Connect with us

Svijet

REPUBLIKANCI POZIVAJU NA OTCJEPLJENJE! Tinjaju tenzije u Teksasu: Bajden u velikom problemu

Rastu tenzije između vlasti savezne države Teskas i federalnih vlasti SAD.

Na granici Teksasa i Meksika poslednjih dana rastu tenzije između vlasti savezne države Teksas i federalnih vlasti SAD, usred rekordnog priliva migranata koji dolaze u SAD preko južne granice.

Na granici između SAD i Meksika vlasti Teksasa, u kom prevagu imaju republikanci, postavljaju žilet-žicu, a u rijeci Rio Grande plutajuće barijere. U maju 2021. guverner Teksasa Greg Abot proširio je upotrebu žice kada je naredio proglašenje katastrofe na granici, što je državi omogućilo da postavi ogradu na privatnom imanju u blizini reke Rio Grande, piše “Njujork magazin”.

U oktobru je državni tužilac Teksasa Ken Pakston tužio administraciju Džoa Bajdena zbog uklanjanja ove žilet-žice od strane carinskih i graničnih službi. Federalni agenti su presecali žicu kako bi spasli migrante u opasnosti, a u tužbi je navedeno da je u pitanju uništavanje državne imovine kako bi se migrantima “pomagalo” da pređu granicu. Nakon više žalbi, Vrhovni sud je prošlog ponedeljka donio kratku odluku, 5 prema 4, da privremeno pauzira odluku nižeg suda kojom se federalnim agentima brani da sijeku ograde. Pravni stručnjaci kažu da postoji očigledan razlog za odluku Vrhovnog suda: Ustav kaže da je kontrola državnih granica federalna stvar.

Abot je u prošlu srijedu izdao saopštenje u kojem tvrdi da je “savezna vlada prekršila sporazum između Sjedinjenih Država i države (Teksasa)” tako što nije spriječila migrante da pređu granicu. U nekoliko dana nakon toga, Nacionalna garda Teksasa i državni vojnici nastavili su sukob sa agentima granične patrole oko žice.

Jedna kritična tačka je park Šelbi od oko 19 hektara u Igl Pasu, popularnom prelazu kod reke Rio Grande; Zvaničnici za sprovođenje zakona u Teksasu postavili su barijere za brodske kontejnere i žicu duž obale rijeke kod parka i nadgledaju pristup parku. Tu se 14. januara udavila žena i dvoje djece. Agenti granične patrole kažu da su im trupe Nacionalne garde Teksasa “fizički zabranile” pristup parku kako bi ih spasle. (Nacionalna garda Teksasa je izjavila da je ovo “netačno”)

Nakon naloga Vrhovnog suda, Odjeljenje za unutrašnju bezbednost zahtjevalo je da se graničnoj patroli odobri pristup javnom parku do petka. Pakston je odbio taj zahtev 26. januara. Zatim je 29. januara, podguverner Teksasa Dan Patrik rekao je za “Foks njuz” da “ako presjeku žicu, mi ćemo je zamijeniti”. Republikanci su pohrlili u Abotovu odbranu, navodeći sukob kao primjer federalnog zadiranja u prava država – čak i ako je predmetno pitanje, međunarodna granica, federalna stvar.

Republikanski predstavnik Klej Higins je čak rekao da Bajdenova administracija “inscenira građanski rat”. Između predizbornih skupova i pojavljivanja na sudu, Donald Tramp je pozvao “sve države spremne da rasporede svoje stražare u Teksas”. Na skupu u Las Vegasu u subotu, Tramp je rekao: “Kada budem predsjednik, umesto da pokušam da pošaljem Teksasu zabranu prilaska, poslaću im pojačanje”. Svaki republikanski guverner, osim Fila Skota iz Vermonta, potpisao je zajedničku izjavu za Teksas i rekli da stoje uz njegovo “ustavno pravo na samoodbranu”. Iako Bajden nije predložio da će napraviti tako veliki korak, demokratski predstavnik Hoakin Kastro pozvao je predsjednika da to učini. Abot je u petak rekao da je spreman za “nevjerovatan događaj” federalizacije.

