Connect with us

Svijet

PENTAGON IZRAZIO SUMNJU! Ukrajina neće vratiti Krim

Ukrajinska vojska vjerovatno neće osloboditi Krim u bliskoj budućnosti, rekla su četiri visoka funkcionera američkog Ministarstva odbrane članovima kongresnog Odbora za oružane snage u povjerljivom brifingu, a ta procjena će sigurno frustrirati ukrajinske čelnike, kojima je vraćanje tog poluostrva jedan od osnovnih ciljeva, piše Politiko.
Nejasno je šta je navelo američke funkcionere na tu ocjenu, ali je to jasan pokazatelj da Pentagon ne vjeruje da Ukrajina ima, ili da će uskoro imati, sposobnost da otjera rusku vojsku sa Krima, koji je Rusija zauzela prije gotovo deset godina, navodi američki portal.

Većina učesnika brifinga smatra da pobjeda Ukrajine u ofanzivi za oslobađanje svojih teritorija nije sigurna. Među njim su bili zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju Laura Kuper i direktor operacija u Združenom štabu oružanih snaga general Daglas Sims.

“Nećemo komentarisati povjerljive brifinge, niti ćemo nagađati o potencijalnim budućim operacijama. Što se tiče sposobnosti Ukrajine da se bori i oslobodi svoju teritoriju, izvanredno odbijanje ruske agresije i stalna prilagodljivost na bojnom polju govore sami za sebe”, rekla je portparolka Pentagona Sabrina Sing.

Procjena učesnika brifinga odražava ono na što je načelnik Združenog štaba general Mark Mili govorio prethodnih mjeseci.

“I dalje tvrdim da će ove godine biti vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz cijele Ukrajine. To ne znači da se to ne može dogoditi ili da se neće dogoditi, ali biće veoma teško”, rekao je Mili 20. januara u Njemačkoj, prenosi Index.

Pitanje preuzimanja Krima sporno je već mjesecima, budući da američki i evropski funkcioneri insistiraju na tome da je poluostrvo dio Ukrajine, ali su uglavnom uzdržani kada je riječ o potpunom opremanju Kijeva za prodor u to područje.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u januaru, savjetnik ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak odbacio je ideju o ukrajinskoj pobjedi bez zauzimanja Krima.

“To je apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Jermak, dodajući da pobjeda znači vraćanje međunarodno priznatih granica Ukrajine, “uključujući Donbas i Krim”.

Nakon što su SAD ljetos poslale Ukrajini raketni sistem visoke mobilnosti (HIMARS), Rusija je mnoge od svojih osjetljivijih sredstava pomjerila van dometa od 80 kilometara. Američka administracija i dalje odbija da pošalje projektile za lansere koji mogu da pogađaju ciljeve do 500 kilometara, što bi dovelo u opasnost Krim.

Predsjednik kongresnog Odbora za oružane snage Majk Rodžers rekao je u intervjuu u srijedu da rat “treba da završi ovog ljeta” i ukazao na hitnost da SAD brzo snabdiju Ukrajinu za predstojeću ofanzivu, kao i da Kijev treba jasnije da pokaže kako misli da okonča rat.

“Postoji mišljenje da Krim mora da bude dio tog plana, ali Rusija nikada neće odustati od Krima. Putin mora da odluči s kojim plenom može proglasiti pobjedu”, rekao je Rodžers, koji se nije osvrnuo na sadržaj povjerljivog brifinga.

“Mislim da još nema dogovora o tome šta se može postići. Naša vlada i čelnici NATO moraće da izvrše određeni pritisak na Zelenskog oko toga kako bi trebalo da izgleda pobjeda. Mislim da će nam to pomoći više nego bilo šta drugo da bismo natjerali Putina i Zelenskog da sjednu za sto kako bi okončali ovu stvar ovog ljeta”, zaključio je Rodžers.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno