Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Related Topics:

Svijet

TAJNA OPERACIJA RAZOTKRILA TRAMPOVU PORODICU! Šta je sve pronađeno u telefonu Džareda Kušnera i ko stoji iza milionskih uplata?

Holandska vojna obavještajna služba godinama je tajno pratila Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, a podaci do kojih je navodno došla vode do finansijskih transakcija vrijednih stotine miliona dolara.

Istraživanje magazina „Vanity Fair“ otvara pitanja o njegovim poslovnim vezama i političkim kontaktima na Bliskom istoku.

Prema navodima iz istraživanja, holandska vojna obavještajna služba (MIVD) došla je do snimaka ekrana s Kušnerovog telefona. Njihovom analizom, kako se tvrdi, otkrivene su finansijske transakcije povezane s računima na Bliskom istoku i u Azerbejdžanu.

Trag vodi do hakera povezanog s ruskom vojnom obavještajnom službom

Prema objavljenim navodima, priča počinje 2017. godine, kada su britanske i holandske obavještajne službe došle do hakera povezanog s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU.

Njegova saradnja sa zapadnim službama omogućila im je pristup ruskom serveru na kojem su pronađeni podaci povezani s Kušnerovim telefonom.

Transakcije od stotina miliona dolara

Istraživanje otvara pitanja o mogućem preplitanju privatnih finansijskih interesa i političkih veza na najvišem nivou. Prema tvrdnjama iz teksta, u transakcijama su se pojavljivali novac povezan sa arapskim vladarima, bankovni računi u Dubaiju i Azerbejdžanu, kao i sredstva namijenjena različitim političkim i drugim aktivnostima.

U tom periodu Kušner je imao važnu ulogu u kontaktima sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedom bin Zajedom i saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Objavljeni navodi tako otvaraju pitanja o tome kako su se Kušnerove poslovne veze preplitale s njegovim političkim uticajem i kontaktima s moćnim akterima u Zalivu.

Tvrdnje o praćenju i finansijskim transakcijama iznijete su u istraživanju magazina „Vanity Fair“.

Avaz

Nastavi čitati

Svijet

POLA MILIONA LJUDI IZLAZI NA ULICE! Francuska se sprema za totalni haos, službe izdale dramatično upozorenje!

Između 400.000 i 500.000 ljudi očekuje se na demonstracijama širom Francuske u subotu, 24. oktobra, dok bezbednosne službe upozoravaju na mogućnost napada na javne objekte i simbole države, kao i na “oportunističke pljačke”, navedeno je u današnjem izveštaju teritorijalnih obaveštajnih službi.

Kako prenosi “Parizjen”, u izveštaju se navodi da se trgovci pripremaju za moguće incidente, a pojedine prefekture izdale su naredbe kojima se zabranjuju demonstracije u određenim delovima gradskih centara.

Francuski predsednik Emanuel Makron trebalo bi danas da razgovara sa predstavnicima srednjoškolskih organizacija, nakon što su učenici zatražili konkretne odgovore vlasti i veće angažovanje u rešavanju pitanja koja su pokrenula proteste.

U Orleanu se sutra očekuje između 20.000 i 40.000 učesnika na skupu koji je prijavio sindikat CGT, u vreme kada se u tom gradu održava kongres desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN). Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez trebalo bi danas da poseti Orlean kako bi se upoznao sa bezbednosnim merama.

Prefektura departmana Buš-di-Ron odobrila je održavanje sindikalnog protesta u Marseju u subotu, nakon prethodnih najava o zabrani svih demonstracija u tom gradu.

Prefektura Buš-di-Ron prethodno je odustala i od plana da na 24 sata obustavi javni prevoz u Marseju, navodeći da za sprovođenje te mere nije postignut potreban konsenzus.

Gradonačelnik Marseja Benoa Pajan pozvao je državne vlasti da obezbede dovoljan broj policajaca kako bi sprečili nova oštećenja prodavnica i drugih objekata.

On je štetu nastalu tokom prethodnih nereda procenio na 28 miliona evra. Generalna sekretarka sindikata CGT Sofi Bine pozvala je vladu na smirivanje tenzija i upozorila na posledice zabrane demonstracija.

“Pozivam vladu na smirivanje situacije. Mora da prestane sa nadmetanjem u bezbednosnim merama”, izjavila je Bine za francuski informativni kanal Frans info, dodajući da sindikati mogu da obezbede mirno održavanje svojih protesta i da je za očuvanje javnog reda odgovorna država.

Ona je istakla da je ograničavanje prava na protest ozbiljna odluka i poručila da sindikati ne mogu imati monopol na pravo okupljanja, koje pripada i udruženjima, političkim strankama i građanima. Liderka francuskih Zelenih Marin Tondelije upozorila je da vlasti na socijalnu krizu odgovaraju prvenstveno bezbednosnim merama.

“Ne prepoznajem više svoju zemlju”, izjavila je Tondelje za RTL, kritikujući ograničenja prava na demonstracije. Ona je zatražila i hitnu pomoć trgovcima koji su pretrpeli štetu tokom prethodnih nereda, kao i dodatna sredstva za obezbeđivanje protesta.

Govoreći o širim socijalnim zahtevima, založila se za povećanje minimalne zarade i jačanje javnih službi. Protesti su najavljeni nedelju dana nakon nasilja zabeleženog 17. oktobra, a vlasti su u više francuskih gradova uvele ograničenja okupljanja zbog bezbednosnih rizika.

Predsednik francuske mreže privrednih i trgovinskih komora pozvao je trgovce da tokom protesta zatvore lokale i prepuste policiji da obezbedi javni red, navodeći da je u prethodnim incidentima oštećeno više od 2.200 prodavnica.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

KIM DŽONG UN JE ŽIV: Južna Koreja demantovala glasine koje su preplavile društvene mreže

Obavještajna služba Južne Koreje danas je obavijestila parlamentarni odbor da su netačne nedavne, nepotvrđene glasine koje kruže društvenim mrežama, prema kojima je sjevernokorejski lider Kim Džong Un možda preminuo.

Nacionalna obavještajna služba iznijela je ovu procjenu tokom sastanka iza zatvorenih vrata sa poslanicima vladajuće stranke i opozicije, koji su članovi Odbora za obavještajna pitanja Narodne skupštine, prema riječima izvora koji su prisustvovali sastanku, prenosi Jonhap.

Glasine, u kojima se tvrdilo da je Kim doživio teško krvarenje u mozgu, pao u komu i umro, proširile su se društvenim mrežama, a početkom ove sedmice prenijeli su ih brojni strani mediji.

Nisu ponuđeni nikakvi dokazi koji bi potkrijepili te tvrdnje, podsjeća Jonhap.

Državni mediji Sjeverne Koreje nisu direktno komentarisali ove spekulacije, ali su u utorak izvijestili da je Kim dan ranije posjetio izložbu odjeće i obuće u Pjongjangu.

Na fotografijama koje su objavili državni mediji vidi se kako on obilazi izložbu u društvu svoje kćerke.

Tokom brifinga za odbor krajem prošlog mjeseca, Služba je navela da je Kim, koji ima više od 140 kilograma, izložen velikom riziku od kardiovaskularnih bolesti usljed ozbiljne gojaznosti, ali da ne pokazuje značajnije zdravstvene probleme.

Kao dokaz, Služba je navela njegovu sposobnost da se kreće bez poteškoća, uključujući i trčanje uz stepenice tokom obilaska razarača, kao i činjenicu da njegovo zdravstveno stanje pomno prati posebno medicinsko osoblje.

Nastavi čitati

Aktuelno