Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Related Topics:

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno