Connect with us

Politika

RJEŠAVA LI SE DODIK „PRIKOLICA“: Kome odgovara cenzus od 5 odsto

Demokratski narodni savez (DNS) Nenada Nešića, Narodna partija Srpske (NPS) Darka Banjca, Socijalistička partija Srpske (SPS) Gorana Selaka i Lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, danas ne bi imali svoje poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske da je cenzus za ulazak u parlament iznosio pet odsto.

Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH danas, takođe, DEMOS Nedeljka Čubrilovića ne bi imao nijednog poslanika, kao ni Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića da je dogovor o podizanju cenzusa između SNSD, HDZ i „Trojke“ postignut prije održavanja prošlih opštih izbora, umjesto prije nekoliko dana.

Isto tako, „milimetar“ iznad cenzusa u NS RS našla bi se Ujedinjena Srpska (5,11 odsto), DEMOS (5,46), kao i Socijalistička partija Petra Đokića (5,92 odsto).

Naime, na nedavnom sastanku lidera vladajuće koalicije na nivou BiH, koji je održan na imanju aktuelnog predsjednika Srpske u Bakincima kod Laktaša, jedan od najintrigantnijih detalja dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH bio je onaj o podizanju cenzusa sa dosadašnjih tri na pet odsto, kad su u pitanju opšti izbori, odnosno na četiri odsto, kad je riječ o lokalnim izborima.

Varljivi cenzus

– Očigledno je da bi Dodik ostao bez koalicionih partnera ako bi cenzus bio pet odsto i ako bi bili fer izbori. Znamo da su Goran Selak, Nenad Nešić i razjedinitelji Nenada Stevandića bili na tom varljivom cenzusu i da su dobili mandate u nekim ranim jutarnjim časovima. Jasno je da kada bi bilo fer izbora, najmanje 50 odsto stranaka koje su sada parlamentarne ne bi ušle u Narodnu skupštinu Republike Srpske – kaže za Srpskainfo lider Liste „Za pravdu i red“, Nebojša Vukanović.

nebojša vukanović poslanik liste za pravdu i red u narodnoj skupštini rs
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ističe da je Lista „Za pravdu i red“, uprkos svim „krađama i zloupotrebama koje su se dešavale na prošlim opštim izborima“, dobila podršku pet odsto birača.

– Mi smo u stalnom rastu i nemamo strah da ne bi prešli cenzus. Nama bi to odgovaralo, ali mislim da prije toga treba riješiti brojna druga pitanja poput političke trgovine i korupcije, zloupotrebe javnih resursa, funkcionerske kampanje, skenera, brojanja glasova, predstavljanja na javnom RTV servisu… Ključno je pitanje da se utvrdi kakva je stvarna volja građana, da se onemogući dopisivanje glasova i prekrajanje izborne volje. Takođe, potrebno je obezbijediti fer uslove i da se prestane sa zloupotrebom javnih resursa i partijskim zapošljavanjem bez konkursa. Kad bi se zaustavile sve ove zloupotrebe, pitanje je da li bi Milorad Dodik i njegova partija prešli cenzus, jer znamo kako funkcioniše ovaj sistem i da većina glasova koje uzme vladajuća koalicija jesu korupcionaški glasovi, koji se kupuju sistemom kapilarne korupcije i sigurnih glasova preko zapošljavanja – kaže Vukanović.

Cenzus od pet odsto bi, prema njegovim riječima, bio dobar i zbog toga što bi „ukrupnio“ političku scenu.

– Moguće je i da bi donekle smanjio političku korupciju, ali šta će nam i takav cenzus ako imamo ovakvu vrstu sistema u kome se ljudi kupuju kao na pijaci i ako je u prošlom sazivu Narodne skupštine više od trećine poslanika promijenilo dres? Nezamislivo je da sam prije dobio poziv da gostujem na televiziji Teheran nego na televiziji Republike Srpske, kao lider parlamentarne stranke u Narodnoj skupštini. Ako imate javni RTV servis koji vodi najprljaviju moguću kampanju protiv političkih protivnika režima, kako se može govoriti o bilo kakvim fer izborima – pita Vukanović.

Pročišćavanje scene

Lider SPS, Goran Selak, čija bi partija takođe ostala ispod cenzusa da je umjesto tri iznosio pet odsto, isto tako tvrdi da nema ništa protiv „pročišćavanja političke scene“ u Republici Srpskoj i BiH.

Goran Selak SPS
FOTO: SPS

– Možda je zaista previše političkih partija, a kod nas ih u parlamentu ima 11. Prema informacijama s kojima raspolažemo, a tiču se nedavnog sastanka lidera vladajuće koalicije na nivou BiH, dobro je da su dogovorene zatvorene liste, dobro je da su partije vlasnici mandata, dobro je da se razmišlja o podizanju cenzusa na lokalnom, republičkom i zajedničkom nivou vlasti – kaže Selak za Srpskainfo.

Međutim, on ističe da su to stvari o kojima „treba razgovarati sa svima na političkoj sceni, kako u Republici Srpskoj, tako i u BiH“.

– Vidimo da je Srbija bila na pet odsto cenzusa, a sada ga je spustila na tri odsto. Crna Gora je takođe zadržala tri odsto. Važno je da li se cenzus odnosi samo na lokalnu zajednicu ili na izbornu jedinicu, kao što je postavljen cenzus u izbornim jedinicima u Hrvatskoj. To je sve stvar dogovora i samog zakona. Što se tiče unapređenja izbornog procesa u pogledu skeniranja, to ćemo svakako podržati – poručuje Selak.

Politički analitičar Tanja Topić smatra da je ideja o podizanju cenzusa sa tri na pet odsto, prije svega, došla od lidera vladajuće političke partije u Republici Srpskoj

– Mislim da je to prijedlog koji dolazi iz Banjaluke, odnosno Laktaša i da je on vrlo zanimljiv. Ne bih rekla da je osnovna ideja tog prijedloga bila da se smanji haos na političkoj sceni, postojanje bezbroj političkih subjekata i partija koje se samo na izborima pojave kao bljesak munje kako bi ostvarili određene dilove, kalkulacije, prodaju mjesta u biračkim odborima i tome slično. Ono što se, zapravo, vrlo jasno vidi jeste to da bi podizanje cenzusa značilo čišćenje metlom dojučerašnjih i sadašnjih koalicionih partnera SNSD, jer znamo da mnogi od njih ne bi prešli novi izborni prag. To bi, takođe, išlo u prilog velikim i jakim etnonacionalnim partijama koje bi onda potpuno zagospodarile političkom scenom, a bio bi izuzet ucjenjivački kapacitet malih političkih partija koje su do sada vrlo vješto učestvovale u raspodjeli političkog kolača – ocjenjuje Topićeva.

Related Topics:

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno