Connect with us

Politika

IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.

Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.

A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.

Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.

Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”

Najavljeno smanjenje akciza na gorivo u Republici Srpskoj izazvalo je burne reakcije u javnosti, a iz opozicionih redova stižu oštre kritike da se radi o simboličnoj mjeri bez stvarnog efekta za građane.

Predsjednik PSS GrO Prijedor, Svetozar Vučkovac, upozorava da najavljeno pojeftinjenje ne donosi konkretno olakšanje, već predstavlja, kako kaže, kozmetički potez vlasti.

„Smanjenje akciza – simbolična mjera bez stvarnog efekta. Povrat od 0,10 KM na cijenu dizela od oko 4 KM znači smanjenje od svega 2,5%, što građani gotovo da i ne osjete.

Istovremeno, cijene goriva u Republici Srpskoj su među najvišim u regionu, dok je, primjera radi, u Srbiji smanjenje išlo i do 1 KM po litru.

Problem je i selektivna primjena mjere, odnosno nisu obuhvaćene sve benzinske pumpe, poput Neškovića, Super Petrola i drugih. To znači da dio građana neće imati nikakvu korist, što dodatno dovodi u pitanje pravičnost ove odluke.

S druge strane, rast cijene goriva za 1,40 KM donosi oko 0,20 KM više prihoda od PDV-a po litru, dok se Vlada odriče samo 0,10 KM.

To znači da Vlada RS u ovim uslovima krize zarađuje na svojim građanima.

U ovom trenutku bilo bi opravdano smanjenje akciza za najmanje 30 feninga, uz ograničavanje marži i formiranje robnih rezervi.

Da su robne rezerve postojale, ova kriza nas ne bi pogodila sada, nego za nekoliko mjeseci, do kada će ova kriza možda i prestati.“

Vučkovac ističe da trenutne mjere ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva, već samo privremeno ublažavaju pritisak, dok se budžetski prihodi, kako tvrdi, i dalje pune na račun građana.

Ovakve poruke dodatno podižu tenzije u javnosti, dok građani svakodnevno osjećaju udar na kućni budžet zbog rekordnih cijena goriva, a pitanje ostaje – da li će vlast reagovati konkretnijim mjerama ili će sve ostati na simboličnim potezima.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆ “Ako Stanivuković bude kandidat za predsjednika SRPSKE DESIĆE SE MAĐARSKI SCENARIJ”

“Draško nikada nije izgubio, treba da bude kandidat za predsjednika”, jedna je od njegovih izjava koja je zazvučala opozicioniranju pred izbore i problemima u funkcioniranju sistema koji posebno muče građane.

O kandidatima za predsjednika RS, mogućem kandidovanju Draška Stanivukovića, odnosima u opoziciji RS, Palama za Euronews govori podpredsjednik pokreta Sigurna Srpska i načelnik Pala Dejan Kojić.

Da li će Draško Stanivuković biti kandidat za predsjednika Republike Srpske? 

Kojić: Pa kao što je javnost upoznata, imali smo sastanke stranaka iz opozicije. Pregovaramo, razgovaramo, ali mi u pokretu Sigurna Srpska smo stava da Draško treba da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske iz više razloga. On do sad, gdje god se kandidovao, pobijedio je, ima tu neku energiju, ima znanje, ima timove kvalitetnih ljudi oko sebe koji radi dobro svoj posao.

U Banjaluci je već drugi put pobijedio što pokazuje da i posle četiri godine mandata i pored dva kandidata opozicije da su građani ukazali povjerenje Drašku Stanivukoviću što znači da je dobro radio svoj posao. Pored dva opoziciona kandidata, 51% glasova je osvojio i imao je 15.000 razlike u odnosu na druge kandidate tako da smatramo da je sa njim sigurna pobjeda opozicije. Sve ostalo je rizik.

Duel, debata ili kako već to zovu, pobudio je pažnju. Što je zapravo bio cilj Stanivukovića i koji je rezultat ove, po mnogima predizborne utakmice? 

Kojić: Gospodin Stanivuković je razmišljao da li da ide u duel zbog toga što sva pravila te debate ili duela, kako ćemo to nazvati, je postavila vlada RS, to je u kabinetu gospodina Minića, samo određeni broj televizijskih kuća i novinara je mogao biti akreditovan. Razmišljao je da li da pristupi duelu i donio je odluku i evo vidjeli ste. Pokazao je jednu stabilnost, jednu odgovornost, čvrstinu ideje, tako da mislim da se pokazalo i u ovom dijelu velika razlika između gospodina Stanivukovića i gospodina Minića.

Mislite li da je Minić zaista SNSD-ov kandidat za predsjedništvo? Da li bi to mogao biti neko treći? Da li možemo govoriti o Igoru Dodiku? 

Kojić: Pa ne znam, ono što se priča to je da od mogućih kandidata to su gospođa Željka Cvijanović, gospodin Karan i gospodin Minić. Ima nekih opcija da bude Igor Dodik, mada ja mislim da neće on biti kandidat, a posle ove emisije, to je iz duela, mislim da neće SNSD kandidovati ni gospodina Minića.

Opozicija je uvijek aktualna tema, vruće pitanje. Trivić i Stanivuković osmjehuju se jedno drugom. Da li nam možete pojasniti kako je došlo do pomirenja između profesorice i studenta? 

Kojić: Pa vjerovatno je gospođa Trivić vidjela da je jedini način da opozicija pobijedi je to da budemo složni.

Da li će doći do jedinstva opozicije?

Kojić: Pa ja sam ubijeđen da hoće, možda gospodin Vukanović neće pristati na to jedinstvo.

Kako komentirate njegove izjave i stavove? 

Kojić: Pa na sastanku opozicije on je kritikovao rad gospodina Stanivukovića. Pokazao je da mu ne vjeruje. I opozicija, i ljudi iz SDS-a također su umjeli iskrenost gospodina Stanivukovića.

Zbog čega? 

Kojić: Ali vidite ovo, gospodin Stanivuković i prije izbora 2024. su pričali isti ti ljudi da će on napraviti koaliciju s SNSD-om. Pa šta se desilo? Nije napravljeno. Gospodin Vukanović sumnja u iskrenost Stanivukovića, ali vidite, mi ono što dogovorimo i ono što potpišemo u sporazumu, ako dođe do dogovora, mi ćemo to sigurno ispoštovati.

Sumnjalo su i u mene na Parlamentu, pričalo su da sam kukavičje jaje, da ću napraviti koaliciju s SNSD-om, pa se nije desilo. Nije se to desilo ni u Banjaluci sa gospodinom Stanivukovićem. Mi iskreno želimo da radimo, da srušimo ovaj režim. Da promijenimo vlast u RS, da donesemo promjene na bolje. Da napravimo, da radimo na izgradnju poštenije, pravednije Republike Srpske.

Razlika, zašto je po vama Stanivuković bolji kandidat za Palatu od Blanuše, čak su se i ti navodi pojavili u mediju? 

Kojić: Pa gospodin Blanuša je izuzetno dobar kandidat. Jedan pošten čovjek, profesor, umjeren čovjek. Međutim, bio je kandidat u novembru, pa su bili ponovljeni izbori na nekim biračkim mjestima i u februaru ponovo izbori i malo je falilo da pobijedi.

Mislite da Stanivukoviću možda ne bi falilo? 

Kojić: Ne bi falilo, sigurno. Gospodin Stanivuković, ako bude kandidat, ja vam garantujem da će biti mađarski scenarij. Da će osvojiti dvije trećine glasova, ako bude, jedini kandidat u opoziciji.

Kako gledate na rad vlade Republike Srpske? Da li pomaže dovoljno lokalnim zajednicama, evo na primjer vašom? 

Kojić: Vlada Republike Srpske pomaže svakoj lokalnoj zajednici, ali to je minimalno. Ja smatram da je istok, gdje se nalazi opština gdje sam ja načelnik, zapostavljena za Vladu RS. To pokazuje ova saobraćana infrastruktura. Svake izbore dođu sa velikim obećanjima. Obećaju puno toga, evo ne znam i koliko puta su obećali put Foča Šćepan Polje, aerodrom u Trebinju, mnogo nekih projekata. Na Palama već tri, četiri izborna ciklusa se obećava gondola, koja nikad nije izgrađena. Dođu, obećaju puno, a posle izbora uradi vrlo malo.

Narod na istoku Republike Srpske nasjedni na tu priču i donese pobjedu SNSD-u. Istok svaki put donese pobjedu SNSD-u. A Vlada predvođena SNSD-om ne zna to da cijeni, ne vraća puno istoku Republike Srpske.

Euronews

Nastavi čitati

Aktuelno