Connect with us

Društvo

RODITELJI NA MUKAMA! Kako su mature od skromnih proslava prerasle u gala večeri

Maturanti osnovnih i srednjih škola, koji u idućim danima proslavljaju kraj jedne ere obrazovanja, nastoje da na tim svečanostima izgledaju poput holivudskih zvijezda, što je za prosvjetare i sociologe bespotrebno pretjerivanje.

Oni naglašavaju da su đaci ranije u svijet odraslih ulazili sa mnogo ljepšim uspomenama i manjim troškovima.

To se može opravdati jedino činjenicom da su, kako navode, mladi skloni da odlučuju pod uticajem vršnjaka koji često odlaze u krajnost potrošačkog ludila, što mnogi roditelji, koji za garderobu, kafanu i ostale troškove moraju da izdvoje i po nekoliko stotina maraka, zdušno odobravaju.

Danas je malo ko svjestan da je, prema njihovim riječima, ljepota u jednostavnosti, pristojnosti i da se nekada sa manje ulaganja može postići mnogo više.

Predrag Damjanović, koji je cijeli radni vijek proveo u prosvjeti, kaže da današnji maturanti ne mogu ni da zamisle nekadašnje proslave, na kojima su se prethodne generacije opuštenije zabavljale.

Garderoba, frizure, obuća, šminka, prateći nakit, lični fotograf ili plan da se poslije hotela ode u dalji provod postali su, smatra on, dio protokola svake mature.

– Malo koji će roditelj, bez obzira na materijalnu situaciju, svom djetetu nešto uskratiti, posebno kada je riječ o tako bitnom događaju. Posebno zabrinjavajuće je to što sve prepisuju mali maturanti koji, takođe, odlaze u restorane, kupuju skupocjena odijela i haljine, iznajmljuju fotografe i muzičare – kazao je Damjanović.

Dodao je da je, generalno gledajući, proslava mature otišla u neku drugu krajnost, zbog čega bi tokom cijele školske godine trebalo razgovarati kako sa učenicima, tako i sa roditeljima.

– Resorno ministarstvo je insistiralo da osnovci maturu proslavljaju u školama, a sad se postavlja pitanje da li se i u kojoj mjeri to poštuje – rekao je Damjanović prisjećajući se proslava mature od prije petnaest i više godina.

Proslava mature u srednjim školama prije je bila dosta skromnija i nije bilo, priča on, velikih zahtjeva maturanata i roditelja. On je pozvao sve naredne generacije maturanata da od početka školske godine počnu pričati o proslavi, koja ne mora obavezno da bude organizovana u restoranima i kafanama, nego da to bude, između ostalog, odlazak na neku kulturnu manifestaciju i izlet, odakle će sigurno ponijeti mnogo ljepše uspomene.

– Proslava kod većine maturanata u današnje vrijeme svodi se na to ko je koliko popio i napravio selfija koje je objavio na društvenim mrežama. Više čak nema ni plesa, kao što je to nekada bilo – istakao je Damjanović.

Nedavna analiza „Glasa Srpske“ pokazala je da za pripremu proslave mature, pod kojom se podrazumijeva kupovina haljine ili odijela, zajedno sa cipelama, šminkom, frizurom, manikirom, te drugim aksesoarima i tretmanima koje djevojke ne propuštaju kako bi zablistale u punom sjaju, potrebno izdvojiti i do 1.000 maraka, koliko trenutno iznosi minimalac za one sa srednjom stručnom spremom.

Prema riječima sociologa Vladimira Vasića, to je samo jedan od dokaza da živimo u svijetu gdje je poremećen sistem vrijednosti i vrednovanja, u smislu da materijalno pokazuje moć, status i simbol u društvu.

– Kada su maturanti u pitanju, stiče se utisak da im materijalno prednjači u odnosu na nešto što je duhovno, odnosno njihovu mladost, koja je najvažnija u svemu tome, kao i korak u zrelost i ljepota, koju svako od njih već posjeduje – priča Vasić, ističući da djecu donekle treba razumjeti, jer oni idu u korak sa vremenom.

Njihovi roditelji će, smatra on, dati posljednji dinar da bi ih učinili srećnim.

– Na taj način se najbolje vidi koliko nas je zapravo osavremenila ta potrošačka kultura, a i strah šta će neko drugi reći, kako ćemo se obući i slično. Primjećujem da u posljednje vrijeme svi ličimo jedni na druge. Svi nosimo jedne te iste robne marke, isto jedemo. Svi zajedno polako klizimo u društvo uniformisanosti, što nimalo nije dobro. Na taj način gubimo originalnost. Na štetu svoje autentičnosti mi se trudimo da budemo isti – rekao je Vasić.

Dodao je da je djecu potrebno naučiti da njihova ljepota ne proizlazi iz materijalnog, nego duhovnog.

– Međutim, sve je kapitalizam i vrijeme u kojem živimo je takvo da ćemo se svi, htjeli ili ne, podrediti tom nesrećnom novcu. Takođe, znam da i dalje ima onih svijetlih primjera djece koja će novac za skupocjene haljine i odijela dati u humanitarne svrhe. Na ovaj način pozivam i druge da to urade kako bi se ovaj korak omasovio. To je najljepši put u budućnost – poručio je Vasić apelujući na roditelje i profesore da više razgovaraju sa djecom uoči početka pripreme za maturu i objasne im da materijalizam i konzumerizam nisu u ravni sa njihovom ljepotom, niti će biti išta bolji ako budu u skupocjenijoj odjeći od drugih.

Srednjoškolci maturom ulaze u svijet odraslih, koji je turbulentan i dosta podijeljen, zbog čega ih je, smatra on, potrebno dobro pripremiti za ono što ih čeka.

– Djeci ne treba nametati, koliko god to sad surovo zvučalo, neki naš lični kompleks, želje i ambicije. Djecu treba prosto da pustimo da budu djeca, a matura je idealna prilika da se oni uče samostalnosti, odnosno da sami donose odluke – kazao je Vasić.

Akcenat, istakao je on, treba staviti na njihov uspjeh u školi i na ono što ih tek čeka u životu, jer ima dosta djece čiji roditelji ne mogu da obezbijede novac za proslavu mature, zbog čega treba da postoji i duh kolektivne svijesti.

SEZONA
Maturska sezona u Banjaluci je počela i trajaće do 6. juna, kada će kraj školovanja proslaviti učenici Centra „Zaštiti me“. Kao i prethodnih godina, zahvaljujući gradu Banjaluka sve maturske večeri su besplatne za učenike. Grad Banjaluka obezbijedio je vaučere u iznosu od po 80 KM za 2.434 maturanta srednjih škola kako bi im smanjio troškove proslave mature i pružio podršku na kraju jednog važnog životnog poglavlja.
Glas

Related Topics:

Društvo

U SUBOTU SLAVIMO MITROVDAN! Ovi običaji se vezuju za porodicu – važno je da ih znamo

Mitrovdan se u pravoslavnom kalendaru obilježava 8. novembra i posvećen je Svetom Dimitriju Solunskom, hrišćanskom mučeniku iz 4. vijeka i zaštitniku Soluna. Na ikonama se prikazuje kao mladi vojnik sa kopljem ili mačem.

U crkvenoj tradiciji, on se poštuje zbog istrajnosti u vjeri. Praznik sam po sebi nema propisane radnje vezane za porodicu ili brak. To je važno naglasiti kao početnu tačku: crkveno i narodno ne moraju biti isto.
U narodnoj tradiciji Srbije, Mitrovdan nosi dodatno značenje koje nije vezano za liturgiju, nego za način života u seoskim zajednicama. Smatralo se da je Mitrovdan granični dan: završava se ljetna polovina godine, počinje zimska. Ljetne doba vezuje se za Đurđevdan, zimsko za Mitrovdan. Postoji i stara izreka koja to sažima: Od Đurđevdana do Mitrovdana ljetne, od Mitrovdana do Đurđevdana zimsko.

U praksi, to je značilo da se završavaju poljski radovi. Život se iz bašte, dvorišta i polja seli u kuću. Porodica provodi više vremena zajedno u zatvorenom prostoru. Manje se izlazi. Ima manje fizičkih distrakcija. Sve što postoji u odnosima postaje vidljivije, jednostavno zato što je bliže, prisutnije i nema gdje da se “razliva”.

Zbog ovoga se u nekim krajevima Srbije razvilo narodno vjerovanje da stanje u kući oko Mitrovdana utiče na to kako će proteći zima. U zapisima Vuka Karadžića i kasnijim etnografskim bilješkama stoji izreka: Kako ti je na Mitrovdan u kući, tako će ti biti cijele zime. Ovo nije bilo proročanstvo, nije magija, nije ideja da se “otkriva istina”. To je bilo čisto posmatranje života. Ako postoji napetost, ona se tokom zime pojača jer nema prostora da se izbjegne. Ako postoji mir, taj mir ostaje jer je porodica već u ravnoteži.

Važno je naglasiti i sljedeće: ovo nije crkveno učenje, niti je prisutno u svim krajevima Srbije. Najčešće je bilježeno u istočnim i južnim oblastima, gdje je struktura domaćinstva i ritam rada bili jaki i jasni. Takođe, vjerovanje ne podrazumijeva “sudbinu” niti “kaznu”.

Ne postoji nikakav religijski osnov za ideju da se na Mitrovdan “otkriva istina” ili “presijeca odnos”. To su kasnija internet nadograđivanja, a ne dio izvorne prakse.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U većem dijelu zemlje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove u jutarnjim satima moguća je magla ili niska naoblaka, koja će se tokom dana postepeno razići.

Vjetar će biti slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 0 do 6 stepeni, na jugu do 9 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 11 do 17, a na jugu zemlje do 20 stepeni Celzijusa.

Prijatne jesenje prilike doprinijeće ugodnom danu, naročito u južnim krajevima gdje će sunce zadržati svoju toplinu i tokom poslijepodnevnih sati.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTEDNJA NIJE OGRANIČENJE, VEĆ OSLOBOĐENJE: Finansijski stručnjak otkrio koliko bismo trebali uvijek IMATI U ŠTEKU

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, a da se ostatak pametno investira. Štednja, u svojoj osnovi, nije samo radnja već način razmišljanja i odnos prema novcu.

Suština je u tome da mi upravljamo novcem, a ne obrnuto. Finansijski stručnjak Dušan Uzelac naglašava da bi svaka osoba trebalo da ima finansijsku rezervu dovoljnu za pokrivanje troškova života u trajanju od dva do pet mjeseci, u slučaju nepredviđenih situacija.

Takva sigurnosna mreža pruža slobodu, omogućava da promijenite posao, izbjegnete zaduživanje ili jednostavno sačuvate mir ukoliko dođe do krize. Štednja nije ograničenje, već oslobođenje. Ona vas štiti od finansijskih stresova i daje vam mogućnost da sami birate svoj ritam života. Na primjer, ako imate stambeni kredit, štednja vam može pomoći da bez straha promijenite posao i izbjegnete finansijski pritisak dok ne pronađete novi izvor prihoda – objašnjava Uzelac.

– Inflacija i rast cijena postepeno umanjuju kupovnu moć novca, pa je važno da štednja ne stoji neiskorišćena, već da se plasira u investicije koje čuvaju njenu vrijednost – dodaje on.

Preporuka je da dio štednje uvijek bude dostupan za hitne situacije, dok se ostatak uloži u vidu investicija koje mogu donijeti prinos i zaštititi novac od inflacije.

Gdje i kako ulagati?
Uzelac ističe da su investicije lična stvar, neko vjeruje bankama, neko ulaže u zlato, drugi u nekretnine, berzu ili investicione fondove. Nivo sigurnosti, kaže, zavisi od toga koliko je osoba spremna da prihvati rizik.

– Najsigurnija investicija je ona koju razumijete. Ako vas ulaganje čini nervoznim ili ne spavate mirno zbog njega, to nije prava opcija za vas. Kao što vožnju čamcem drugačije doživljava plivač i neplivač, tako i svako drugačije doživljava rizik. Najbolje je kada imate osjećaj kontrole nad svojim novcem. Biznis je najisplativiji vid ulaganja, ali pošto nisu svi preduzetnici, logično je novac povjeriti onima koji jesu bankama, fondovima ili projektima koji stvaraju profit – objašnjava stručnjak.

Strah od investiranja
Iako mnogi građani zaziru od ulaganja, investiranje ne mora biti opasno ni nepredvidivo. Danas su dostupni različiti oblici ulaganja, od investicionih fondova i berze, do kolektivnih projekata u oblasti nekretnina i proizvodnje.

– Takvi modeli sve su popularniji i kod nas. Na primjer, projekat Investiram na kvadrat omogućava građanima da ulože u jedan, nekoliko kvadrata ili cijeli stan. U okviru tog projekta oko 500 ljudi zajednički finansira izgradnju stambene zgrade i kasnije deli profit. To je oblik kolektivnog investiranja koji postaje sve zastupljeniji – navodi Uzelac.

Tradicionalna Nedjelja štednje, koja se obilježava krajem oktobra, nekada je bila vreme kada su banke nudile visoke kamate i privlačne ponude. Danas to više nije slučaj, period visokih kamata je iza nas, a banke više nemaju potrebu da se bore za depozite klijenata.

– Ako kamata na štednju ne može da prati inflaciju, vi zapravo ne napredujete, samo stojite u mestu. Banka može biti opcija samo ako ne znate gdje da usmjerite novac – kaže Uzelac, prenosi Mondo.

U Srbiji su trenutno dinarske štednje nešto isplativije jer nude više kamate i oslobođene su poreza. Na primjer, na štednju od 100.000 dinara možete godišnje zaraditi oko 4.000 dinara bez oporezivanja. Kod devizne štednje, situacija je drugačija, ako položite 1.000 evra, banka će vam za godinu dana isplatiti oko 40 evra kamate, ali će se na taj iznos obračunati porez od 15%.

Nastavi čitati

Aktuelno