Connect with us

Politika

IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.

Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.

A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.

Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.

Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

Politika

NEUSPJEŠAN SASTANAK U MOSTARU! Ništa od dogovora o ZAKONU O SUKOBU INTERESA

Lideri političkih partija koji čine većinu na nivou BiH nisu uspjeli dogovoriti usvajanje zakona o sukobu interesa, sudovima BiH i Izborni zakon BiH, koji su neophodni za odluku Evropske unije da otvori pregovore sa Bosnom i Hercegovinom.

“Žao mi je što nismo uspjeli napraviti iskorak. Evidentno je da nismo uspjeli kao predvodnici politika. Za očekivati je da u narednih par dana možemo nešto usaglasiti”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a dodajući da su različiti razlozi zbog kojih zakoni nisu usaglašeni.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a rekao je da se ostalo na pozicijama koje su bile ali da će pokušati raditi kako bi došli do rezultata. On je rekao da su najbliži da dogovore zakon o sukobu interesa ali da su ostali “zakovani” kada je riječ o zakonu o sudovima i Izbornom zakonu.

“I kada se ne složimo, radimo u atmosferi koja ipak ne znači nikakve sukobe i podjele. Probaćemo dalje da to riješimo”, rekao je Nikšić.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da se od EU traži da obezbjedi datum za pregovore te da smatra da je dosta toga urađeno i da 21. marta, Evropski savjet treba da otvori pregovore Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom.

“Bez datuma o pregovorima to ne bi značilo ništa i bez datuma osjećali bi se prevarenima. Ostaje okvir od nekoliko zakona, zakon o sudu, zakon o sprečavanju sukoba interesa i Izborni zakon i naravno zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH koji smo rekli rješavati odmah poslije marta”, rekao je Dodik dodajući da se uspjela svesti priča o Izbornom zakonu na nekoliko tema, a to su izbori članova Predsjedništva BiH i izbor Centralne izborne komisije BiH.

Nastavi čitati

Politika

Dodik Crnoj Gori ponudio sporazum o SPECIJALNIM VEZAMA

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske ponudio je Crnoj Gori sporazum o specijalnim vezama sa Republikom Srpskom, isti onaj koji ima sa Srbijom.

“Ponudio sam Sporazum Crnoj Gori o specijalnim vezama onakav kakav imamo sa Srbijom. To je u okviru Dejtonskog sporazuma i smatramo da nema nijednog razloga da to ne prihvati Crna Gora i to sam predložio predsjedniku Mandiću. To nije ništa protiv BiH to je dobro za saradnju privrede, infrastrukture, kulture, nauke i svega onoga što predstavlja normalnu komunikaciju”, rekao je Dodik dodajuži da je to sve dozvoljeno i predviđeno Ustavom i Dejtonskim sporazumom te da je Crna Gora to trebala uraditi ranije.

Nakon sastanka sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Skupštine Crne Gore, Dodik je rekao da bi bilo potrebno da Crna Gora treba da zaustavi svoje akcije na sprječavanju projekta Buk Bijela jer on ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori.

“Želimo da nastavimo izgradnju Buk Bijele sa Srbijom ali se suočavamo sa time da Crna Gora na međuanrodnom nivu pokušava blokirati taj projekat. Ako postoji interes Crne Gore da se vrati u projekat Buk Bijela spreman sam da uvjerim Srbiju da se to uradi”, rekao je Dodik dodajući da vjeruje da ono što dolazi iz Crne Gore da je motivisano politikama koje dolaze iz Sarajeva.

Govoreći o odnosima sa EU, Dodik je rekao da evropski put ne može da ide na uštrb Republike Srpske.

“Republika Srpska nije remetilački faktor. Ona čini BiH i mi uvažavamo ustavni poredak. Sve ono što su radili visoki predstavnici nasiljem što su provodili to ne može da bude evropski put”, rekao je Dodik.

On je rekao da je i Republika Srpska protiv NATO saveza i da poštuje status u kojem se nalazi Crna Gora. Naglasio je da je NATO za Republiku Srpsku neprihvatljiv.

“Poštujući ustavni poredak Crne Gore došao sam da podržim Mandića i njegovu političku strukturu. Tu sam da podržim srpsku nacionalnu zajednicu bez namjere da narušim bilo kome nacionalnu konotaciju. Moja obaveza je da se borim za ravnopravan status srpskog naroda gdje god se nalazi. U Crnoj Gori je bila zapostavljena srpska zajednica”, rekao je Dodik.

On je rekao da je Mandića obavijestio da će iduće sedmice u Banjaluci biti potipsan ugovor za izgradnju puta Foča-Šćepan Polje čime će se riješiti dugogodišnje pitanje koje je značajno i za Republiku Srpsku i Crnu Goru.

Sam Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore rekao da Crna Gora mora imati dobre odnose sa susjedima, jer ako je drugačije, onda imamo problem.

“Drago mi je što sam bio domaćin Miloardu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske koji i je i moj lični prijatelj”, rekao je Mandić

On je rekao i da je projekat Buk Bijela važan za Crnu Goru, kao i voda iz Bilećkog jezera i treba ga promovisati kao i ideju mira i dobrih odnosa.

“Sporazum koji je meni predstavljen sporazum o specijalnim vezama to je sve u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Sa koalicionim partnerima ću otvoriti dijalog i predočiću im ono što je predloženo sporazumom, a njime se spominje država BiH kao država, i Republika Srpska kao entiet. Republika Srpska iskazuje želju da gradi specijalne odnose sa Crnom Gorom i mislim da to nije na štetu nijednog građanina Crne Gore”, rekao je Mandić.

Nastavi čitati

Politika

U FOKUSU EVROPSKI PUT BIH: U Mostaru počeo sastanak lidera većine na nivou BiH

U Mostaru je počeo sastanak predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, HDZ-a Dragana Čovića, te lidera stranaka “trojke” – SDP-a Nermina Nikšića, Naroda i pravde Elmedina Konakovića i Naše stranke Edina Forte.

U delegaciji SNSD-a su i Željka Cvijanović, Staša Košarac, te Snježana Novaković Bursać. Prisustvuju i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, te ispred Narodne partije Srpske Senka Jujić.

Prisustvuju i iz HDZ-a BiH Borjana Krišto, Darijana Filipović i Davor Bunoza, iz Naroda i pravde Aljoša Čampara, Naše stranke Peđa Kojović i Sabina Ćudić, te iz SDP-a Nerin Dizdar.

Dodik je ranije danas rekao da očekuje da na ovom sastanku budu postignuti dogovori koji predstavljaju korak naprijed u zakonodavnom procesu i na putu ka EU, uvjeren da postoji i ljudska i politička zrelost da interesi tri naroda budu stavljeni ispred tuđih geopolitičkih interesa.

“Očekujem da nađemo način. Izgovora je bilo i previše. Očekujem da će želja da se učini dobro za sve narode biti jača od želje da se učini loše drugima”, naveo je Dodik.

Stranačke delegacije u centrali HDZ-a će pokušati da dogovore zakone neophodne za otvaranje pregovora BiH i EU 21. marta, a to su zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa. Prethodno je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, a pregovori sa Fronteksom su otvoreni.

Nastavi čitati

Aktuelno