Prilikom novogodišnjeg ukrašavanja doma veoma je važno gdje ćete postaviti sijalice: pravi položaj pojačava svjetlost, stvarajući prostor i atmosferu.

Evo nekoliko savjeta kako da dobijete prijatan, nenapadan praznični dom u kojem ćete uživati narednih sedmica.

Uloga niza lampica u stvaranju praznične atmosfere
Novogodišnja svjetla nisu samo dekoracija, već jedan od najvažnijih elemenata praznične atmosfere. Ona pružaju toplo svjetlo koje čini prostor prijatnim i pomaže u razbijanju zimske tame. Često je jedan dobro postavljen niz sijalica dovoljan da doslovno osvijetli sobu na potpuno novi način.

Ritam i boja svjetala mogu čak izraziti našu ličnost, jer svako voli drugačiji stil: neki preferiraju klasična topla svjetla, dok drugi biraju šarena, razigrana, treperava rješenja.

Gdje novogodišnja svjetla izgledaju najbolje:
Oko prozora ili vrata terase – lampice koje vise na ivici prozora kao okvir: svjetlost se širi u sobu, a spolja i iznutra dobija se nježna, magična aura.

Iza zavjesa – diskretno svjetlo iza zavjesa daje “meku” pozadinsku rasvjetu, bez potrebe za centralnim svjetlom.

Iznad vrata ili nad nižom policom/komodom – postavite svjetlo horizontalno, iznad visine oka, tako prostor djeluje toplije i vizuelno veće.

U uglovima sobe, diskretno ka plafonu – indirektno svjetlo koje se razliva po plafonu i zidovima stvara prijatnu, “meku” atmosferu, idealnu za veče uz čaj i knjigu.

Preporuka dizajnera je da ne pretrpavate prostor – često je i minimalizam s jednom svjetlosnom linijom dovoljan da dom “prodiše”.

Na šta obratiti pažnju
Ako planirate da novogodišnje lampice stavite napolje (oko vrata ili na balkonu), uvjerite se da su namijenjene za spoljašnju upotrebu – vodootpornost je važna zbog vlage i snijega.

Unutrašnje lampice postavite tako da ne dodiruju zapaljive materijale (zavjese, tkanine, suve biljke) i izbjegavajte mješanje sa svijećama ili otvorenim plamenom – to povećava rizik od požara.

Ako imate djecu ili kućne ljubimce – izbjegavajte niske, lako dohvatljive lampice s labavim kablom.

Lampice za jelku možete koristiti i u spavaćoj sobi, jer prigušena svjetla stvaraju prijatnu, opuštajuću atmosferu, čak i za spavanje. Prema riječima stručnjaka, glavna stvar je da se svečano osvjetljenje harmonično uklopi u dati prostor i da se ne prjeteruje, prenosi Superžena.

Djeluju mirno i poznati su po gracioznom izgledu, ali su nedavna istraživanja otkrila da su flamingosi veći predatori nego što se mislilo: plijen hvataju stvarajući mini-vrtloge ispod površine vode.

Ove veoma zanimljive ptice, poznate po ružičastom perju, koje potiče od načina ishrane (hrane se algama i škampima), žive u velikim kolonijama i vole da sklapaju prijateljstva.

Ispod površine vode dešava se mnogo zanimljivih stvari koje su naučnici otkrili u vezi sa ishranom ovih gracioznih ptica.

Flamingosi se hrane tako što svoje duge kljunove zarone u vodu i po dnu, na kojem stoje, “vuku” kljun.

Male životinje, koje su prethodno ošamutili stvaranjem vrtloga u vodi, direktno im ulaze u kljun. Da bi povećali efikasnost ishrane, flamingosi stalno pomjeraju kljunove.

“Studija je rađena na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, a rezultati su dobijeni na osnovu proučavanja ovih ptica u zoološkom vrtu u Nešvilu i analizom 3D modela njihovih nogu i kljunova. Flamingosi u ishrani koriste stopala, glavu i kljun”, rekao je prof. Ortega Himenez, biolog na Univerzitetu u Kaliforniji.

Istraživači su otkrili da flamingosi koriste stopala kako bi uzburkali talog na dnu, a zatim plijen guraju naprijed u vodeni vir koji ga povlači prema površini. Tako trzajem glave usisaju plijen.

Tokom čitavog procesa glava ove ptice okrenuta je naopako, prema dnu. Otvaranjem i zatvaranjem kljuna filtriraju hranu u ustima.

Flamingosi inače imaju neobično spljošten kljun, zakrivljen u prednjem dijelu, tako da je, kada je glava okrenuta naopako, kljun paralelan sa dnom.

Na taj način flamingosi sakupljaju plen sa površine vode, a u tome im pomaže i dugi vrat u obliku slova S, prenosi RTS.

U Velikoj Britaniji otkriveni su dokazi da su ljudi palili vatru prije više od 400.000 godina.

Nalaz u napuštenoj glinenoj jami u Barnamu ukazuje da su ljudi palili vatru 350.000 godina ranije nego što se do sada znalo, prenosi agencija PA medija.

Prethodno su najstariji dokazi o paljenju vatre poticali iz vremena prije 50.000 godina, a pronađeni su na sjeveru Francuske.

Geološke studije u jami u Barnamu ukazuju da je mineral pirit rijedak u tom području, što sugeriše da je namjerno donesen na lokaciju radi paljenja vatre.

Bile su potrebne četiri godine da tim, predvođen istraživačima iz Britanskog muzeja, dokaže da zagrijana glina nije nastala usljed šumskog požara.

Geohemijska ispitivanja su ukazala na ponovljeno paljenje vatre na istom mjestu, što je tipičnije za ljudsku upotrebu nego za šumske požare.

Kontrolisana upotreba vatre imala je “dubok uticaj na ljudsku evoluciju”, navode autori studije, pošto je povećala stopu preživljavanja u surovim uslovima jer je pružala toplotu i zaštitu od predatora.

Druge koristi uključivale su kuvanje, proširivanje asortimana hrane koja može bezbjedno da se jede i stvaranje osvijetljenih prostora koji su postali centralne tačke za društvenu interakciju.