Dok sukob tinja u Teksasu, Bajdenova administracija radi sa republikanskim poslanicima na postizanju sporazuma o granici koji bi bio povezan sa daljim finansiranjem Ukrajine – uparujući centralni demokratski prioritet sa centralnim republikanskim. Uslovi nedovršenog zakona o migrantima navodno uključuju obavezno zadržavanje svih odraslih samaca koji prelaze granicu i zatvaranje ulaznih luka ako se tog dana zabilježi 5.000 ulazaka migranata.

Bajdenovo zalaganje za dvopartijski zakon o granici, onaj koji bi takođe uključivao finansiranje Ukrajine i Izraela, označava seizmički pomak udesno u graničnoj i imigracionoj politici koju je izgradio tokom prošle godine. Ali bez obzira na pristojne izglede da zakon prođe u gornjem domu, republikanci u Predstavničkom domu izgleda su odlučni da ga “ubiju”.

Donald Tramp, koji je kritikovao Bajdena zbog imigracije, vrši pritisak na republikance u Predstavničkom domu da potope predlog zakona kako bi mogao da nastavi da kritikuje Bajdena po tom pitanju, a njegov uticaj se pokazao veoma važnim. Predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta ukazivao da je predlog zakona mrtav po dolasku; u utorak je republikancima u Predstavničkom domu rekao da “nema puta napred”.

Da li će Teksas da se otcjepi
U međuvremenu se sve više čuju nacionalistički pozivi na stvaranje nove nezavisne države Teksas. Predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta Danijel Miler govorio je o svojoj kampanji da država postane potpuno nezavisna nacija, ili o Tegzitu, u svom podkastu “Teksaške vijesti” ove nedjelje. Miler je tvrdio da je Abotova politika “zapravo Teksas koji se zalaže za naša prava, zakon i naš suverenitet”.

Sa vijestima da republikanski guverneri podržavaju Abota, Miler je postavio pitanje da li postoje šire pukotine u američkoj uniji koje bi mogle da dovedu do još jednog građanskog rata. “Da li to onda znači da ćemo vidjeti izdvajanje ne samo Teksasa već i preostalih država i šta to znači za Uniju? Interesantna su vremena u kojima živimo. I mislim da idemo ka mjestu gde je ovo više od ustavne krize”, rekao je Miler.

Teksas ima pravo da se otcjepi od SAD ako njeni građani odluče da to učine, tvrdila je u sredu republikanska predsednička kandidatkinja Niki Hejli- što je kontroverzno gledište koje je u suprotnosti sa vijekovima uspostavljene istorije i presedana. Slični pokušaji secesije neslavno su doveli do građanskog rata. Ali “ako Teksas odluči da to želi, može to da uradi”, rekla je Hejli u intervjuu za radio emisiju “The Breakfast Club”. “Ako cela ta država kaže: Ne želimo više da budemo dio Amerike, mislim, to je njihova odluka”, rekla je Hejli, iako je takođe primetila: “Hajde da razgovaramo o tome šta je stvarnost. Teksas ne ida ka otcjepljenju.”

(Blic)

Related Topics:

Svijet

ŠTA OČEKUJE NAUKU U 2026 GODINI: Od leta ka Mjesecu do novih testova za rak

Novi sistemi vještačke inteligencije, drugačiji od današnjih, personalizovane promjene gena u cilju liječenja rijetkih genetskih poremećaja, novi testovi za otkrivanje raka, letovi ka Mjesecu i Marsu, okeansko bušenje, kao i nadogradnja Velikog hadronskog sudarača… Ovo su glavne naučne priče koje nas očekuju u 2026. godini.

Tako predviđa naučnica i naučna novinarka Mirjam Nadaf u tekstu za Nature, kao i u podkastu za ovaj naučni portal.

Vještačka inteligencija u službi nauke
“Naučna istraživanja zasnovana na vještačkoj inteligenciji (AI) ostvarila su velike skokove ove godine, i ona je tu da ostane. AI agenti koji integrišu nekoliko velikih jezičkih modela (LLM) za obavljanje složenih procesa u više koraka vjerovatno će se koristiti šire, neki od njih i uz minimalan ljudski nadzor. Naredna godina bi mogla donijeti čak i prve značajne naučne proboje koje je napravila AI. Međutim, intenzivnija upotreba mogla bi otkriti i ozbiljne propuste u nekim sistemima”, navela je ona i dodala:

“Ova godina donijeće i tehnike koje prevazilaze LLM modele, čija je obuka veoma skupa. Noviji pristupi se fokusiraju na dizajniranje malih AI modela koji uče iz ograničenog skupa podataka i mogu se specijalizovati za rješavanje specifičnih logičkih zagonetki. Ovi sistemi ne generišu tekst, već obrađuju matematičke prikaze informacija. Ove godine je jedan takav mali AI model pobijedio masivne LLM modele na testu logike”.

Personalizovane genske terapije
“2026. bi mogla donijeti pokretanje dva klinička ispitivanja za razvoj personalizovanih genskih terapija za djecu sa rijetkim genetskim poremećajima. Ovi napori su nastavak liječenja Kej-Džej Malduna, dječaka sa rijetkim metaboličkim poremećajem koji je primio CRISPR terapiju prilagođenu ispravljanju njegove specifične mutacije koja izaziva bolest”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:

“Drugi tim se nada da će 2026. godine započeti slično ispitivanje za genetske poremećaje imunosistema.“

Testovi za rak
“Očekuje se da će britansko kliničko ispitivanje testa krvi koji otkriva oko 50 vrsta karcinoma prije pojave simptoma objaviti rezultate ove godine. Test skenira fragmente DNK koje ćelije raka ispuštaju u krv i može precizno da odredi vrstu tkiva ili organ iz kojeg signal dolazi. U ispitivanju je učestvovalo više od 140.000 ljudi, a ako rezultati budu obećavajući, britanske zdravstvene vlasti planiraju da uvedu ovaj alat u bolnice širom zemlje”, navela je autorka..

Gužva na Mjesecu
Ona podsjeća da će ove godine biti ubrzane misije na Mjesec. Misija NASA Artemis II trebalo bi da pošalje 4 astronauta na let do orbite Mjeseca. Ovaj planirani desetodnevni let bio bi prva misija s ljudima do Mjeseca od 1970-ih godina i priprema za narednu misiju slijetanja ljudi na lunarnu površinu.

“Kina takođe priprema lansiranje u nizu svojih lunarnih sondi Čang’e-7 u avgustu. Misija će koristiti letjelicu tipa skakač sa sposobnošću ublažavanja udara. Cilj je slijetanje blizu južnog pola, regiona punog stijena i kratera, poznatog po tome što je veoma zahtjevan za slijetanje“, napisala je Nadaf.

Marsovi sateliti
Istraživači se, dodaje, okreću i ka Marsu. Japan planira da lansira prvu misiju do dva satelita Crvene planete – Fobosa i Dejmosa, a svemirski brod trebalo bi da prikupi uzorke sa površine Fobosa i donese ih na Zemlju 2031.

Takođe, Evropska svemirska agencija planira da lansira PLATO, satelit za lov na planete, krajem godine. Sa 26 kamera, on će pratiti 200.000 zvijezda i identifikovati “Zemljine blizance” sa temperaturama koje dozvoljavaju vodu u tečnom stanju. Osim toga, indijska prva solarna misija, Aditja-L1, posmatraće Sunce tokom solarnog maksimuma, vrhunca ciklusa od oko 11 godina.

“Buši, samo buši”

“Očekuje se da će kineski brod za okeansko bušenje Meng Šiang krenuti na svoju prvu naučnu ekspediciju. Brod je dizajniran da buši do 11 kilometara kroz okeansku koru do Zemljinog omotača i prikuplja uzorke. Ovaj rad će pomoći istraživačima da saznaju kako se formira okeansko dno i šta pokreće njegovu tektonsku aktivnost”, napisala je Mirjam Nadaf i dodala:

“Kao uzbudljiv događaj za fizičare, Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u trebalo bi da bude značajno nadograđen 2026. godine. LHC će sudariti svoje posljednje čestice u naredne tri godine prije nego što se ugasi radi instalacije mašine monstruoznog intenziteta, poznate kao High-Luminosity LHC, koja će početi sa radom 2030. godine. U međuvremenu, Nacionalna akceleratorska laboratorija Fermi (Fermilab) u Bataviji nada se da će u aprilu završiti izgradnju Mu2e detektora. Eksperiment će testirati da li muon, misteriozna i izuzetno kratkovječna subatomska čestica, može da se pretvori u elektron bez stvaranja dodatnih čestica. Očekuje se da će prikupljanje podataka početi 2027”, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA PREMIJERKA: “Ako Tramp izvrši invaziju na nas, to će značiti kraj za NATO”

Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi eventualna američka invazija na Grenland značila kraj NATO saveza, poručivši da bi vojni napad SAD na članicu Alijanse srušio čitav bezbjednosni poredak.

Ako američki predsjednik Donald Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza, izjavila je danas danska premijerka Mete Frederiksen.

Trampa, koji je prošle nedjelje pojačao prijetnje da će preuzeti samoupravnu dansku teritoriju na Arktiku, treba shvatiti “ozbiljno kada kaže da želi Grenland”, rekla je Frederiksen u intervjuu za televizijsku stanicu TV2.

“Ali ću jasno staviti do znanja da ako SAD odluče da vojno napadnu drugu članicu NATO, onda sve prestaje, uključujući NATO, a samim tim i bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata”, poručila je danska premijerka.

Tramp dugo insistira da se ostrvo bogato mineralima, koje je autonomno, ali je dio Danske i tako pripada vojnom savezu NATO, pridruži SAD, nazivajući to strateškom nužnošću i odbijajući da isključi upotrebu sile ili ekonomske prisile.

“Bavićemo se Grenlandom za oko dva mjeseca, ali hajde da o tome razgovaramo za 20 dana”, rekao je Tramp, ne dajući više informacija o tome šta će se tada desiti.

Tramp je to rekao nakon što su SAD pokrenule napade na Venecuelu i uhapsile njenog predsjednika Nikolasa Madura. Dramatičan razvoj događaja izazvao je strah širom Evrope da bi Vašington sada mogao da anektira Grenland, zbog čega su usledile brojne izjave da mora da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet država.

Nastavi čitati

Svijet

SREDNJOŠKOLCI RAZUMIJU POTREBE ODRASLIH: Pitali ih šta tridesetogodišnjaci žele, većina odgovora su urnebesno tačni

Nakon što je jedna nastavnica zamolila svoje učenike da zamisle šta bi osoba od 30 godina mogla da poželi za Božić, odgovori mladih, puni humora i iznenađujuće iskreni, brzo su se proširili društvenim mrežama.

Ešli, 41-godišnja nastavnica srednje škole u Americi, odlučila je neposredno pred praznike da odstupi od standardnog programa i upita učenike šta osobe od 30 godina žele. Među odgovorima su se našle i finansijske želje – povišica, pa čak i ranija penzija, ali i ličnija očekivanja – trenutak mira daleko od djece ili poboljšanje zdravlja.

“Zdrava koljena” na spisku
Nije nedostajalo ni šaljivih odgovora. Učenici su pominjali “poklone” poput “zdravih koljena”, “slušnog aparata”, pa čak i “ulja za rast kose” ili “retinola”. Jednostavni odgovori poput “alkohola” takođe su se našli na listi želja, pokazujući mladima duhovit odnos prema temi.

@withlove_ashley I asked my students what they thought people over 30 years old and the answers sent me. 🤣🎄🎅🏻#fyp #foryoupage #teachersoftiktok #christmas #teacher ♬ a l l i w a n t f o r c h r i s t m a s – 𝖕𝖔𝖕𝖕𝖞🍒✨

Mladima ne promiču potrebe odraslih
Iako odgovori učenika mogu da izazovu osmijeh, oni takođe pokazuju kako mlada generacija vidi odraslost – kao fazu punu finansijskih i zdravstvenih izazova. Komentari odraslih ispod objave nastavnice ne ostavljaju dilemu.

Mnogi su priznali da su uočavanja mladih iznenađujuće tačna. Neki su se šalili da bi trebalo da se osjete uvrijeđeno, ali mladi su zaista “pogodili pravo u metu”. Slažete li se?

Nastavi čitati

Aktuelno