Connect with us

Svijet

PENTAGON IZRAZIO SUMNJU! Ukrajina neće vratiti Krim

Ukrajinska vojska vjerovatno neće osloboditi Krim u bliskoj budućnosti, rekla su četiri visoka funkcionera američkog Ministarstva odbrane članovima kongresnog Odbora za oružane snage u povjerljivom brifingu, a ta procjena će sigurno frustrirati ukrajinske čelnike, kojima je vraćanje tog poluostrva jedan od osnovnih ciljeva, piše Politiko.
Nejasno je šta je navelo američke funkcionere na tu ocjenu, ali je to jasan pokazatelj da Pentagon ne vjeruje da Ukrajina ima, ili da će uskoro imati, sposobnost da otjera rusku vojsku sa Krima, koji je Rusija zauzela prije gotovo deset godina, navodi američki portal.

Većina učesnika brifinga smatra da pobjeda Ukrajine u ofanzivi za oslobađanje svojih teritorija nije sigurna. Među njim su bili zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju Laura Kuper i direktor operacija u Združenom štabu oružanih snaga general Daglas Sims.

“Nećemo komentarisati povjerljive brifinge, niti ćemo nagađati o potencijalnim budućim operacijama. Što se tiče sposobnosti Ukrajine da se bori i oslobodi svoju teritoriju, izvanredno odbijanje ruske agresije i stalna prilagodljivost na bojnom polju govore sami za sebe”, rekla je portparolka Pentagona Sabrina Sing.

Procjena učesnika brifinga odražava ono na što je načelnik Združenog štaba general Mark Mili govorio prethodnih mjeseci.

“I dalje tvrdim da će ove godine biti vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz cijele Ukrajine. To ne znači da se to ne može dogoditi ili da se neće dogoditi, ali biće veoma teško”, rekao je Mili 20. januara u Njemačkoj, prenosi Index.

Pitanje preuzimanja Krima sporno je već mjesecima, budući da američki i evropski funkcioneri insistiraju na tome da je poluostrvo dio Ukrajine, ali su uglavnom uzdržani kada je riječ o potpunom opremanju Kijeva za prodor u to područje.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u januaru, savjetnik ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak odbacio je ideju o ukrajinskoj pobjedi bez zauzimanja Krima.

“To je apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Jermak, dodajući da pobjeda znači vraćanje međunarodno priznatih granica Ukrajine, “uključujući Donbas i Krim”.

Nakon što su SAD ljetos poslale Ukrajini raketni sistem visoke mobilnosti (HIMARS), Rusija je mnoge od svojih osjetljivijih sredstava pomjerila van dometa od 80 kilometara. Američka administracija i dalje odbija da pošalje projektile za lansere koji mogu da pogađaju ciljeve do 500 kilometara, što bi dovelo u opasnost Krim.

Predsjednik kongresnog Odbora za oružane snage Majk Rodžers rekao je u intervjuu u srijedu da rat “treba da završi ovog ljeta” i ukazao na hitnost da SAD brzo snabdiju Ukrajinu za predstojeću ofanzivu, kao i da Kijev treba jasnije da pokaže kako misli da okonča rat.

“Postoji mišljenje da Krim mora da bude dio tog plana, ali Rusija nikada neće odustati od Krima. Putin mora da odluči s kojim plenom može proglasiti pobjedu”, rekao je Rodžers, koji se nije osvrnuo na sadržaj povjerljivog brifinga.

“Mislim da još nema dogovora o tome šta se može postići. Naša vlada i čelnici NATO moraće da izvrše određeni pritisak na Zelenskog oko toga kako bi trebalo da izgleda pobjeda. Mislim da će nam to pomoći više nego bilo šta drugo da bismo natjerali Putina i Zelenskog da sjednu za sto kako bi okončali ovu stvar ovog ljeta”, zaključio je Rodžers.

Related Topics:

Svijet

KRIZA NA ARKTIKU! Građani prave zalihe, strah od američke intervencije raste

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen upozorio je građane da budu spremni na svaku mogućnost, uključujući i američku vojnu intervenciju, zbog sve oštrije retorike predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o aneksiji Grenlanda.

U intervjuu za NBC News, Nielsen je rekao da je vlada savjetovala stanovništvu da obezbijedi osnovne zalihe za krizne situacije.

Poziv na pripremu za najgore

Građanima je preporučeno da pripreme hranu, vodu i toplu odjeću za najmanje pet dana.

„Ako nešto preduzmu u vezi s našom infrastrukturom, mi, naravno, moramo biti spremni“, rekao je premijer.

Dodao je da se građani Grenlanda ne osjećaju bezbjedno i da su zabrinuti zbog Trumpovih ponovljenih izjava.

Strah od mogućeg sukoba

Posebnu zabrinutost Nielsen je izrazio u vezi sa reakcijom NATO-a u slučaju eventualnog sukoba sa Sjedinjenim Državama.

„Ne znam da li bi NATO dao garancije da će se boriti za nas“, naveo je.

Trumpove poruke dodatno podižu tenzije

Donald Trump već duže vrijeme zagovara preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to važno za američku nacionalnu bezbjednost i kontrolu Arktika.

Na svojoj platformi Truth Social nedavno je poručio:

„NATO nije bio tu kada nam je bio potreban i neće biti tu ako nam ponovo bude potreban. Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog komada leda!!!“

Grenland odbacuje ideju aneksije

Grenlandski premijer je još ranije jasno odbacio takve ideje.

„Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti upravljan iz Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država“, poručio je.

Napeta situacija bez zvaničnih planova

Iako iz Bijele kuće nije isključena mogućnost upotrebe vojne sile, zvanični planovi za takav scenario još nisu potvrđeni.

Situacija na Grenlandu ostaje napeta, a vlasti pozivaju građane na oprez i pripremljenost, prenosi Newsweek.

Trump najavljuje i nove mete

Podsjetimo, Trump je nedavno najavio da razmatra i druge poteze na međunarodnoj sceni.

Govoreći na summitu u Majamiju, poručio je:

„Kuba je sljedeća“.

Nekoliko dana ranije dodatno je rekao:

„Vjerujem da ću imati čast da preuzmem Kubu. To je velika čast – preuzeti Kubu na ovaj ili onaj način“.

Kubu je godinama označavao kao neprijatelja Sjedinjenih Država kojim vladaju „zle sile komunizma“, prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

FICO: Rusi kleče samo kada vežu pertle

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Nastavi čitati

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Moguće teške posljedice po Evropu

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Nastavi čitati

Aktuelno