Connect with us

Politika

ROK ZA DOBROVOLJNO IZVRŠENJE ISTEKAO! I”Viaduct” zatražio pljenidbu objekata Centralne banke BiH

Slovenačko preduzeće „Viaduct“ podnijelo je danas nadležnim sudovima više prijedloga za izvršenje u cilju naplate 108,7 miliona KM od BiH i to putem zaplijene i prodaje objekata Centralne banke BiH u Banjaluci, Mostaru i Distriktu Brčko, saznaje CAPITAL.
U prijedlogu za izvršenje koji su podnijeli punomoćnici „Viaducta“ Predrag i Nenad Baroš, a u koji je CAPITAL imao uvid, navodi se da je rok za dobrovoljno izvršenje obaveze iz presude istekao, te da je ona rješenjem Vrhovnog suda FBiH od 14. januara 2025. godine, dobila svojstvo izvršnosti na teritoriji BiH.

Zbog toga predlažu da sud obaveže BiH i Centralnu banku BiH da im isplati 108,7 miliona KM, a ukoliko to ne urade, da se izvršenje sprovede na nekretninama CB BiH u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu.
„Danas smo pokrenuli smo tri izvršenja i to pred Osnovnim sudom Banjaluka, Opštinskim sudom u Mostaru i Osnovnim sudom Brčko distrikta u cilju naplate potraživanja po presudi prodajom nekretnina u vlasništvu Centralne banke BiH. Takođe, podnijeli smo i četvrti izvršni postupak i to pred Opštinskim sudom u Sarajevu kojim tražimo izvršenje na jedinstvenom računu trezora BiH“, rekao je za CAPITAL punomoćnik „Viaducta“ Predrag Baroš.

Pored navedenih, dodao je, pokrenuli su i izvršni postupak u Luksemburgu protiv BiH na računima Centralne banke BiH i računima BiH kod poslovnih banaka.

On je istakao i da su u međuvremenu dobili poziv iz Pravobranilaštva BiH u cilju postizanja sporazuma.

„Iskreno se nadamo da će predmet biti sporazumno riješen“, rekao je Baroš.

Podsjećamo, konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu BiH je obavezana da slovenačkom preduzeću „Viaduct“ isplati 90 miliona maraka odštete zbog raskida ugovor o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

BiH je ovaj spor izgubila još 2022. godine, ali je Vlada RS, koja je sporazumom sa Savjetom ministara BiH na sebe preuzela obavezu plaćanja, slamku spasa tražila u nastavku postupka i zahtjevu za poništenje te odluke.

Međutim, Arbitražno vijeće je taj zahtjev odbilo u maju prošle godine, a dug do danas nije plaćen, dok kamate svakodnevno rastu tako da je iznos duga sada premašio 108 miliona maraka.

Ministar finansija i trezora BIH Srđan Amidžić juče je rekao da Republika Srpska ne bježi od obaveza, ali da se moraju iscrpiti svi pravni lijekovi.

“Savjet ministara BIH formirao je tim koji će definisati kako će se i kada to plaćati”, kazao je on.

Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viaducta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“.

Vlada Srpske je „HES Vrbas“ nudila mogućnost izgradnje samo jedne hidroelektrane, na šta ova firma u vlasništvu slovenačkog „Viaducta“ nije pristala.

(Capital)

Related Topics:

Politika

TOTALNA BLOKADA NA GRANICAMA SA EU! Od 14. septembra kreće masovni protest kamiondžija iz cijelog regiona!

Vozači kamiona iz Srbije od 14. septembra počeće sa protestom na svim graničnim prelazima ka Evropskoj uniji, a kako su saopštili, njima će se pridružiti i kolege iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Prema njihovim riječima, ova odluka je donesena jer od januarskih protesta nije dato nijedno efikasno i konkretno rješenje.

“Nakon višemjesečne borbe i apela za hitno rješavanje problema ograničenog perioda boravka profesionalnih vozača u zemlјama Šengena, vozači sa zapadnog Balkana se i dalјe hapse i deportuju i izriče im se zabrana ulaska u zemlјe Šengena. Samo u posljednjih nedjelјu dana prema evidenciji Udruženja vraćeno je više od 50 srpskih vozača sa granica Šengena”, stoji u saopštenju.

Oni su dodali da očigledno nema volјe i želјe u Evropskoj komisiji i među zemlјama članicama da se ovaj problem riješi.

“Kao posljednji poziv na razum upućen Evropskoj komisiji i zemlјama članicama Šengena, održaće se mirno javno okuplјanje ispred sjedišta Delegacije EU u sve četiri zemlјe (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije), te će prevoznici i vozači predati isti zvaničan poziv u kome se posljednji put apeluje da se ne dopusti da prevoznici i vozači rješenje traže u protestima na granicama”, stoji u saopštenju, a vozači navode da će se ovaj vid protesta održati u ponedjeljak, 31. avgusta.

Oni se pitaju, ako je profesionalni vozač sa zapadnog Balkana 90 dana bezbjedan po Evropsku uniju, zašto 91. dana postaje prijetnja.

“Pitanje je na koje niko nema odgovora pa ni Evropska komisija”, dodaju oni.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

MOLITVA NA OZRENU ZA GENERALA MLADIĆA! Stanivuković, Blanuša i Božović sa narodom odali počast u manastiru Svetog Nikole!

Predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković, predsjednik SDS-a Branko Blanuša i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović prisustvovali su danas molitvenom pomenu premijulog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je održan u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu.

Molitvenom sabranju prisustvovali su brojni građani, borci i poštovaoci koji su željeli da odaju posljednju počast generalu Mladiću, koji je preminuo u Hagu u 84. godini.

Prisutni su se uz molitvu i polaganje vijenaca oprostili od nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, poslajući jedinstvenu poruku — sjećanje na njega i sve borce koji su dali svoje živote za nastanak i odbranu Republike Srpske ostaće trajno urezano u kolektivno pamćenje srpskog naroda.

IMG_7975

Manastir na Ozrenu danas je bio mjesto sjećanja na prelomne istorijske trenutke, a sabrani narod i narodni predstavnici poručili su da se borba i žrtva za opstanak naroda na ovim prostorima nikada neće zaboraviti.

Nastavi čitati

Politika

EVO NOVE PRILIKE ZA PRANJE PARA! Raspisan tender od 187 miliona KM za prvi vjetropark u Srpskoj

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) raspisala je 187 miliona maraka vrijedan tender za izgradnju vjetroelektrane „Hrgud“ u Berkovićima, skoro 11 godina nakon što je dobila koncesiju za ovaj projekat.
Projektovana snaga elektrane je 60 megavata, a procijenjena godišnja proizvodnja 160 gigavat časova.

Tender je raspisan po modelu EPC+F, što znači da se traži izvođač ili konzorcij koji će preuzeti obavezu projektovanja, nabavke i izgradnje, ali i finansiranje projekata.

Takođe, obaveza izvođača radova će biti i gradnja pristupnih puteva, dalekovoda, trafostanica i slično, a rok za završetak posla je dvije godine od potpisivanja ugovora.

Od ponuđača se traži da mu promet u zadnje tri godine nije manji od procijenjene vrijednosti nabavke, da pozitivno posluje i da mu račun nije bio u blokadi zadnjih šest mjeseci.

Po pitanju tehničke i profesionalne sposobnosti traži se iskustvo u gradnji vjetroparka snage 30 megavata čija je minimalna vrijednost 50 miliona maraka bez PDV-a u zadnjih pet godina, te iskustvo u gradnji trafostanica i dalekovoda.

Traže se i kvalifikovani radnici te mehanizacija poput bagera, buldožera, valjaka, kamiona.

Radi provjere tehničko ekonomske održivosti ponuđač je dužan dostaviti proračun procijenjene godišnje proizvodnje električne energije koja ne smije biti manja od procijenjene godišnje proizvodnje od 160 gigavat časova.

Ponude će se bodovati na način da će ponuđena cijena nositi 60 odsto ukupnih bodova, a u obzir će se uzimati i dužina garantnog perioda, rok za realizaciju, period otplate kredita i obezbijeđen procenat finansiranja.

Podsjećamo, riječ je o projektu koji je prvobitno trebala finansirati njemačka KfW banka koja je odustala zbog neslaganja sa politikom koju je provodio prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik.

Dodik je kasnije, pozivajući se na svoje prijateljstvo sa tadašnjim premijerom Mađarske Viktorom Orbanom najavljivao da će se ova zemlja uključiti u projekat.

Međutim kako je u Mađarskoj došlo do promjene vlasti, šanse za tako nešto su minimalne.

Generalno, lokacija na kojoj će se biti postavljeno 10 turbina se nalazi u južnom dijelu BiH, 50 kilometara sjeverozapadno od Trebinja i 30 kilometara jugoistočno od Mostara.

Prema ranijim mjerenjima prosječna brzina vjetra prelazi osam metara u sekundi što spada u visoku klasu isplativost.

Nastavi čitati

Aktuelno