Connect with us

Svijet

RUDOLF ĐULIJANI NEGIRAO SVE NAVODE IZ OPTUŽNICE! Bivši Trampov advokat predao se u zatvoru u Džordžiji

Rudolf Đulijani, koji je bio advokat Donalda Trampa, predao se u zatvoru u Džordžiji, po optužbi da je sa bivšim predsjednikom i još 17 osoba nelegalno pokušavao da promijeni rezultate izbora 2020. u toj američkoj državi.
Đuliijaniju je naloženo da plati kauciju od 150.000 dolara i da ne zastrašuje druge optužene ili svedoke u slučaju, prenosi agencija Rojters pozivajući se na sudska dokumenta.

Sedmoro iz optužnice protiv Trampa koju je podnijela tužiteljka okruga Fulton Fani Vilis, već su se predali u zatvoru okruga Fulton u Atlanti, navodi se u dokumentima okruga.

Prije polaska, Đulijani je u Njujorku negirao navode iz optužnice i branio Trampa.

“Idem u Džordžiju i jako se dobro osjećam, pošto znam da branim prava svih Amerikanaca. Ja govorim istinu, oni lažu”, rekao je Đulijani, nekadašnji federalni tužilac i bivši gradonačelnik Njujorka.

Tramp, koji vodi u trci za predsjedničku nominaciju republikanaca 2024. godine, naveo je da će se predati u četvrtak, kako bi se suočio sa optužbama.

Ostalih 11 optuženih čija se imena navode u optužnici iz Džordžije imaju vremena do petka da se predaju.

Tramp je za optužnicu rekao da je politički motivisana i nastavio da tvrdi da su izbori 2020. pokradeni i da je bilo krađe glasova kako bi pobijedio Džozef Bajden, navodi Glas Amerike.

Optužnica iz Džordžije tereti Đulijanija da je davao mnoge neistinite izjave o krađi na izborima, i to zvaničnicima u drugim saveznim državama, kao što su Arizona i Pensilvanija, u pokušaju da ih ubijedi da odobre da se zamene elektori u zvaničnoj verifikaciji izbornih rezultata, kako bi Tramp ostao na vlasti.

U utorak su se predali Trampov bivši advokat Džon Istman i republikanski kontrolor izbora Skot Hol.

Još dvoje optuženih, bivši lideri Republikanske partije u Džordžiji Kejti Latam i Dejvid Šafer su se predali tokom prethodne noći.

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno