Connect with us

Društvo

RODITELJI NA MUKAMA! Kako su mature od skromnih proslava prerasle u gala večeri

Maturanti osnovnih i srednjih škola, koji u idućim danima proslavljaju kraj jedne ere obrazovanja, nastoje da na tim svečanostima izgledaju poput holivudskih zvijezda, što je za prosvjetare i sociologe bespotrebno pretjerivanje.

Oni naglašavaju da su đaci ranije u svijet odraslih ulazili sa mnogo ljepšim uspomenama i manjim troškovima.

To se može opravdati jedino činjenicom da su, kako navode, mladi skloni da odlučuju pod uticajem vršnjaka koji često odlaze u krajnost potrošačkog ludila, što mnogi roditelji, koji za garderobu, kafanu i ostale troškove moraju da izdvoje i po nekoliko stotina maraka, zdušno odobravaju.

Danas je malo ko svjestan da je, prema njihovim riječima, ljepota u jednostavnosti, pristojnosti i da se nekada sa manje ulaganja može postići mnogo više.

Predrag Damjanović, koji je cijeli radni vijek proveo u prosvjeti, kaže da današnji maturanti ne mogu ni da zamisle nekadašnje proslave, na kojima su se prethodne generacije opuštenije zabavljale.

Garderoba, frizure, obuća, šminka, prateći nakit, lični fotograf ili plan da se poslije hotela ode u dalji provod postali su, smatra on, dio protokola svake mature.

– Malo koji će roditelj, bez obzira na materijalnu situaciju, svom djetetu nešto uskratiti, posebno kada je riječ o tako bitnom događaju. Posebno zabrinjavajuće je to što sve prepisuju mali maturanti koji, takođe, odlaze u restorane, kupuju skupocjena odijela i haljine, iznajmljuju fotografe i muzičare – kazao je Damjanović.

Dodao je da je, generalno gledajući, proslava mature otišla u neku drugu krajnost, zbog čega bi tokom cijele školske godine trebalo razgovarati kako sa učenicima, tako i sa roditeljima.

– Resorno ministarstvo je insistiralo da osnovci maturu proslavljaju u školama, a sad se postavlja pitanje da li se i u kojoj mjeri to poštuje – rekao je Damjanović prisjećajući se proslava mature od prije petnaest i više godina.

Proslava mature u srednjim školama prije je bila dosta skromnija i nije bilo, priča on, velikih zahtjeva maturanata i roditelja. On je pozvao sve naredne generacije maturanata da od početka školske godine počnu pričati o proslavi, koja ne mora obavezno da bude organizovana u restoranima i kafanama, nego da to bude, između ostalog, odlazak na neku kulturnu manifestaciju i izlet, odakle će sigurno ponijeti mnogo ljepše uspomene.

– Proslava kod većine maturanata u današnje vrijeme svodi se na to ko je koliko popio i napravio selfija koje je objavio na društvenim mrežama. Više čak nema ni plesa, kao što je to nekada bilo – istakao je Damjanović.

Nedavna analiza „Glasa Srpske“ pokazala je da za pripremu proslave mature, pod kojom se podrazumijeva kupovina haljine ili odijela, zajedno sa cipelama, šminkom, frizurom, manikirom, te drugim aksesoarima i tretmanima koje djevojke ne propuštaju kako bi zablistale u punom sjaju, potrebno izdvojiti i do 1.000 maraka, koliko trenutno iznosi minimalac za one sa srednjom stručnom spremom.

Prema riječima sociologa Vladimira Vasića, to je samo jedan od dokaza da živimo u svijetu gdje je poremećen sistem vrijednosti i vrednovanja, u smislu da materijalno pokazuje moć, status i simbol u društvu.

– Kada su maturanti u pitanju, stiče se utisak da im materijalno prednjači u odnosu na nešto što je duhovno, odnosno njihovu mladost, koja je najvažnija u svemu tome, kao i korak u zrelost i ljepota, koju svako od njih već posjeduje – priča Vasić, ističući da djecu donekle treba razumjeti, jer oni idu u korak sa vremenom.

