Connect with us

Društvo

ROBNA RAZMJENA SRPSKE: Uvoz sve veći, izvoz konstantno pada

Pokrivenost uvoza izvozom tokom sedam mjeseci ove godine u Republici Srpskoj je 68,5 odsto, a brojevi pokazuju da je, u odnosu na isti period lani, izvoz smanjen, a uvoz povećan, navedeno je u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Kako su naveli, u periodu od januara do jula 2024. godine, obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 3.635.343.000 evra, od čega se na izvoz odnosilo 1.478.010.000 evra, a na uvoz 2.157.333.000 evra.

“Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – jul 2024. godine iznosio je 679.323.000 evra, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 68,5 odsto. Izvoz je u periodu januar – jul 2024. godine smanjen za 7,1 odsto u odnosu na period januar – jul 2023. godine, dok je uvoz povećan za 4,7 odsto”, istakli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Manji izvoz je rezultat manje tražnje iz Evropske unije, kao i niže cijene energije, objašnjava za “Nezavisne novine” ekonomista Saša Stevanović.

“To je ono što je dominantno. Ipak ne treba da budemo nijemi na činjenicu da je od prethodnih sedam mjeseci dva mjeseca izvoz bio veći nego izvoz u istom mjesecu prethodne godine. Od ukupnog smanjenog izvoza u prvih sedam mjeseci od 220 miliona KM, nekih 165 miliona KM se odnosi na manji izvoz energije”, navodi on.

Kako ističe, našoj javnosti je bitno kakve se stvari dešavaju u prerađivačkoj industriji, a tu je, kako kaže, izvoz manji.

“Ova industrija je najveći izvoznik i zapošljava ubjedljivo najviše ljudi. Za prethodnih sedam mjeseci izvoz prerađivačke industrije je manji za 55 miliona KM. Ukupni izvoz prerađivačke industrije Republike Srpske na godišnjem nivou je 4,3 milijarde KM”, kaže Stevanović.

Kada je riječ o očekivanjima do kraja godine, Stevanović ističe da očekuje da će se situacija stabilizovati i da će izvoz biti veći u prerađivačkoj industriji.

“Očekivanja su bazirana na činjenici da lošu ekonomsku situaciju u zemljama gdje je smanjena ekonomska aktivnost, na primjer Njemačka, očekuje prilagođavanje. Takođe, sve je veća svijest o potrebi naše privrede da se uključi na neka nova tržišta, koja nisu dominantno EU, ali i da iskoriste neke globalne trendove. Trend da smo periferno tržište koje graniči sa Evropom, uvođenje trgovinskih barijera prema Kini, fragmentacija globalnog ekonomskog sistema ukazuju da u tim okolnostima naša prerađivačka industrija može značajno profitirati”, navodi on za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, trećina svjetske prerađivačke industrije pripada Kini.

“Druge zemlje ne gledaju na to blagonaklono. Nastoje zaštititi svoje prerađivačke industrije. U takvim okolnostima blizine Evrope, saradnja sa Kinom je mogući benefit za domaći sistem”, ističe Stevanović.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da je kretanje spoljnotrgovinskog deficita odraz strukturnih obilježja ekonomije RS.

“Naš privredni rast dominantno se oslanja na potrošnju koja se, osim dohodaka iz proizvodnje, pokriva doznakama iz inostranstva i zaduživanjem. Usljed nepovoljne proizvodne strukture koju karakterišu resursno-intenzivni proizvodi i poluproizvodi, najveći dio potrošnje odlazi na uvozne proizvode. Iz tog razloga uvoz ima trend rasta”, kaže Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, prema njegovim riječima, izvoz je zavisan od kretanja industrijske proizvodnje u EU, jer izvozimo najviše sirovine i poluproizvode.

“Ako znamo da je u prvoj polovini ove godine industrijska proizvodnja u EU relativno stagnirala uz registrovan pad proizvodnje trajnih potrošnih i kapitalnih dobara u čijoj se proizvodnji najviše koriste sirovine koje mi izvozimo, dolazimo do razloga pada vrijednosti izvoza usljed pada tražnje za našim izvoznim proizvodima”, objašnjava on.

Kada je riječ o oporavku izvoza, Mlinarević ističe da će on zavisiti od oporavka industrijske proizvodnje u EU, dok će uvoz nastaviti trend rasta shodno dosadašnjoj dinamici.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno