Connect with us

Svijet

Rusija razmatra tri moguća odgovora na ograničenje cijena nafte

Ruske vlasti su u protekle dvije sedmice razmatrale tri moguća odgovora na nedavno ograničenje cijene njene nafte koje su uvele Evropska unija (EU) i zemlje G7.

“Prva opcija je potpuna zabrana prodaje nafte državama koje su podržale restrikciju, uključujući i kupovinu sirovina iz Rusije ne direktno, već preko posredničkih zemalja ili čak njihovog lanca”, rekla su dva izvora iz ruske Vlade za lokalni list “Vedomosti”.

Druga opcija koja je navodno na stolu je zabrana izvoza po ugovorima koji uključuju gornju granicu cijena, bez obzira na zemlju primaoca.

Moskva takođe raspravlja o mogućnosti nametanja “indikativne cijene”, kao treće opcije kojom bi se odredio “maksimalni popust ruske nafte s Urala na referentni Brent”.

Izvori su naveli da nijedna od opcija još nije odobrena, dok se druge alternative i kombinacije još uvijek razmatraju.

Potpredsjednik ruske Vlade Aleksandar Novak izjavio je u utorak da Rusija neće raditi pod ograničenjem cijena, čak i ako Moskva mora da smanji proizvodnju.

“Trenutno vodimo konsultacije, finaliziramo odluku i razgovaramo sa kompanijama”, istakao je Novak.

Zemlje EU u petak su se dogovorile o gornjoj cijeni od 60 dolara po barelu za rusku sirovu naftu koja se transportuje morem, a pridružile su im se države grupe G7 i Australija.

Cilj ovog poteza je uticati na prihode Moskve od izvoza i prodaje sirove nafte u jeku ruskog rata protiv Ukrajine.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak da Rusija priprema odgovor na ograničavanje cijene njene nafte.

Osim toga, embargo EU na uvoz ruske sirove nafte morem, koji je Evropska komisija usvojila 3. juna kao dio šestog paketa restriktivnih mjera protiv Moskve, stupio je na snagu u ponedjeljak.

Ruski zvaničnici su ranije najavili da će odbiti prodaju nafte državama koje pristanu na gornju granicu cijena.

(Anadolija)

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno