Firme biznismena Rodoljuba Draškovića zaradile su prošle godine u Republici Srpskoj oko deset miliona maraka, pokazuju podaci iz privrednog registra.

Glavni temelj poslovne imperije Hercegovačkog kneza je preduzeće „RDT Swisslion“ odnosno fabrika konditorskih proizvoda u Trebinju koja je prošle godine zapošljavala 456 radnika.

Prijavljeni su rekordni prihodi od 91,64 miliona KM i dobit 9,17 miliona KM.

Biznis je u 2024. godini rastao s obzirom na to da je pretprošle godine dobit bila nepuna tri miliona KM iz 84,1 miliona KM prihoda.

Profitabilna je bila i kompanija „Swisslion GS“ koja upravlja turističkim kompleksom „Grad Sunca“ u Trebinju.

Prijavljen je promet od 3,7 miliona KM i zarada od 533.056 KM sa sedam zaposlenih radnika.

Draškovićeva fabrika alata „SL IAT Trebinje“ nakon dvije godine je isplivala iz minusa. Ostvaren je profit od 63.571 KM, a preduzeće je zadržalo promet iz prethodnih godina i on je bio 11,74 miliona KM.

Na kraju prošle godine zaposleno je bilo 278 radnika, najmanje u istoriji preduzeća.

Inače, Drašković je u septembru prošle godine saopštio da više neće investirati u Republiku Srpsku jer ga je vlast prevarila i izigrala i nije stvorila povoljan privredni ambijent.

„Republika Srpska je danas feudalna tvorevina i u takvim privrednim, društvenim i političkim prilikama nemam namjeru da investiram. U Republici Srpskoj jedino cvjeta korupcija i to na svim nivoima. Moje investicije svakako neće propasti, ali sam odlučio da više ne investiram“, poručio je tada on.
Takođe, prijetio je i pokretanjem međunarodne arbitraže protiv Republike Srpske, a u vezi sa privatizacijom Industrije alata Trebinje.
Capital

Pred poslanicima u Narodnoj skupštini uskoro bi se trebao naći prijedlog zakona o socijalnoj karti. Izrada socijalne karte građane Republike Srpske koštaće oko šest miliona KM. Stručnjaci smatraju da bi se prije izrade socijalne karte morao uraditi popis stanovništva, a iz opozicije stižu kritike da se radi o samo još jednoj otimačini javnog novca. Više od deceniju vlast u Republici Srpskoj najavljuje izradu socijalne karte – dokumenta koja bi trebalo da, između ostalog, doprinese efikasnijem ostvarivanju prava i usluga socijalne zaštite i pravednijoj raspodjeli javnih sredstava.

„Socijalna karta je jako bitan element u razvoju Republike Srpske i u socijalnom i u ekonomskom smislu. Svaki građanin koji posjeduje socijalnu kartu će moći da ima određene privilegije i da jednostavno imamo uvid u socijalne i ekonomske odrednice svakog građanina“, objašnjava demograf Aleksandar Majkić.

Ipak, kaže Majkić, bez popisa stanovništva socijalna karta ne može imati svoju punu funkciju.

„Nama je neophodno da vidimo koliko nas ima na ovim prostorima. Mi uopšte ne znamo da li je 3 miliona u BiH ili je milion u Republici Srpskoj. Nama je najbitnije da utvrdimo koliki je broj stanovnika i kakva je struktura stanovništva, pa tek onda da radimo oko socijalne karte“, objašnjava Majkić.

Pitanje izrade socijalne karte moglo se regulisati i novim pravilnikom, umjesto zakonom, jer se radi samo o tehničkim izmjenama, objašnjava narodni poslanik Zagorka Grahovac.

„Ovdje treba jasno naglasiti da se ne radi o novim zakonskim rješenjima ili zakonu koji će omogućiti neka nova prava, nego se samo radi o uvođenju softvera“, kaže Grahovac.

Vlada za izradu socijale karte, na osnovu iskustava iz okruženja, planira potrošiti oko šest miliona maraka.

„Ostaje nejasno šta tačno košta šest miliona maraka. U samom obrazloženju zakona navodi se da su te procjene zasnovane na troškovima koje su imale zemlje regiona, iako je premijer Višković kada je zakon bio u najavi rekao da će on koštati svega pola miliona i kategorično odbacio da će on koštati nekoliko miliona“, kaže Grahovac.

Socijalna karta je važan i neophodan dokument, ali ako će on biti zloupotrebljen, njegova izrada neće donijeti ništa dobro, smatra narodni poslanik Tanja Vukomanović.

„Socijalna karta ne može biti još jedan povod za izvlačenje novca iz budžeta Republike Srpske. Ja ne znam koliko to košta, ali znam da šest miliona nije mali iznost, s obzirom na to da mi već imamo zaposlene u svim institucijama koje možemo angažovati, jedino ako se radi o nekakvom dodatnom softveru, dodatnim firmama i nekome ko će raditi to iziskuje dodatne troškove, a mi znamo da smo na takvim stvarima mnogo novca izvlačili“, podsjeća Vukomanović.

U prijedlogu zakona navodi se da će podaci prikupljeni kroz socijalu kartu biti korišteni za kreiranje socijlanih politika na osnovu podataka o pojedincu i sa njim povezanih lica, prevenciju siromaštva i otklanjanje posljednica socijalne isključenosti.

(BN) Foto: BN

Pored mnogobrojnih problema u elektroenergetskom sektoru u Bosni i Hercegovini, očekuje se da će se zbog loše hidrologije uzrokovane vrućinama smanjiti proizvodnja električne energije iz hidroelektrana.

To bi stvorilo dodatne probleme ovom sektoru u BiH, jer bi zbog toga sve tri elektroprivrede morale donijeti odluku o dodatnom uvozu električne energije koja je mnogo skuplja na berzi.

Situacija je već komplikovana, jer zbog brojnih problema Rudnici i Termoelektrane u Ugljeviku jedno vrijeme nisu radili, te se morala uvoziti struja.

Takođe, remont RiTE Ugljevik i RiTE Gacko, koje su jedine dvije termoelektrane u sistemu “Elektroprivrede RS” i proizvode više od 65 odsto električne energije u ovom entitetu, ove godine se desio u isto vrijeme, odnosno preklapao se 13 dana, iako to ne bi trebalo da bude praksa.

To znači da se u to vrijeme vjerovatno morala uvoziti električna energija.

Kada je u pitanju Federacija BiH, rudnici u sistemu “Elektroprivrede BiH” nisu isporučili dovoljne količine uglja, te su termoelektrane morale ili kupovati ugalj ili električnu energiju po dosta višim cijenama.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je tokom pet mjeseci ove godine uvezeno električne energije za oko 296 miliona KM.

To je za skoro 240 miliona KM veći iznos u odnosu na pet mjeseci prošle godine, kada je Bosna i Hercegovina uvezla struje u iznosu od oko 57 miliona KM.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da će, kako je krenulo, “Elektroprivreda BiH” od Jablaničkog jezera napraviti potok.

“Već je narušena sezona na ovom jezeru, i sami mještani to kažu. Odstupanja od kote koja je predviđena su manja za četiri metra i to je sama ‘Elektroprivreda BiH’. Kako sad stoje stvari, dok ne naprave potok od ovog jezera neće stati. Što se tiče uvoza električne energije, sigurno je da će u narednom periodu biti dosta izraženiji. Dvije termoelektrane u Republici Srpskoj su u remontu. Neko želi da predstavi da će sa nekim Zakonom o električnoj energiji na nivou države riješiti sve probleme, ali ja smatram da neće. Treba riješiti probleme prevelikog uvoza, nikakvog izvoza i pravljenja od hidroakumulacija potoke”, naglasio je Bečarević.

Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), kaže da je jedino pravo rješenje povećanje proizvodnje uglja koji BiH ima.

“To što smo zaboravili kopati ugalj, što se ne snalazimo sa mašinama, možda da se vratimo na lopate Alije Sirotanovića, ali uglja bi trebalo da bude. To je jedini recept da ne dođe do značajnog uvoza električne energije, a on će ovisiti o cijeni na berzi. Pitanje je kako će se kretati cijena na berzi, s obzirom na to da tržište nafte postaje neizvjesno, a nafta i struja su usko povezani. Ukoliko dođe do veće eskalacije cijena nafte, to će imati i odraz na električnu energiju. Sada je suša i bez ozbiljnijih i dugotrajnijih padavina, a za to nema prognoza, ne možemo očekivati od hidroelektrana nešto do oktobra ili novembra”, pojasnio je Bičakčić.