Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Svijet

NESVAKIDAŠNJI FENOMEN U MARIUPOLJU! More se povuklo za više od 100 metara (VIDEO)

U Marijupolju se Azovsko more povuklo za više od sto metara, a najveći problem je što niko nema pojma šta se tačno dešava.

Ovu neobičnu pojavu prijavio je savjetnik gradonačelnika Marijupolja Petar Andrušenko.

Prema riječima Andrušenka, slična situacija je primjećena i u ruskom gradu Taganrogu, a razlozi ove pojave za sada su nepoznati.

More se od obale povuklo na rekordnu udaljenost. Stotine metara. U Marijupolju na lijevoj obali. Dalje do Taganroga. Razlozi su i dalje nejasni, ali definitivno nenormalni – napisao je on u objavi ispod snimka trenutnog stanja mora u Mariupolju, prenosi Kurir.

Poslije tri mjeseca borbi u maju 2022. godine u Ukrajini, ruske snage su zauzele Marijupolj, a grad je srušen i spaljen skoro do temelja.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON ZBOG PADA REJTINGA I ZAPALJIVE RETORIKE postaje sve veća opasnost po Evropu!

Emanuel Makron suočen sa lošim rejtingom sve više je skloniji zapaljivoj retorici koja ga stavlja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom, a plaši čitavu Evropu.

Od snabdijevanja oružjem, do prijetnji slanjem francuskih vojnika u Ukrajinu, Makron je samo potpirivao odnose s Moskvom. Novom izjavom direktno je izazvao Rusiju.

On je poručio da se zalaže da se Ukrajini dozvoli da napada vojne baze unutar Rusije oružjem dugog dometa koje su obezbijedili zapadni partneri.

Makron se danas pridružio ranijim izjavama Generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, koji se takođe založio za promjenu tog stava, zbog kompleksnosti rata u Ukrajini.

Pitanje da li dozvoliti Ukrajini da pogađa ciljeve na ruskom tlu oružjem koje je isporučio Zapad, bilo je delikatno sve vrijeme otkako je Moskva pokrenula operaciju u Ukrajini 24. februara 2022. godine.

Zapadni lideri su se uglavnom uzdržali od preduzimanja ovog koraka, jer postoji rizik da on isprovocira ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je više puta upozoravao da bi direktna umiješanost Zapada mogla da odvede svijet na ivicu nuklearnog sukoba.

Makron je rekao da je stav Francuske da se mora Ukrajini dozvoliti da neutrališe ruske vojne lokacije, sa kojih ispaljuje projektile.

“Ako kažemo (Ukrajincima) da nemaju pravo da gađaju mjesta sa kojih se na njih ispaljuju projektili, mi im u stvari kažemo da ćemo da vam isporučujemo oružje, ali da njime ne možete da se branite”, rekao je Makron na konferenciji za štampu, tokom zvanične posjete Njemačkoj.

Zbog mogućeg napada oružjem koje je Ukrajina dobila od Velike Britanije, nedavno je došlo do diplomatskih ustezanja između Moskve i Londona. Takav scenario je moguć i za Francusku.

Nastavi čitati

Svijet

Policija Belgije zbog Rusije upala u EVROPSKI PARLAMENT

Policija je u srijedu izvršila racije u vezi s “ruskim miješanjem” u Evropski parlament, navodi se u saopštenju federalnog tužioca.

Pretresi, obavljeni u privatnoj rezidenciji u Briselu i kancelarijama Evropskog parlamenta u Strazburu i Briselu, povezani su sa takozvanim slučajem Russiagate, gdje su poslanici Evropskog parlamenta “vrbovani” i plaćeni da promovišu rusku propagandu putem sajta Glasa Evrope.

“Postoje indicije da je dotični zaposlenik Evropskog parlamenta odigrao značajnu ulogu u tome”, rekli su belgijski organi za provođenje zakona.

EU je sankcionisala Glas Evrope nakon što je krajem marta izbio skandal sa plaćenom propagandom.

Belgija je preuzela aktivnu ulogu u istrazi slučaja Russiagate zbog sjedišta Evropskog parlamenta u Briselu, istakao je premijer Alexander De Croo u aprilu, prenosi Politicki.ba.

Nastavi čitati

Aktuelno