Njihovi roditelji će, smatra on, dati posljednji dinar da bi ih učinili srećnim.

– Na taj način se najbolje vidi koliko nas je zapravo osavremenila ta potrošačka kultura, a i strah šta će neko drugi reći, kako ćemo se obući i slično. Primjećujem da u posljednje vrijeme svi ličimo jedni na druge. Svi nosimo jedne te iste robne marke, isto jedemo. Svi zajedno polako klizimo u društvo uniformisanosti, što nimalo nije dobro. Na taj način gubimo originalnost. Na štetu svoje autentičnosti mi se trudimo da budemo isti – rekao je Vasić.

Dodao je da je djecu potrebno naučiti da njihova ljepota ne proizlazi iz materijalnog, nego duhovnog.

– Međutim, sve je kapitalizam i vrijeme u kojem živimo je takvo da ćemo se svi, htjeli ili ne, podrediti tom nesrećnom novcu. Takođe, znam da i dalje ima onih svijetlih primjera djece koja će novac za skupocjene haljine i odijela dati u humanitarne svrhe. Na ovaj način pozivam i druge da to urade kako bi se ovaj korak omasovio. To je najljepši put u budućnost – poručio je Vasić apelujući na roditelje i profesore da više razgovaraju sa djecom uoči početka pripreme za maturu i objasne im da materijalizam i konzumerizam nisu u ravni sa njihovom ljepotom, niti će biti išta bolji ako budu u skupocjenijoj odjeći od drugih.

Srednjoškolci maturom ulaze u svijet odraslih, koji je turbulentan i dosta podijeljen, zbog čega ih je, smatra on, potrebno dobro pripremiti za ono što ih čeka.

– Djeci ne treba nametati, koliko god to sad surovo zvučalo, neki naš lični kompleks, želje i ambicije. Djecu treba prosto da pustimo da budu djeca, a matura je idealna prilika da se oni uče samostalnosti, odnosno da sami donose odluke – kazao je Vasić.

Akcenat, istakao je on, treba staviti na njihov uspjeh u školi i na ono što ih tek čeka u životu, jer ima dosta djece čiji roditelji ne mogu da obezbijede novac za proslavu mature, zbog čega treba da postoji i duh kolektivne svijesti.

SEZONA
Maturska sezona u Banjaluci je počela i trajaće do 6. juna, kada će kraj školovanja proslaviti učenici Centra „Zaštiti me“. Kao i prethodnih godina, zahvaljujući gradu Banjaluka sve maturske večeri su besplatne za učenike. Grad Banjaluka obezbijedio je vaučere u iznosu od po 80 KM za 2.434 maturanta srednjih škola kako bi im smanjio troškove proslave mature i pružio podršku na kraju jednog važnog životnog poglavlja.
Glas

Related Topics:

Društvo

ČEKA NAS POĆETAK TOPLE JESENI! Za vikend do 34 stepena

U Republici Srpskoj jutra će narednih dana biti svježa, ali će rasti dnevna temperatura vazduha, koja će za vikend dostići i 34 stepena Celzijusova, rečeno je Srni u Hidrometeorološkom zavodu Srpske.

Dežurni sinoptičar Ana Stojanović rekla je da se ni za ponedjeljak, 22. septembar, prvi dan jeseni, ne očekuju značajnije promjene, te će biti stabilno i toplo.

“Narednih dana jutra će biti svježa, po kotlinama se očekuje magla”, dodala je Stojanovićeva. Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević rekla je Srni da jesen stiže 22. septembra uveče i da će vrijeme biti lijepo i stabilno do 25. septembra.

Ona je istakla da je ovo ljeto bilo toplije od prosjeka, ali bez prevelikih vrućina.

“Bilo je toplije od prosjeka, ali ne blizu vrelinama koje smo imali prošle godine. Jun je bio znatno topliji od prosjeka, jul malo topliji, a avgust oko prosjeka. Suša je bila izražena u junu, poslije toga uz povremene nepogode”, rekla je Đorđevićeva.

Nastavi čitati

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno