka, instalacija ili održavanje serverske opreme u vrijednosti od 350.000 KM sa obračunatim porezom, ili više ugovora čiji zbirni iznos ima pomenutu vrijednost.

Kada je u pitanju pomenuta oprema, između ostalog traže, serverske licence za lice, kao i za otiske, ali i razvoj novog softverskog interfejsa odnosno aplikacije za sinhronizaciju biometrijskih podataka i templejta između MMA servera i IDDEEA baze podataka.

Važno je napomenuti da je prethodna nabavka CIK-a kojom su tražili sistem za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima za sobom povukla niz kontroverzi.

Trenutno je u toku i žalba na ovaj tender.

Ovaj tender je najprije bio vrijedan 87,9 miliona KM, da bi CIK povećala vrijednost za čak deset miliona maraka i to na zahtjev zahtjev američke kompanije „Smartmatic“ koja je optužena za podmićivanje.

Protiv ove internacionalne kompanije „Smartmatic“ je u oktobru prošle godine velika porota u Majamiju podigla proširenu optužnicu. Njome se ova multinacionalna kompanija, koja pruža usluge izborne opreme i izborne administracije, tereti za učešće u šemi isplate i pranja više miliona dolara mita jednom zvaničniku Vlade Filipina, a u vezi sa ugovorima koji se odnose na nacionalne izbore na Filipinima 2016. godine.

„Navodno su isplate mita vršene radi dobijanja i zadržavanja poslova sa COMELEC-om, uključujući isplatu povoljnih povraćaja poreza na dodatu vrijednost (PDV) i drugih ugovornih plaćanja u korist kompanije SGO Corporation Limited i njenih povezanih društava“, stoji u optužnici.

Naglašeno je da su zavjerenici, kako bi finansirali mito stvorili tajni fond preuveličavanjem cijene po jednoj glasačkoj mašini isporučenoj za izbore na Filipinima 2016. godine.

Osim toga, CAPITAL je objavio da su stručnjaci iz IT sektora upozorili i da tehničke specifikacije i zahtjevi tendera za nabavku ove tehnologije propisuju niz nelogičnih, zastarjelih, ali i nepostojećih rješenja.

Oni su pojasnili da je, umjesto jasno definisanog softvera i uvođenja savremenih tehnologija, fokus stavljen na logistiku, skladišta i obuku operatera, dok se kroz kontradiktorne uslove pogoduje velikim inostranim kompanijama, prije svega američkom Smartmaticu, ozbiljno ukaljanom optužnicom za namještanje izbora.

(Capital) Foto: BN

Poslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović obratio se večeras na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u Strazburu, gdje je govorio o Izvještaju o funkcionisanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, čiji su autori mađarski poslanik Zolt Nemet i španski poslanik Pablo Hispan.

Borenović je istakao da, kao opozicioni poslanik iz Banjaluke, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, želi jasno poručiti da BiH pripada evropskoj civilizaciji i da evropski put nema alternativu, uprkos dugogodišnjim opstrukcijama.

– „Još jednom sam naglasio da mi pripadamo evropskoj civilizaciji. Uprkos sadašnjim, dugogodišnjim vladajućim političkim elitama koje se plaše pravila Evropske unije, vladavine prava i uređenog društva, mi ostajemo usmjereni ka evropskim perspektivama, standardima i procedurama“, poručio je Borenović.

On je naglasio da su Bosni i Hercegovini hitno potrebni kvalitetni i istinski proevropski zakoni, posebno u oblasti pravosuđa, kako bi se obezbijedila puna vladavina prava i odlučna borba protiv korupcije.

– „Ti zakoni su možda strogi, ozbiljni i podrazumijevaju stalni vetting u pravosuđu, ali su neophodni ako želimo pravu vladavinu prava i stvarnu borbu protiv korupcije“, naveo je Borenović.

Govoreći o evropskim integracijama, Borenović je istakao da one donose korist svim građanima – i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH – bez obzira na političke elite koje, kako je rekao, godinama, pa i decenijama, opstruišu demokratizaciju društva.

Posebnu pažnju posvetio je problemima sa kojima se suočava transportna zajednica iz BiH i regiona Zapadnog Balkana.

– „Naši građani imaju velika očekivanja od evropskog procesa, posebno kada je riječ o slobodi kretanja ljudi i robe. Danas imamo nevjerovatna, nepotrebna i diskriminatorna ograničenja za naše prevoznike u evropskim zemljama. Zar ljudska prava, jednakost i nediskriminacija nisu osnovne evropske vrijednosti?“, upitao je Borenović.

Na kraju obraćanja, Borenović je istakao da BiH može i mora preuzeti punu odgovornost za vlastitu budućnost.

– „Uvjeren sam da, uz vladavinu prava, poštovanje Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, možemo zatvoriti kancelariju OHR-a, zamijeniti strane sudije domaćim u Ustavnom sudu BiH i u potpunosti upravljati svojom zemljom kroz pošten i pravedan izborni proces“, zaključio je Borenović.

Njegovo obraćanje u Strazburu ocijenjeno je kao snažna poruka da evropski put Bosne i Hercegovine zavisi prije svega od političke volje, odgovornosti i spremnosti domaćih institucija da uvedu red, zakon i evropske standarde.

Dok elektro-energetski sektor u BiH niže problem za problemom, resorni ministri i nadležni tvrde da će formirati radnu grupu koja će definisati naredne korake u cilju rješavanja problema, zaključak je ovo sa sastanka predstavnika elektro-energetskog sektora BiH. Nakon višesatnog sastančenja nadležni kao da su tek sad uvidjeli probleme u elektro-energetskom sistemu u BiH. Na sastanku su se, kako kažu, dotakli problema poput iskakanja sa mreže, loše infrastrukture, zastarjelih mreža, ali i problema visokog napona u prenosnoj mreži. Kako su se dotakli, dalje nisu odmakli, jer je zaključak sa sastanka da će formirati radnu grupu.

“Govorili smo o tome da trebamo poboljšati koordinaciju svih poslova u energo sektoru, da treba osigurati veći nivo saradnje energetskih subjekata da imaju veći nivo razumijevanja problema koji postoje. Konkretno danas smo kazali da ćemo obrazovati jedno radno tijelo, za koje su ovlašteni da ga obrazuju dva ministra energetike, zajedno sa direktorom elektroprenosa BiH i da zajedno definišemo nekoliko narednih koraka“, istakao je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

“Ono što mislim da je najznačajnije istaknuti jeste da smo se dogovorili da u narednom preiodu u kontinuitetu na ovakav način razgovaramo, da iznosimo sve svoje probleme. Nekoliko zaključaka je danas doneseno, najprije je bilo pitanje visokih napona i prigušnica, koje bi se trebale instalirati na naš sistem. Naravno dali smo podršku ovom projektu, a da Elektroprenos iznađe način kako da se to uradi u narednom periodu“ , rekao je ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić.

Direktor elektroprenosa BiH Miro Đakula zaključio je da je što prije potrebna transformacija elektro-energetskog sistema.

“Cilj ovog sastanka je bio da ukažemo na tekuću problematiku, na nasleđeno stanje, kao i obavezu da se što prije pripremimo za transformaciju cjelokupnog elektro-energetskog sektora“, rekao je Džakula.

(BN)