Connect with us

Svijet

Rusija zatvorila granicu sa Gruzijom

Glavni odjel Ministarstva za vanredne situacije Sjeverne Osetije saopštio je da je prolaz kroz jedini kontrolni punkt na granici s Gruzijom “Gornji Lars” zatvoren do daljeg.

“Zabranjeno je kretanje za sve vrste vozila na dionici grad Vladikavkaz – naselje Lars u pravcu izlaska iz Ruske Federacije od 2. februara u 19.15”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je odluku obrazložilo pogoršanjem vremenskih uslova u Gruziji. S tim u vezi, navodno je nemoguće obezbijediti sigurnost saobraćaja automobila. Na preporuke gruzijske granične policije pozvalo se i Ministarstvo za vanredne situacije.

Nakon najave “djelimične mobilizacije” u Rusiji, kontrolni punkt “Gornji Lars” postao je najpopularnija izlazna tačka iz zemlje. Gruzijske vlasti su izvijestile da je samo u prve dvije sedmice od 21. septembra granicu prešlo 80.000 Rusa.

Oko 5.000 automobila skupilo se u saobraćajnoj gužvi na putu prema kontrolnom punktu, a ljudi su danima čekali svoj red sa malo ili bez hrane i vode. Neki su čak prodavali automobile, rekli su očevici. Kao rezultat toga, u blizini kontrolnog punkta postavljena je mobilna vojna registracija i kancelarija. Još ranije, FSB je tamo dovezao oklopni transporter sa vojskom “u slučaju pokušaja proboja granice”.

Nedavno je javnost zabrinula vijest da se vlasti spremaju zabraniti slobodan prelazak ruske granice automobilima. Nakon toga, šef Komiteta Državne dume za transport Jevgenij Moskvičov rekao je da će obaveza rezervisanja datuma i vremena polaska uticati samo na teretne prevoznike, a ne na obične vozače.

Napomenuo je i da sistem neće raditi na cijeloj granici, već samo “na onim punktovima gdje ima problema”. Među njima je nazvao kontrolni punkt “Gornji Lars”. Kasnije je amandman nestao iz baze podataka Državne Dume, prenosi “Klix”.

Svijet

ZAHAROVA KRITIKOVALA MAKRONA: Moskva reagovala nakon zadržavanja ruskog tankera

Izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona o Rusiji i Bjelorusiji su kontradiktorne, rekla je agenciji RIA Novosti portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“To je dihotomija – ne znamo koji dio Makronovih izjava će neko čuti u određenom trenutku. Neko će čuti za saradnju, poziv koji je upućen bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku, iako je riječ o Rusiji”, navela je Zaharova.

Ona je istakla da će drugi čuti kako Makron kaže “da je normalno da se zaplijene tankeri koji legalno plove pod svjetskim zastavama i po okeanima, po rasporedu i u skladu sa normama o svjetskim zastavama i okeanima”.

“Pomorsko pravo će za neke ljude biti oličenje razuma, a za druge oličenje iracionalnosti”, dodala je Zaharova.

Francuske vlasti saopštile su juče da je njihova vojska zadržala tanker “Tagor” u Atlantskom okeanu.

Iz Ambasade Rusije u Parizu je agenciji RIA Novosti rečeno da Francuska nije obavijestila rusku stranu o svojim akcijama.

Kapetan tankera je, prema preliminarnim informacijama, ruski državljanin.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je postupke Francuske

Nastavi čitati

Svijet

IMA POVRIJEĐENIH: Dronovi napali Sankt Peterburg u kojem boravi delegacija Srpske

Nekoliko ljudi je povrijeđeno nakon što su ukrajinski dronovi izvršili napad na dva okruga u Sankt Peterburgu, u kojem danas počinje Međunarodni ekonomski forum, saopšteno je iz uprave Sankt Peterburga.

U saopštenju se navodi da su pogođena dva okruga, Kirovski i Kransnoselski, a uništeno je i nekoliko objekata.

Prema navodima regionalnih vlasti, napad je izvršen i na infrastrukturne objekte u Kronštatu.

Za sada nema izvještaja o tome da je bilo ko poginuo.

U Sankt Peterburgu danas počinje Međunarodni ekonomski forum, kojem prisustvuje i delegacija Republike Srpske.

Delegaciju Republike Srpske čine predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Radenko Bubić i zamjenik ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Nemanja Kovačević, a forumu prisustvuje i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

Nastavi čitati

Svijet

CRNA PROGNOZE IZ BRISELA: EU bi mogla ostati bez 560.000 radnih mjesta

Evropska unija mogla bi u narednim godinama ostati bez više od 560.000 radnih mjesta zbog visokih cijena energije, industrijskog restrukturiranja i izazova koje donosi zelena tranzicija, upozorava Evropska komisija u dokumentima koji će danas biti predstavljeni u okviru Proljećnog paketa Evropskog semestra.

Prema navodima portala Politiko, Brisel procjenjuje da bi rast troškova u energetskom sektoru mogao imati ozbiljne posljedice po tržište rada već tokom 2026. godine, a među najugroženijim sektorima nalaze se građevinarstvo, metalna i hemijska industrija, kao i transport.

Nezaposlenost veća od ranijih procjena

Evropska komisija istovremeno je korigovala i svoje prognoze nezaposlenosti. Dok je prošle jeseni predviđala stopu nezaposlenosti od 5,9 odsto u 2026. i 5,8 odsto u 2027. godini, sada očekuje da će ona iznositi šest odsto u obje godine.

Brisel procjenjuje i da će države članice povećavati zaduživanje, pa bi budžetski deficit na nivou cijele EU mogao porasti sa 3,1 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2025. na 3,5 odsto u 2026. godini.

Auto-industrija među najvećim gubitnicima

Posebnu zabrinutost izaziva stanje u evropskoj automobilskoj industriji, gdje je ugroženo oko 600.000 radnih mjesta zbog prelaska sa motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila i sve jače konkurencije iz Kine.

Pod pritiskom se nalazi i sektor proizvodnje baterija, gdje je ugroženo oko 85.000 radnih mjesta, dok se tržišni problemi u proizvodnji solarnih panela odražavaju na gotovo 59.000 zaposlenih.

Evropska komisija upozorava da bi mjere za smanjenje emisije ugljen-dioksida mogle dodatno pogoditi i čeličnu industriju.

Nedostaje radnika, ali i vještina

Iako se dio industrije suočava sa mogućim otpuštanjima, kompanije širom Evropske unije istovremeno imaju problem da pronađu kvalifikovanu radnu snagu.

Prema podacima Komisije, čak 68 odsto srednjih preduzeća prijavilo je nedostatak kvalifikovanih radnika, dok je 77 odsto kompanija navelo da nedostatak radne snage i odgovarajućih vještina predstavlja prepreku novim investicijama.

Zbog toga Brisel planira veći fokus na obrazovanje, stručnu obuku, STEM zanimanja i programe prekvalifikacije, smatrajući da će upravo ulaganje u ljudski kapital biti ključ za očuvanje konkurentnosti evropske ekonomije.

Veći troškovi za građane

Komisija upozorava i da bi domaćinstva sa nižim primanjima mogla biti među najvećim gubitnicima zbog rasta troškova transporta i energije. Procjenjuje se da bi više cijene goriva mogle dodatno opteretiti njihove budžete za oko 1,4 odsto prihoda.

Dok Evropska unija pokušava da ubrza zelenu tranziciju i ojača svoju konkurentnost u odnosu na Kinu i Sjedinjene Američke Države, Brisel sve otvorenije priznaje da će taj proces imati značajne posljedice po tržište rada i životni standard miliona građana.

Nastavi čitati

Aktuelno