Connect with us

Svijet

GDJE JE U EVROPI NAJLAKŠE, a gdje najteže naći posao u 2026.

Evropa ostaje jedno od najatraktivnijih tržišta za investiranje i zapošljavanje. Samo u Evropskoj uniji strani investitori drže skoro 10.000 milijardi evra direktnih investicija.

Ipak, politička i regulatorna rascjepkanost čini izbor zemlje za širenje poslovanja sve složenijim.

Prema novom istraživanju Conference Boarda, globalnog poslovnog istraživačkog centra, Danska je najatraktivnija evropska zemlja za zapošljavanje u 2026. godini. Prednost joj donose snažan ekosistem vještina, visoka produktivnost i umjereni troškovi rada.

Na drugom mjestu nalazi se Švajcarska, koja je ostvarila maksimalnih 100 poena u kategoriji talenata i vještina, ali i dalje ostaje izazovna zbog visokih troškova života i poslovanja. Irska je treća, zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada i snažnoj poslovnoj kulturi.

Top 10 listu uglavnom čine zemlje sjeverne Evrope i manje, ali bogate ekonomije, koje se ističu prilagodljivošću, stabilnim institucijama i kvalitetnom radnom snagom.

Velike ekonomije i njihovi problemi
Njemačka je jedina zemlja iz G7 koja se našla među prvih deset. Ipak, suočava se s padom broja radno sposobnog stanovništva, rastućim troškovima rada i sporim procesom digitalizacije. Posebno loše ocijenjena je konkurentnost radne snage.

Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima 12. mjesto. I dalje trpi posljedice regulatorne neizvjesnosti nakon Bregzita, ali zadržava snažan potencijal zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada, razvijenom uslužnom sektoru i bogatoj bazi talenata, prenosi B92.

Francuska i Italija – sličan plasman, različiti problemi
Francuska se nalazi na 18. mjestu, a ograničavaju je propisi, složena administracija i manjak fleksibilnosti tržišta rada.

Italija, koja je 20. na listi, ne pati od nedostatka vještina, već od slabog pretvaranja znanja u produktivnost, sporih inovacija i izazova u upravljanju.

Na samom dnu rang-liste nalaze se Kipar, Grčka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Bugarska, koje su osvojile manje od 30 poena.

Šta poslodavci najviše traže?
Prema anketi među direktorima ljudskih resursa, ključni faktor pri zapošljavanju su odgovarajuće vještine zaposlenih (51%). Slijede visoka produktivnost i tehnološke sposobnosti (28%), kao i konkurentni porezi na rad (28%).

Najmanje važnim faktorom ocijenjena je jednakost prilika na tržištu rada.

Svijet

TRAMP SE ZAHVALIO LUKAŠENKU: “Zahvaljujući njemu, oslobodili smo zatvorenike iz ruskih i bjeloruskih zatvora”

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je večeras na svojoj društvenoj mreži “Truth social” da je oslobođeno nekoliko zatvorenika iz ruskih i bjeloruskih zatvora. Oslobođena su tri zatvorenika iz Poljske i dva iz Moldavije.

“Upravo smo obezbijedili oslobođenje tri zatvorenika iz Poljske i dva iz Moldavije iz bjeloruskih i ruskih zatvora. Zahvaljujući mom specijalnom izaslaniku Džonu Koelu, uspeli smo ovo da uradimo.

Moj prijatelj, predsjednik Poljske Karol Navrocki, sa kojim sam se sreo prošlog septembra, me zamolio da slobodim Andreja Pocobuta iz zatočeništva. Danas je Pocobut slobodan.

Sjedinjene Američke Države brinu o svojim saveznicima i prijateljima. Hvala predsedniku Belorusije Aleksandru Lukašenku na prijateljstvu i koordinaciji”, naveo je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VOZAČKE DOZVOLE U EU: Ovo su najvažnije promjene

Evropski parlament usvojio je nova pravila o vozačkim dozvolama koja će važiti u cijeloj Evropskoj uniji. Cilj je povećanje bezbjednosti i ujednačavanje propisa.

Reformom se uvodi digitalna dozvola, stroža pravila za prekršioce i niža uzrasna granica za profesionalne vozače.

Odluka je donesena nakon dugih pregovora u Briselu, a primjena počinje postepeno od 2028. godine, dok će digitalna dozvola zaživjeti do 2030. godine. Promjene će zahvatiti sve vozače u EU, donoseći i obaveze i olakšice u svakodnevnom saobraćaju.

Novi evropski okvir za vozačke dozvole

Evropski parlament postigao je dogovor o novim pravilima vezanim za vozačke dozvole unutar Evropske unije, donoseći niz promjena koje će uticati na milione vozača. Cilj reforme je povećati bezbjednost na putevima, ali i pojednostaviti administrativne procese i uvesti modernija rješenja.

Prema podacima koje prenosi Tagesschau, u Evropskoj uniji svake godine pogine oko 20.000 ljudi u saobraćaju. Italijanski evroparlamentarac Mateo Rič (Matteo Ricci) istakao je da je to „daleko previše“, naglašavajući potrebu za ujednačenim bezbjednosnim standardima.

Stroža pravila za zabrane vožnje

Jedna od ključnih novosti odnosi se na zabrane upravljanja vozilom. Ubuduće će vozači koji dobiju zabranu vožnje u jednoj državi članici automatski izgubiti pravo upravljanja vozilom i u svim ostalim državama EU. Time se značajno jača prekogranična saradnja među državama članicama.

S druge strane, saobraćajne kazne koje ne uključuju zabranu vožnje i dalje će ostati u nadležnosti države u kojoj je prekršaj počinjen. Takođe, jedinstveni evropski sistem bodovanja prekršaja neće biti uveden.

Digitalna vozačka dozvola

Velika promjena dolazi i u obliku digitalizacije. Vozačka dozvola više neće morati da bude fizički dokument – uvodi se digitalna verzija dostupna putem pametnog telefona, slično kao bankovne kartice ili lične karte.

Evroparlamentarka Juta Paulus istakla je da je riječ o posebno korisnoj novosti za mlađe generacije. Digitalna vozačka dozvola trebalo bi da bude dostupna u cijeloj EU od 2030. godine, dok će klasična verzija i dalje biti dostupna na zahtjev.

Olakšice za vozače kamp-vozila

Ljubitelji putovanja kamperima dobiće dodatne pogodnosti. S običnom vozačkom dozvolom kategorije B ubuduće će biti moguće upravljati vozilima težine do 4,25 tona, umjesto dosadašnjih ograničenja. Međutim, za to će biti potrebno dodatno osposobljavanje ili polaganje posebnog ispita.

Niža starosna granica za profesionalne vozače

Kako bi se riješio manjak radne snage u transportnom sektoru, EU snižava granicu za profesionalne vozače:

za kamione sa 21 na 18 godina
za autobuse sa 24 na 21 godinu

Očekuje se da će ova mjera podstaći zapošljavanje u logistici i preduzetništvu.

Obavezni probni rok i zdravstveni pregled

Nove mjere uključuju i obavezni probni rok od najmanje dvije godine za sve nove vozače. Takođe, vožnja uz pratnju za 17-godišnjake biće omogućena u svim državama članicama.

Prije polaganja vozačkog ispita biće obavezan ljekarski pregled ili samoprocjena zdravstvenog stanja. Ipak, obavezni redovni pregledi za starije vozače nisu uvedeni, nakon što su neke države članice, uključujući Njemačku, izrazile protivljenje toj ideji.

Rok važenja vozačke dozvole

Vozačke dozvole u EU ubuduće će važiti 15 godina. Nakon isteka, države članice mogu zahtijevati novi ljekarski pregled, ali to neće biti obavezno na nivou EU.

Kada stupaju na snagu nova pravila

Iako je politički dogovor postignut, primjena novih pravila neće biti trenutna. Države članice imaju rok od tri godine za prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva, uz dodatnu godinu prelaznog perioda.

Digitalna vozačka dozvola očekuje se do 2030. godine, dok bi promjene vezane za profesionalne vozače trebalo da stupe na snagu već do 2028.

Sažetak najvažnijih promjena

Digitalna vozačka dozvola od 2030.
Zabrane vožnje važe u cijeloj EU
Vožnja kampera do 4,25 tona s B kategorijom
Kamioni od 18, autobusi od 21 godine
Probni rok od najmanje 2 godine
Vožnja uz pratnju od 17 godina u cijeloj EU
Važenje vozačke dozvole: 15 godina
Obavezni zdravstveni pregled ili samoprocjena prije ispita

Ove promjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u saobraćajnim pravilima EU posljednjih decenija, s ciljem bezbjednijih puteva i jednostavnijeg života za vozače širom Evrope, prenosi Fenix magazin.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN O RATU U UKRAJINI: Kraj sukoba se nazire, Trampu ovo nije potrebno

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas se rat u Ukrajini bliži kraju, prenijele su RIA Novosti.

Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali ni da ga ne odbija.

“Nisam odbio. Ne predlažem taj sastanak, ali ako to neko učini, neka ko god želi da se sastane dođe u Moskvu i mi ćemo se sastati”, rekao je Putin na konferenciji za medije u Moskvi.

Naveo je da mu je slovački premijer Robert Fico prenio spremnost Zelenskog za sastanak.

“Rekao mi je da je Zelenski spreman na lični sastanak, ali to nije prvi put da to čujemo”, rekao je ruski predsjednik.

“Trampu nije potreban ovaj sukob”

Putin je istakao da američki predsjednik Donald Tramp i njegova administracija iskreno žele rješenje rata u Ukrajini, jer njima taj sukob “nije potreban”.

“Vidimo da sadašnja američka administracija i američki predsednik iskreno teže rješenju. Njima očigledno nije potreban ovaj sukob”, rekao je Putin.

Gerhard Šreder

Na pitanje novinara koga bi volio da vidi u ulozi posrednika za dijalog između Rusije i Evrope, Putin je rekao da bi najviše volio da to bude nekadašnji niemački kancelar Gerhard Šreder.

“Nikog nismo zvali”

Putin je ponovio da Rusija nije nikoga zvanično pozvala u Moskvu na proslavu Dana pobjede 9. maja, ali i da je naznačila da pozdravlja sve koji su prisustvovali.

“Znate, nismo nikoga pozvali na ove događaje. Ovo nisu proslave godišnjica. Ali smo svima poslali informaciju da bismo bili srećni ako neko dođe. Oni koji su stigli svakako su pokazali izvjestan stepen hrabrosti, lično, jer su saznali za određene sporazume, uključujući i one koje je inicirao predsjednik SAD Tramp o produženju prekida vatre, o razmjeni snaga i tako dalje. Drugim riječima, saznali su za smirivanje tenzija tek nakon što su stigli. I ne znajući to, ipak su odlučili da budu ovde. Ovo zaslužuje posebno poštovanje. Ali ponavljam, mi ne vidimo ništa posebno u tome što je neko odsutan”, rekao je Putin.

Razgovori sa Kinom, Indijom i SAD

Rusija je o mogućim posljedicama provokacija Kijeva tokom proslave Dana pobjede u Moskvi razgovarala sa Kinom, Indijom i Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je Putin, ističući da je Rusija pristala na prijedlog SAD o produženju prekida vatre sa Ukrajinom do 11. maja i razmjeni ratnih zarobljenika.

Putin je naveo da je 5. maja Ukrajini poslat spisak od 500 pripadnika ukrajinske vojske, prenosi RIA Novosti.

“Prvobitna reakcija je bila da moraju detaljnije da pogledamo, pa možda ne svih 500, možda 200, a onda su potpuno nestali sa radara i otvoreno rekli da nisu spremni za ovu razmenu. Nisu je željeli”, rekao je Putin, ističući da iz Kijeva još nisu stigli novi predlozi o tom pitanju. RIA navodi da je Putin nakon proslave Dana Pobjede razgovarao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, vrhovnim vladarom Malezije sultanom Ibrahimom, predsjednikom Laosa Tonglunom Sisulitom, predsednikom Abhazije Badrom Gumbom, predsednikom Južne Osetije Alanom Gaglojevim i delegacijom Republike Srpske, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno