Connect with us

Društvo

ROBU PRED ISTEK ROKA KUPUJU I MINISTRI: Banjalučke prodavnice jeftine hrane postale nezaobilazne

Prodavnice hrane u kojima po znatno jeftinijim cijenama možete kupiti tjesteninu, kućne potrepštine, suhomesnate proizvode, u svijetu su odavno popularni.

UBanjaluku su ušli na mala vrata, a već danas, u najvećem gradu Srpske postoje tri ovakve prodavnice u kojima kupci nisu, kako se pretpostavlja samo oni sa manje novca, već dolaze i mladi, profesori, ministri…

Kako to sve funkcioniše, na kojim mjestima i ko su kupci, uvjerila se i ekipa Srpskainfo.

Ušteda
Kada uđete, sve izgleda kao bilo koja druga prodavnica. Korpe za kupovinu, rafovi puni robe, a ljudi razgledaju i kupuju. Ima svega, jeftinije je, a jedina razlika je što većina robe ima kratak datum za upotrebu, odnosno desetak dana od dana kupovine. Na policama možete naći mliječne proizvode, toalet papir, kozmetiku, slatkiše. Jedino čega nema je voće i povrće.

Jedan od kupaca rekao je za Srpskainfo da svakodnevno dolazi u autlet prodavnicu u naselju Starčevica, jer je hrana jeftinija.

Nisam od onih koji zbog siromaštva dolaze ovdje. Dolazim prosto jer ne volim da dajem previše novca za stvari koje se mogu kupiti jeftinije. A ovdje stvarno mogu, samo treba, naravno, paziti nakon kupovine; ako je hrana, da se to odmah pojede. Nema neke pretjerane razlike u kvaliteti same robe – ističe ovaj Banjalučanin.

Najčešće kupuje suhomesnate proizvode i sireve jer, kako kaže, jeftiniji su za čak tri marke od istih proizvoda u drugim marketima.

Nikad ne znaš šta ćeš naći
Po onome što smo vidjeli, Banjalučani nemaju razloga za strah jer se ne rade ni o kakvoj robi koja je pokvarena, samo trebaju paziti da kupljeni artikl konzumiraju u naznačenom roku.

Banjalučanin Ratko S. kaže za Srpskainfo da je sa konceptom “food outleta” upoznat od samog otvaranja, a u posljednje vrijeme često tamo i kupuje.

– Kafa, higijenski proizvodi, sredstva za čišćenje, mnogo su povoljniji nego u drugim marketima. Odlično je što nikad ne znaš šta ćeš naći kada ideš tamo, jer često mijenjaju robu i čim se neka rafa isprazni, odmah je dopunjavaju drugim proizvodima. U početku sam bio skeptičan prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda ali sam se uvjerio da nema neke razlike od proizvoda na akcijama u drugim prodavnicama, a ovdje je i dalje jeftinije. Često se mogu pronaći i markirani proizvodi pred istek roka, pogotovo slatkiši i grickalice, ali ima dosta i turskih proizvoda koji po kvalitetu i ukusu nimalo ne zaostaju za poznatima – prepričava on svoje iskustvo.

Dolaze i profesori
Marinka Stojić, osnivač ovih prodavnica, pojašnjava da je koncept radnje prodaja robe kraćeg roka trajanja, prije svega misleći na rok trajanja od 5, 10 do godinu dana.

– U jednoj od naših radnji u Boriku napravili smo aparate za deterdžent u rinfuzi. To niko u cijeloj Republici Srpskoj, a ni Bosni i Hercegovini nema. Taj aparat za deterdžent izdvojila bih kao nešto baš drugačije i posebno i prije svega sa ekološkog aspekta. Pokušali smo da smanjimo bacanje plastične ambalaže koliko je moguće, tako da smo to uradili jer je ekološki, praktično i povoljno – tvrdi Stojićeva.

prodavnica jeftinije hrane pred istek roka , food outlet marinka stojic

Smatra da se znatno popravila svijest ljudi kada je u pitanju ovaj tip prodavnice.

– Sama svijest ljudi generalno kod nas po pitanju bilo kakvih autleta je niska. Na početku je ljude bilo sramota da uopšte uđu u prodavnice ovog tipa. Dođu ljudi, okreću, gledaju rokove. Sad su već navikli da uđu, uzmu korpu i kupuju. Generalno se svijest promijenila, shvatili su da to nije neki bauk. Uvijek nas ljudi pitaju odakle se roba nabavlja, postoji ta doza skeptičnosti uvijek. To se sada mnogo promijenilo – priča Stojićeva.

Stojićeva ističe da je bilo izazovno objašnjavati ljudima o čemu se radi, kakav je to koncept i na čemu se on zasniva.

– Većina ljudi misli da je ovo socijalnog karaktera, da tu dolaze ljudi koji su slabije kupovne moći. Međutim, nije to baš tako. Imamo raznoraznih profila ljudi. Dolaze nam penzioneri, mladi, profesori, ministri… Imam osjećaj da se s te strane i ta ekološka svijest više mijenja, jer tu, recimo, najviše vidim po tom aparatu za deterdžent u rinfuzi. Bili smo pomalo skeptični, ali sad već ljudi dolaze sa svojim flašama, kupuju, mogu da natoče koliko žele – ističe Stojićeva.

Autleti, govori Stojićeva, nemaju veze sa siromaštvom. Priča da u svijetu postoje iz razloga da bi se smanjila količina stvari koja bi se bacila.

– Nebitno da li je u pitanju tekstil, bilo koja druga grana. Imate autlet guma, keramike. Mislim da je tu skroz drugi vid prodaje i da je to nešto novo, i kod nas u Banjaluci, i u Republici Srpskoj. Ono što treba da ponudimo našim kupcima je drugi vid kupovine, ne moraju da budu klasični marketi – rekla je Stojićeva.

(srpskainfo.com)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo i djelimično sunčano

U Bosni i Hercegovini se očekuje toplije vrijeme, uz promjenljivu oblačnost.

Ujutro će biti promjenljivo do potpuno oblačno, na jugu Krajine i vjetrovito, uz jake do olujne udare juga. Na sjeveru i istoku biće uglavnom sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od pet do 10 stepeni, u višim predjelima od dva, a maksimalna dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova. U večernjim časovima očekuje se jače naoblačenje od zapada, koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, a slaba kiša moguća je lokalno u Krajini.

U Hercegovini će veći dio dana biti oblačno sa slabom kišom.

Nastavi čitati

Društvo

VEĆA KAZNA ZA DŽOINT NEGO OBLJUBU DJETETA: Advokat Jokić podsjetio Ministarstvo pravde na nerazmjernost zakona u RS

Advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke pokrenuo je inicijativu za izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske, predlažući smanjenje kazni za krivično djelo omogućavanja uživanja opojnih droga.

On smatra da kazne treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti djela, naglašavajući paradoks trenutne regulative.

Prijedlog je prvi put predao tokom mandata bivšeg ministra pravde Miloša Bukejlovića. Međutim, Vlada RS na sjednici održanoj 4. jula prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali se Jokićeva inicijativa tada nije našla među predloženim izmjenama, što u praksi znači da i dalje ostaje veća kazna za “počastiti prijatelja džointom” nego za djela poput obljube djeteta ili navođenja djeteta na snimanje pornografije.

Sada je Jokić podsjetio aktuelnog ministra pravde Gorana Selaka na ovu inicijativu i ponovo predložio izmjene člana 208. KZ RS, koji se odnosi na omogućavanje uživanja opojnih droga:

Kazna za osnovni oblik djela, umjesto od jedne do osam godina, predlaže se do tri godine zatvora.

Kazna za kvalifikovani oblik djela, koji uključuje više lica ili djelo izvršeno u obrazovnim i sličnim ustanovama, predlaže se od jedne do osam godina, umjesto sadašnjih dvije do dvanaest godina.

Jokić ističe da se predložene izmjene odnose na situacije u kojima su svi učesnici punoletni i djeluju dobrovoljno, dok bi omogućavanje uživanja maloljetnicima ili uz prisilu ostalo kvalifikovani oblik djela.

On navodi da bi smanjenje kazni bolje uskladilo društvenu štetnost djela i proporcionalnost sankcija, te rasteretilo pravosudni sistem – osnovni sudovi bi rješavali ove predmete, dok bi okružni i Vrhovni sud RS imali manje opterećenja.

U svom obrazloženju advokat podsjeća na paradoks: trenutno zakon propisuje strože kazne za omogućavanje uživanja opojnih droga među punoljetnim osobama nego za neka ozbiljnija krivična djela. Jokić naglašava da bi izmjene bile korisne za građane, društvo i pravosudni sistem, a istovremeno zadržale krivičnu sankciju za djela koja nose stvarnu opasnost i štetnost.

Nastavi čitati

Društvo

HRVATSKA UVODI POTPUNU ZABRANU: Kako se škole u Srpskoj bore sa mobilnim telefonima?

Nakon što je najavljeno da će Hrvatska da uvede potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama i za vrijeme odmora, direktori obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj ističu da je ova praksa već zaživjela u nekim osnovnim školama.

Prema prijedlogu hrvatskih nadležnih institucija, izmijeniće se Pravilnik o kriterijumima za izricanje pedagoških mjera, gdje će se korištenje telefona na nastavi i izvan nje postrožiti na način da će se tretirati kao neprihvatljivo ponašanje.

Stanje s korištenjem mobilnih telefona u školama širom Republike Srpske je šaroliko. No, većina direktora je za to da se takođe uvede strože tretiranje korištenja telefona u obrazovnim ustanovama i oko njih.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, i oni su tražili da se usvoji potpuna zabrana upotrebe telefona.

“Mi smo donijeli internu odluku, a na prijedlog Savjeta roditelja, školski odbor usvojio je da ide potpuna zabrana upotrebe mobilnog telefona, mada djeca to teško usvajaju”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, ako đaci u školi koriste telefon, odmah im bude oduzet.

“Meni se donosi kao direktoru, te roditelj mora lično da dođe da preuzme telefon, a pritom se učeniku izriče i vaspitno-disciplinska mjera”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, nije samo problem upotreba telefona u školi te i kod roditelja treba da se razvije svijest da i oni moraju da kontrolišu kako djeca i u kojoj mjeri koriste mobilni telefon.

Pojasnio je da na današnju djecu ni sankcije, ali ni nagrade ne utiču previše.

Kako je rekao, na odluku o potpunoj zabrani mobilnih telefona odlučili su se nakon što su krajem prošle godine među osnovcima vladali opasni TikTok izazovi.

“Nadam se da će se u nekom narednom periodu usvojiti neki zakon o potpunoj zabrani telefona u školama”, zaključio je Blagojević.

I Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Prijedor i direktor OŠ “Desanka Maksimović”, ističe da oni unazad nekoliko godina imaju potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona.

“Prilikom dolaska učenika u školu uzimaju se telefoni od đaka i stavljaju se u ormariće i djeci se daju kad se završi posljednji čas za taj dan”, kazao je Budimir i istakao da djeca tokom odmora nemaju pristup mobilnim telefonima.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor OŠ “Sveti Sava”, ističe da je svaka škola napravila interni pravilnik u kojem je precizirano korištenje mobilnih telefona.

“Što se tiče naše škole, učenici ne mogu da koriste telefon na nastavi, ali mogu za vrijeme odmora”, kazao Popržen i istakao da niko ne može zabraniti upotrebu korištenja mobilnih telefona.

Da li potpuna zabrana ima efekta, komentarisao je i sociolog Vladimir Vasić, koji kaže da djeci treba razgraničiti slobodno vrijeme od obaveza, cijeneći da potpune zabrane nisu efikasne.

“A to je da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti tokom nastave, ali tokom odmora i njihovih slobodnih aktivnosti sigurno da da”, kazao je Vasić i istakao da je poenata na koji način se koriste mobilni telefoni.

“Mobilne telefone ne treba da koriste u svrhu destruktivnog ponašanja, nego da ih koriste primjereno njihovom uzrastu”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, težište problema treba tražiti u porodici.

“Roditelji su ti koji djeci kupuju mobilne telefone, oni su ti koji vrše ili ne vrše nadzor nad upotrebom mobilnog telefona”, kazao je Vasić.

I Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH i Kantonalni odbor u KS ponovo su zatražili od nadležnih da uvedu zabrane korištenja telefona u školama.

Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u prethodnom periodu više puta se obraćao s inicijativom zabrane upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, ali taj cilj do danas nije ostvaren.

Sugerišu i da izuzetak od zabrane mogu biti samo situacije kada je upotreba mobilnog telefona neophodna iz zdravstvenih, edukativnih i drugih opravdanih razloga.

“Mnoge zemlje donijele su propis kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona u školama, ovim putem podnosimo inicijativu i pozivamo vas da zajednički radimo i djelujemo za dobrobit djece/učenika i da ih na ovaj način sačuvamo od negativnih utjecaja moderne tehnologije”, zaključuje se u pismu Sindikata koje je upućeno Nihadu Uku, premijeru Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

Aktuelno