Connect with us

Svijet

Sada je najvažnije izbjeći direktan sukob Rusije i NATO-a

Mađarska smatra da je u ovom trenutku najvažnije da se ne dozvoli da napetost u odnosima Rusije i NATO-a preraste u otvoreni vojni sukob, čije posljedice nisu potrebne nijednoj od strana, izjavio je u intervjuu za Sputnjik šef mađarske diplomatije Piter Sijarto.

„Ako mene pitate, to je sad najvažniji zadatak – izbeći bilo kakav direktni sukob Rusije i NATO-a, jer će nas to dovesti do posljedica koje nisu potrebne nijednoj od strana“, rekao je Sijarto, koji boravi u Njujorku radi učešća u radu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Šef mađarske diplomatije je priznao da se on, kao i mnogi drugi pripadnici njegove generacije, ranije nadao da nikada neće doživjeti rat koji su preživjeli njegovi roditelji.

„To očekivanje se krajem februara pokazalo kao iluzija. Ne želimo da dovodimo u opasnost postojanje planete, jer direktan sukob NATO-a i Rusije nema kraj i svima je jasno šta to znači. Eto zašto svaki put kada se sastajemo s kolegama iz NATO-a imamo kao zadatak bro jedan da ne dopustimo sukob Rusije i NATO-a“, rekao je Sijarto.

Prema njegovim riječima, rizik od prerastanja napetosti u odnosima zemalja NATO-a i Rusije u otvoreni sukob neće nestati dok god traje kriza u Ukrajini.

Šef mađarske diplomatije je, međutim, rekao da vjeruje da su Ujedinjene nacije i dalje „najpogodnije mjesto“ za razmatranje pitanja u vezi s ponovnim uspostavljanjem mira na raznim tačkama planete.

Prema njegovom mišljenju, kriza u Ukrajini neće biti riješena ukoliko ne bude postignut dogovor Rusije i SAD, nezavisno od toga da li on odgovara drugim zemljama.

„Zaista smatram da bez dogovora Rusije i SAD, bez razgovora Rusije i SAD, ovu situaciju neće biti moguće riješiti, sviđalo se to nama ili ne. To je naš stav. On može biti pogrešan, ali smatram da je za rješavanje ove situacije neophodan rusko-američki dijalog što je moguće prije“, rekao je Sijarto.

Šef mađarske diplomatije je, takođe, komentarisao mogućnost upućivanja snaga NATO-a u Ukrajinu, koja se već mjesecima spominje u zapadnim medijima. Prema njegovim riječima, do sadasu sporazumi zemalja NATO-a omogućavali da se izbjegne razmeštanje snaga te alijanse u Ukrajini.

„Voljeli bismo da te odluke ostanu na snazi“, naglasio je Sijarto.

Evropa ne razmatra mogućnost ukidanja sankcija Rusiji
Govoreći o sankcijama protiv Rusije, Sijarto je rekao da evropske zemlje u ovom trenutku ne razmatraju mogućnost ukidanja ograničenja uvedenih zbog dogašaja u Ukrajini, te da je situacija upravo suprotna.

On nije mogao da odgovori na pitanje može li deficit energenata tokom zime da podstakne evropske zemlje da ublaže antiruske sankcije.

Proteklih dana šef evropske diplomatije Žozep Borelj je najavio da će Evropska unija uvesti nove sankcije Rusiji, kako personalne, tako i sektorske, zbog organizovanja referenduma na teritoriji oslobođenih područja Donjecke i Luganske Narodne Republike, Zaporoške i Hersonske oblasti.

Mađarska protiv ukidanja veta u donošenju odluka EU
Mađarska je protiv ideje da se ukine pravo veta prilikom usvajanja spoljnopolitičkih odluka u Evropskoj uniji i nastaviće da zastupa takav stav, rekao je Sijarto.

Prošlog utorka održano je zasjedanje Savjeta Evrope na kojem je razmatrano pitanje izmjena mehanizama usvajanja odluka u Evropskoj uniji, koje bi podrazumijevale da jednoglasno donošenje odluka zamijeni većinskim glasanjem.

Na taj način bi zemlje-članice EU bile lišene mogućnosti da koriste pravo veta, uključujući i veto na uvođenje ili ukidanje sankcija.

„Oni žele to da učine, ali mi se s tim ne slažemo. Naše kolege obično govore o poštovanju evropskih sporazuma, sa čime se slažemo. U evropskim sporazumima je vrlo jasno rečeno da su u oblasti spoljne politike i politike bezbjednosti neophodne jednoglasne odluke i mi se toga pridržavamo“, rekao je Sijarto.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno