Politika

SA LIMUZINAMA POSLANIKA iz budžeta se odvezlo 223.000 maraka

Pored visokih plata koje imaju, poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, po osnovu korištenja privatnog vozila u službene svrhe, godišnje uzimaju hiljade KM, a što je dalje mjesto stanovanja, to više novca dobijaju, pa su tako u posljednje četiri godine po tom osnovu prihodovali malo više od 223.000 KM.

Naime, pravo korištenja privatnog vozila u službene svrhe imaju poslanici i delegati čije mjesto prebivališta je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta rada i ne koriste pravo na službeni smještaj.

Vozila se koriste prilikom dolaska i odlaska po pozivu na sjednice domova i komisija i druge aktivnosti u organizaciji i iz nadležnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Za korištenje privatnog vozila u službene svrhe donosi se godišnje rješenje kojim se utvrđuje pravo na naknadu, kao i pravo na naknadu troškova koji nastanu prilikom plaćanja putarine za dolaske po navedenom pozivu.

“Naknada, osim naknade troškova koji nastanu prilikom plaćanje putarine, obračunava se u visini od 20 odsto cijene litra benzina po pređenom kilometru na određenoj lokaciji. Naknada troškova koji nastanu prilikom plaćanja putarine za dolaske i odlaske obračunava se na temelju službeno utvrđene cijene putarine na relaciji mjesto prebivališta – mjesto rada poslanika i izaslanika”, rekli su nam u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Privatni automobili poslanika i delegata, budžet BiH najviše su koštali u 2020. godini i to 56.808 KM, a pojedinačno najviše u toj godini je isplaćeno Branislavu Borenoviću, predsjedniku PDP-a i poslaniku u Predstavničkom domu parlamenta BiH, koji je putovao iz Banjaluke, i to 7.517 KM.

U 2018. godini po osnovu korištenja privatnog automobila u službene svrhe, poslanicima i delegatima isplaćeno je ukupno 53.499,24 KM, a najviše Jasminu Emriću, poslaniku A-SDA i to 5.605 KM. Inače, Emrić, koji putuje iz Bužima, poslanik je koji je u posljednje četiri godine dobio najviše novca za korištenje privatnog automobila u službene svrhe i to ukupno 24.798 KM.

U 2019. godini poslanicima i delegatima isplaćeno je “svega” 16.882 KM, a “najaktivniji” poslanik u godini u kojoj je održano svega nekoliko sjednica bio je opet Borenović, koji je dobio 3.060 KM, dok su privatni automobili budžet BiH u 2021. godini koštali 53.248 KM, u 2022. godine 43.185 KM, a u godini na izmaku “najaktivniji” je bio delegat Lazar Prodanović, kojem je zbog korištenja službenog automobila isplaćeno 5.523 KM.

O korištenju prihvatnih automobila u službene svrhe bilo je govora i na sjednici Kolegijuma Predstavničkog doma, koja je održana 13. decembra ove godine, a zahtjeve su podnijeli Jasim Emrić, Aida Baručija, Nermin Mandra, Branislav Borenović, Mladen Bosić, Milan Petković i Čedomir Stojanović.

Naknade po godinama
2018.
Damir Bećirović (Tuzla) 2.601,41 KM
Borislav Bojić (Prijedor) 5.605,21 KM
Branislav Borenović (Banjaluka) 467,54 KM
Safer Demirović (Banovići) 1.681,65 KM
Jasmin Emrić (Bužim) 4.778,55 KM
Amir Fazlić (Gradačac) 2.877,43 KM
Đorđo Krčmar (Gradiška) 3.586,83 KM
Nenad Lalić (Bijeljina) 1.818,38 KM
Nikola Lovrinović (Novi Travnik) 2.872,32 KM
Dušanka Majkić (Banjaluka) 2.063,88 KM
Miroslav Milanović (Bijeljina) 2.333,88 KM
Vojin Mitrović (Bijeljina) 212,52 KM
Nada Mladina (Tuzla) 120,12 KM
Momčilo Novaković (Prnjavor) 6.556,78 KM
Sredoje Nović (Banjaluka) 1.863,17 KM
Nebojša Radmanović (Banjaluka) 1.681,92 KM
Martin Raguž (Mostar) 1.930,87 KM
Hazim Rančić (Tuzla) 1.840,93 KM
Dragutin Rodić (Prijedor) 4.902,15 KM
Monika Tomić (Mostar) 686,80 KM
Jovan Vukoljak (Bijeljina) 3.022,90
Ukupno – 53.499,24 KM

2019.
Aida Baručija (Zenica) 507,36 KM
Dragan Bogdanić (Teslić) 777,60 KM
Branislav Borenović (Banjaluka) 3.060,29 KM
Mladen Bosić (Brčko) 933,12 KM
Jasmin Emrić (Bužim) 2.831,96 KM
Jakov Galić (Zvornik) 725,76 KM
Mirsad Kukić (Banovići) 829,44 KM
Nikola Lovrinović (Novi Travnik) 894,23 KM
Dušanka Majkić (Banjaluka) 967,68 KM
Nermin Mandra (Kakanj) 373,25 KM
Vojin Mitrović (Bijeljina) 794,88 KM
Nada Mladina (Tuzla) 561,60
Sredoje Nović (Banjaluka) 1.327,10 KM
Lazar Prodanović (Zvornik) 2.298,24 KM
Ukupno – 16.882,51 KM

2020.
Aida Baručija (Zenica) 1.798,76 KM
Dragan Bogdanić (Teslić) 4.349,52 KM
Branislav Borenović (Banjaluka) 7.517,14 KM
Mladen Bosić (Brčko) 2.102,40
Jasmin Emrić (Bužim) 5.010,29 KM
Jakov Galić (Zvornik) 3.199,84 KM
Mirsad Kukić (Banovići) 981,60 KM
Nikola Lovrinović (Novi Travnik) 2.648,29 KM
Dušanka Majkić (Banjaluka) 6.076,82 KM
Nermin Mandra (Kakanj) 1.545,91 KM
Dragan Mektić (Prnajvor) 5.424,72 KM
Ljubica Miljanović (Trebinje) 2.859,00 KM
Nada Mladina (Tuzla) 1.319,76 KM
Edin Mušić (Mostar) 924,44 KM
Sredoje Nović (Banjaluka) 6.426,24 KM
Lazar Prodanović (Zvornik) 4.623,92 KM
Ukupno – 56.808,65 KM

2021.
Aida Baručija (Zenica) 1.404,56 KM
Dragan Bogdanić (Teslić) 278,64 KM
Branislav Borenović (Banjaluka) 4.153,25 KM
Mladen Bosić (Brčko) 1.704,96 KM
Jasmin Emrić (Bužim) 5.921,75 KM
Jakov Galić (Zvornik) 3.088,96 KM
Mirsad Kukić (Banovići) 766,56 KM
Nikola Lovrinović (Novi Travnik) 2.920,57 KM
Dušanka Majkić (Banjaluka) 3.890,84 KM
Nermin Mandra (Kakanj) 1.040,26 KM
Dragan Mektić (Prnjavor) 3.060,96 KM
Ljubica Miljanović (Trebinje) 2.140,00 KM
Nada Mladina (Tuzla) 906,36 KM
Edin Mušić (Mostar) 3.074,72 KM
Sredoje Nović (Banjaluka) 8.921,92
Marina Pendeš (Vitez) 3.889,87 KM
Lazar Prodanović (Zvornik) 6.084,40 KM
Ukupno – 53.248,58 KM

2022.
Aida Baručija (Zenica) 1.401,92 KM
Branislav Borenović (Banjaluka) 3.880,01 KM
Mladen Bosić (Brčko) 2.537,28 KM
Jasmin Emrić (Bužim) 5.431,61 KM
Jakov Galić (Zvornik) 1.519,28 KM
Mirsad Kukić (Banovići) 1.296,48 KM
Nikola Lovrinović (Novi Travnik) 2.162,84 KM
Dušanka Majkić (Banjaluka) 3.436,64 KM
Nermin Mandra (Kakanj) 824,04 KM
Dragan Mektić (Prnjavor) 2.037,84 KM
Nada Mladina (Tuzla) 1.091,48 KM
Edin Mušić (Mostar) 1.942,16 KM
Sredoje Nović (Banjaluka) 7.450,24 KM
Marina Pendeš (Vitez) 2.649,67 KM
Lazar Prodanović (Zvornik) 5.523,84 KM
Ukupno – 43.185,33 KM

Related Topics:naknade službeno vozilo vozni park

Up Next

Crnadak o ćutnji nakon skandalozne izjave o pokliču “Za dom spremni”

Don't Miss

OGLASILI SE IZ NPS-a! “Transparentnost u našem radu nikada nije bila upitna, pa tako neće biti ni sada”

Politika

ZAHAROVA ZABRINULA BOŠNJAKE! Pozabavićemo se pitanjem BiH i Kosmeta

Potrparol Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova, izjavila je da će se Rusija, tokom svog mandata, pozabaviti situacijom na Bliskom istoku, ali i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

Rusija je, 1. oktobra, preuzela jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. – Prema Povelji UN, ona snosi primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti – podsjetila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na brifingu za novinare.

Ona je navela da će se tokom oktobra održati dva ključna događaja.

Prvi je otvorena debata o situaciji na Bliskom istoku, na kojoj će, između ostalog, biti razmotreno i palestinsko pitanje, a koja će se održati 23. oktobra, dok je drugi otvorena debata na temu “Ujedinjene nacije: Pogled u budućnost”, koja će biti održana 24. oktobra.

Zaharova je istakla da će se tokom svog mandata pozabaviti i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

– U okviru mandata planirani su sastanci o Bosni i Hercegovini, Haitiju, Јemenu, Kolumbiji, Libanu, Libiji, regionu Velikih jezera, Siriji, Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, regulisanju situacije na Kosovu i Metohiji, saradnji UN i Afričke unije, kao i o temi “Žene, mir i bezbjednost” – navela je ona novinarima.

Zaharova je dodala da je planirano produženje mandata Misije UN na Kosovu i Metohiji, Misije podrške UN u Libiji, sprovođenje referenduma u Zapadnoj Sahari i operacije “Altea” u Bosni i Hercegovini.

RT Balkan

Nastavi čitati

Politika

ŠKOLA JE NEBITNA! Poljoprivredni inženjer u vrhu Elektro-Bijeljine

Vjerovali ili ne za v.d. izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro- Bijeljini nedavno je imanovan Đoko Vasić, diplomirani inženjer poljopriovrede. Sa te funkcije prethodno je razriješen mašinski inženjer Stevan Sandić, koji je navodno podnio ostavku.

Statutom preduzeća na mjesto izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro-Bijeljini regulisano je da to budu stručna lica sa završenim Mašinskim ili Elektrotehničkim fakultetom.

Međutim, kada SNSD kadrira nije potrebna struka nego podobnost i poslušnost gazdama.

Tako je i u ovom slučaju, jer Sandić i Vasić dolaze iz Lopara i to, kako saznajemo iz Opštinskog odbora SNSD-a.

Sandić nije izgubio samo direktorsku funkciju, nego i šefa lokalnog SNSD u Loparama.

Đoko Vasić je postao i predsjednik OO SNSD-a u Loparama, pa se otuda može i posmatrati negova funkcija u vrhu Elektro-Bijeljine

A šta poljoprivredni inženjer zna o struji i kakva će njegova uloga biti, zaključite sami?!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.

Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.

Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.

Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.

Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.

Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.

Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.

Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.

Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.

“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.

Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.

(N1)

Nastavi čitati