Zanimljivosti
Roboti konobari dobijaju otkaze
Roboti su budućnost. Da, ali kako za koga. U određenim sektorima, njihova dominacija neće doći uskoro – ako se uopšte ikada i desi.
Kompanije isprobavaju automate za posluživanje hrane u restoranima, dostavu na kućnu adresu ili obavljanje poslova u prodavnicama, djelimično u nadi da će time ublažiti nedostatak radnika. Ali, neki od tih robota – okrenutih ka potrošačima – ne prolaze “probni test”.
Među razočaranima je i svjetski poznati FedEx, koji je prošlog mjeseca rekao da isključuje svog robota po imenu Rokso (Roxo), kako bi dao prioritet nekim drugim opcijama. Takođe u oktobru, Amazon je rekao da završava terenska testiranja Skauta (Scout), svog robota za kućnu dostavu, nakon što je saznao da neki aspekti njegovog “jedinstvenog iskustva isporuke ne zadovoljavaju potrebe kupaca”, rekla je portparolka kompanije.
Prema pisanju WSJ, DoorDash je tokom ljeta naveo da gasi svoj biznis Chowbotics – najpoznatiji po Saliju (Sally), robotu koji pravi salate. Posao je ugašen nakon 18 mjeseci od kupovine Salija.
“Iako smo stekli dragocjene uvide u to kako da bolje služimo ovom tržištu, zaključili smo da naš trenutni pristup ne ispunjava naše veoma visoke pragove za nastavak ulaganja”, rekao je portparol DoorDash-a.
Ipak, kada je riječ o upotrebi robota na tržištu rada, slika nije crna ili bijela, već su iskustva i mišljenja dosta podijeljena. Mnogo toga zavisi od same branše.
Dok se neke firme nadaju da bi sve veći broj robota mogao da im pomogne, ne samo da prebrode nedostatak radnika, već i da ubrzaju radne zadatke, poboljšaju korisničku podršku i pozicioniraju svoje brendove kao inovativne i napredne, neke druge firme ne vide iste benefite, već se zaustavljaju i vraćaju na “manje naprednu” tehnologiju, koja im je često i isplativija.
Trend uvođenja mašina u posao je posebno primjetan u ugostiteljstvu, međutim, neki restorani – poput lanca brze hrane BurgerFi – shvatili su da im se robot-konobar ne isplati na duže staze. Imali su mašinu Peti (Patty), koja je oduševljavala goste, ali je njena primjena na 120 lokacija bila preskupa. Dodatno, ispostavilo se da Peti nije dovoljno ubrzala stvari da bi se “zadržala”.
Ipak, uprkos mješovitim recenzijama, prošle godine je prodato oko 120.000 robota u uslužnom sektoru za obavljanje zadataka od transporta preko usluživanja pa do usisavanja, izvijestilo je Međunarodno udruženje robotike.
Ima, naravno, i dosta zadovoljnih. Među njima je White Castle koji ima robota Flipija (Flippy 2), zaduženog za prženje hrane. Flipi radi u četiri kuhinje, a lanac ima više od 350 restorana brze hrane, i plan je da bude zaposleno još ovakvih mašina – na 100 dodatnih lokacija. Osim pomfrita, Flipi pravi i kolutiće luka.
Prodavnica ShopRite je takođe uvrstila robota među svoje “osoblje”, a ovaj regionalni lanac prehrambenih proizvoda koristi robota Talija (Tally) na svojih 20 lokacija, čiji je zadatak da “putuje” hodnicima i skenira zalihe proizvoda, prazne police ili artikle stavljene na pogrešno mjesto.
Kompanija Chili’s Grill & Bar je imala pomagača po imenu Rita, koji je raspoređivao goste, služio hranu, premještao stolove i čak pevao rođendansku pjesmu. Ali…
Nakon samo četiri mjeseca otkako je restoran uvrstio Ritu sa 10 probnih lokacija na još 51 mjesto, donijeta je odluka da se njena pomoć ukine. Jednostavno, riješili su da novac preusmjere na neke druge stvari, kao što je ulaganje u kuhinjsku opremu koja treba da smanji vrijeme kuvanja.
Takođe, odlučili su da više investiraju u sajt za naručivanje hrane. Chili’s Grill & Bar se nadao da će Rita smanjiti opterećenje koje osjećaju konobari, ali je otkrio da su roboti, zapravo, isuviše spori da bi pratili tok usluge.
Portparolka kompanije je rekla da su “mašine i dalje sklone da zabrljaju osnovne zadatke”, te da im je često potreban nadzor u okruženjima gdje ima mnogo ljudi: tu se misli na prodavnice, ali i ulice/trotoare.
WSJ dalje piše da je njihov uspjeh u javnom okruženju, uglavnom, još uvijek ograničen na preduzeća kao što su hoteli (usluga u luks sobama) ili barovi (pravljenje koktela).
Dakle, uprkos “korporativnom entuzijazmu” za robote – na račun toga što mogu da rade neograničeno, bez bolovanja i pauza i bez plate ili gubitka snage/sposobnosti – kupci nisu nužno srećniji kada vide mašinu umjesto osobe. Neki čak kažu da je vrijeme da se prestane s “eliminacijom ljudi”.
Skoro 60% anketiranih posetilaca Chili’s Grill & Bar-a reklo je da Rita nije poboljšala njihovo opšte iskustvo u restoranu.
A evo i još jedne mane: robot Servi kojeg koristi restoran Rachel’s Kitchen iz Las Vegasa ne može da izađe napolje jer sunce ometa njegov navigacioni sistem. Dakle, ne može da se primijeni na lokacijama na otvorenom. Osim toga, jeste pomogao osoblju oko prenošenja hrane do stolova, ali je i griješio: nije dobar u vraćanju prljavih poslužavnika u sudoperu, niti može da otvori vrata, prenosi Telegraf.
Zanimljivosti
DA LI ŽIVIMO U MATRIKSU: Fizičari dokazali pravu istinu
Cijeli naš svijet je samo simulacija na superkompjuteru neke napredne civilizacije. To je zaplet veoma popularan u naučnoj fantastici.
„Matriks“ (Matrix) je vjerovatno najpoznatiji film s tom temom, u kojoj sve počinje kada Neo mora da izabere između crvene i plave pilule prije nego što se probudi, ali ima ih još – „Trinaesti sprat“, „Mračni grad“, „Igrač broj 1“… Da ne spominjemo epizode serijala „Crno ogledalo“.
Ipak, novo istraživanje matematički je dokazalo pravu istinu o ovome: mogućnost da živimo u kompjuterskoj simulaciji nije samo nevjerovatna – nemoguća je, saopštio je Univerzitet Britanske Kolumbije, kampus Okanagan (UBC).
Dr Mir Fajzal, vanredni profesor na Fakultetu nauka UBC-a, i njegove kolege dr Lorens Kraus, Aršid Šabir i Frančesko Marino pokazali su da fundamentalna priroda stvarnosti funkcioniše na način koji nijedan računar nikada ne bi mogao da simulira.
Njihova otkrića, objavljena u časopisu Journal of Holography Applications in Physics, idu dalje od pukog nagoveštaja da ne živimo u simuliranom svijetu poput „Matriksa“. Oni dokazuju nešto mnogo dublje: univerzum je izgrađen na vrsti razumijevanja koje postoji izvan domašaja bilo kog algoritma.
Sopstvena simulacija
„Sugerisano je da bi svemir mogao da bude simulacija. Kada bi takva simulacija bila moguća, simulirani svemir bi sam mogao da dovede do života, koji bi zauzvrat mogao da stvori sopstvenu simulaciju. Ova rekurzivna mogućnost činila je veoma malo vjerovatnim da je naš svemir originalni, a ne simulacija smještena u drugoj simulaciji. Smatralo se da ova ideja leži izvan domašaja naučnog istraživanja. Međutim, naše nedavno istraživanje je pokazalo da se ona, zapravo, može naučno obraditi“, rekao je dr Fajzal.
Istraživanje se oslanja na fascinantnu osobinu same stvarnosti. Moderna fizika je otišla daleko iza Njutnovih opipljivih „stvari“ koje se odbijaju u svemiru. Ajnštajnova teorija relativnosti zamijenila je Njutnovu mehaniku, a kvantna mehanika ponovo je transformisala naše razumijevanje. Današnja najsavremenija teorija – kvantna gravitacija – sugeriše da čak ni prostor i vrijeme nisu fundamentalni. Oni proizilaze iz nečeg dubljeg: čiste informacije, navodi se u saopštenju.
Ova informacija postoji u onome što fizičari nazivaju platonskim carstvom – matematičkoj osnovi stvarnijoj od fizičkog univerzuma koji doživljavamo. Iz tog carstva proizilaze sami prostor i vrijeme.
„Nearitmičko razumijevanje“
Tu postaje zanimljivo. Tim je pokazao da čak ni ova informatička osnova ne može u potpunosti da opiše stvarnost koristeći samo računanje. Koristili su moćne matematičke teoreme – uključujući Gedelovu teoremu nepotpunosti – da dokažu da potpuno i dosljedno opisivanje svega zahtijeva ono što oni nazivaju „nearitmičkim razumijevanjem“.
„Razmislite o tome na ovaj način“, navodi se u saopštenju. „Računar prati recepte, korak po korak, bez obzira na to koliko su složeni. Ali neke istine se mogu shvatiti samo nearitmičkim razumijevanjem – razumijevanjem koje ne sledi nijedan niz logičkih koraka. Ove ‘Gedelove istine’ su stvarne, ali ih je nemoguće dokazati računanjem.“
Osnovni primjer je izjava: „Ova istinita izjava nije dokaziva.“ Ako bi bila dokaziva, bila bi lažna, čineći logiku nedosljednom. Ako nije dokaziva, onda je istinita, ali to čini svaki sistem koji pokušava da je dokaže nepotpunim. U svakom slučaju, čisto računanje ne uspijeva.
„Pokazali smo da je nemoguće opisati sve aspekte fizičke stvarnosti koristeći računarsku teoriju kvantne gravitacije. Zato se nijedna fizički potpuna i dosljedna teorija svega ne može izvesti samo iz računanja. Naprotiv, zahtijeva nearitmičko razumijevanje, koje je fundamentalnije od računarskih zakona kvantne gravitacije i stoga fundamentalnije od samog prostora i vremena“, rekao je dr Fajzal.
Pošto bi računarska pravila u platonskom carstvu, u principu, mogla da liče na ona u kompjuterskoj simulaciji, zar to carstvo samo ne bi moglo biti simulirano? Ne, kažu istraživači. Njihov rad otkriva nešto dublje.
„Oslanjajući se na matematičke teoreme vezane za nepotpunost i nedefinisanost, dokazujemo da se potpuno dosljedan i kompletan opis stvarnosti ne može postići samo računanjem. Zahteva nearitmičko razumijevanje, koje je po definiciji izvan algoritamskog računanja i stoga se ne može simulirati. Stoga, ovaj univerzum ne može biti simulacija“, rekao je dr Fajzal.
Fundamentalni zakoni fizike
Koautor studije, dr Lorens Kraus, kaže da ovo istraživanje ima duboke implikacije.
„Fundamentalni zakoni fizike ne mogu biti sadržani u prostoru i vremenu, jer ih oni generišu. Dugo se, međutim, nadalo da bi istinski fundamentalna teorija svega na kraju mogla opisati sve fizičke fenomene kroz proračune zasnovane na tim zakonima. Ipak, pokazali smo da to nije moguće. Potpun i dosljedan opis stvarnosti zahtijeva nešto dublje – oblik razumijevanja poznat kao nearitmičko razumijevanje“, rekao je on.
Zaključak tima je jasan i predstavlja važno naučno dostignuće, naglasio je Fajzal.
„Svaka simulacija je inherentno algoritamska – mora da prati programirana pravila. Ali pošto je fundamentalni nivo stvarnosti zasnovan na nearitmičkom razumijevanju, univerzum ne može biti, i nikada ne bi mogao biti, simulacija“, zaključio je on.
Hipoteza simulacije dugo se smatrala netestabilnom, svrstanom u filozofiju, pa čak i naučnu fantastiku, a ne u nauku. Ovo istraživanje je čvrsto dovodi u domen matematike i fizike i pruža definitivan odgovor.
Zanimljivosti
ŠIRI IMPERIJU! Đoković preuzima najluksuzniji hotel na Jadranu!
Od maja naredne godine grad – hotel Sveti Stefan mogao bi ponovo da otvori svoja vrata, a prema nezvaničnim informacijama, menadžersku palicu mogao bi da preuzme svjetski teniski as Novak Đoković.
Ova mogućnost sve je izvjesnija nakon sastanka koji je nedavno održan u Vladi Crne Gore.
Kako saznaje RTV Budva, sastanak je na inicijativu Vlade održan prošlog utorka, a prisustvovali su predstavnici kompanija Adriatic Properties, koja trenutno gazduje kompleksom Sveti Stefan, Hoteli Stefan AD i HTP Miločer.
Prema navodima izvora, dogovoreno je da Đoković, kao predstavnik hotelskog lanca Aman, preuzme većinski paket akcija, što bi omogućilo ponovno otvaranje prestižnog turističkog kompleksa nakon pet godina.
Zvanična potvrda ove informacije za sada nije stigla, ali izvori navode da bi detalji mogli biti poznati uskoro, dok se pripreme za otvaranje planiraju za maj naredne godine.
Da podsjetimo, Aman Resorts je luksuzni hotelski lanac osnovan 1988. godine, poznat po ekskluzivnim, intimnim odmaralištima na najljepšim svjetskim lokacijama – od Balija i Tajlanda do Crne Gore i Švajcarske.
Brend se ističe minimalističkim dizajnom, vrhunskom uslugom i filozofijom privatnosti i mira. Hoteli su uglavnom manji, s ograničenim brojem apartmana, što gostima pruža osećaj privatnog utočišta, prenosi Kamatica.
Zanimljivosti
OVA KAMERA VIDI GOTOVO SVE: Naučnici napravili nešto što djeluje nemoguće
Zamislite da postoji kamera koja vidi sve, od predmeta tik ispred vas do horizonta, potpuno oštro u jednom kadru.
Upravo to su postigli istraživači sa Carnegie Mellon Univerziteta, koji su razvili sočivo nove generacije sposobno da u isto vrijeme fokusira svaki dio slike.
Tradicionalna fotografija uvijek je imala granicu: morate izabrati da li će biti oštar prednji plan ili pozadina.
Novi sistem iz Carnegie Mellona briše tu granicu. Zahvaljujući kombinaciji specijalno zakrivljenih sočiva i čipa koji savija svetlost, svaka tačka na slici ostaje savršeno jasna.
Ova tehnologija nije softverska iluzija poput “portret moda”.
Ovdje sočivo fizički hvata sve detalje u realnom vremenu.
Naučnici su već dobili priznanje za svoj rad na prestižnoj konferenciji posvećenoj računarskom vidu.
Ako se ova tehnologija prenese u telefone, mogli bismo da zaboravimo na ručno fokusiranje. Svaka fotografija bila bi savršeno oštra, od latica cvijeća pod nogama do planina na horizontu. Osim u pametnim telefonima, sistem bi mogao da unaprijedi medicinsku dijagnostiku, mikroskopiju i samovozeće automobile, gdje je preciznost slike od ključne važnosti.
Za sada je ovo još uvijek prototip, ali tim već pregovara sa proizvođačima sočiva i čipova. Ako usp
-
Politika2 dana ago“ODAKLE TI SINKO 42 MILIONA? Reci mi šta si to radio, pa da se svi okrenemo tome?”
-
Društvo2 dana agoSRAMOTNO I NEPROFESIONALNO PONAŠANJE: Specijalci MUP-a Kantona Sarajevo pozirali sa sramnom zastavom! (FOTO)
-
Politika3 dana agoOPOZICIJA PREDSTAVILA ZAJEDNIČKOG KANDIDATA: Profesor Branko Blanuša ujedinio SDS, Sigurnu Srpsku i saveznike
-
Politika3 dana agoNE STIŠAVA SE BURA ZBOG IZJAVE ZORE VIDOVIĆ: “Upitaj se koliko još vijekova trebaš raditi da bi opravdala to što imaš”
-
Region2 dana agoVUČIĆ ODGOVORIO ZAHAROVOJ “Jedini nismo uveli sankcije i samo kod nas rade Sputnjik i RT”
-
Svijet3 dana agoJEZIVA ISPOVIJEST BIVŠEG TAOCA HAMASA: “Molio sam ih da me puste da umrem od gladi, samo da me ne biju”
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ “KADA BLANUŠA POBIJEDI imaćemo ministre koji će biti spremni i odvažni da HAPSE BANDITE”
-
Region2 dana agoSEVERINA O NAPADU NA SRBE U SPLITU “Kad kukavice prite nekoj dici u ime nacije…”
