Connect with us

Uncategorized

“ŠALJU POGREŠAN SIGNAL”: Njemačke građevinske firme se razljutile, imaju OZBILJAN PROBLEM sa radnicima sa Balkana

Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u narednim godinama uloži 500 milijardi evra u obnovu dotrajale infrastrukture: pruga, puteva i mostova.

Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.

Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem. To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.

Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.

– Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji – kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.

Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.

– Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom – kaže Miler.

Zašto smanjivati kvote?
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).

Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima – ističe on.

Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).

– Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile – kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung i zaključuje:

– Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek – kaže on.

Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:

– 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose – zaključuje Briker.

Uncategorized

Prijevremeni izbori za predsjednika Srpske KOŠTAĆE 6,4 MILIONA KM

Irena Hadžiabdić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, nakon odluke o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske rekla je da će izbori koštati 6.490.000 KM.

– Ova sredstva su bazirana na procjeni u odnosu na ranije izbore. Mi tek možemo krenuti s aktivnostima kada se obezbijedne sredstva – rekla je Hadžiabdićeva dodajući da se sredstva za izbore moraju osigurati u roku od 15 dana, a ako nema budžeta da se osiguravaju iz akumuliranih sredstava iz budžetske rezerve.

Ona je rekla da stranke koje su bile na izborima 2022. godine mogu istaknuti kandidate bez potpisa podrške te da će taksa za stranke iznositi 18.000 KM, a nezavisne kandidate 9.000 KM.

– Predizborna kampanja će trajati 15 dana. Danas smo usvojili odluku o zaključivanju centralnog izbornog spiska, upisano je 1.266.422 birača – rekla je Hadžiabdićeva.

Dodala je i da će CIK birati predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora te da stranke koje imaju mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske mogu predložiti članove biračkog odbora.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje da opštinske izborne komisije na određen način opstruišu proces izbora s obzirom na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, Hadžiabdćeva je rekla da su i 2024. godine bile najavljane opstrukcije ali da se to nije reflektovalo na CIK te da vjeruje da neće ni sada.

– Trenutno nemamo nikakve probleme sa administracijom na terenu. Zaključcima NSRS se ne bavimo – rekla je Hadžiabdićeva.

Ona je rekla i da je Miloradu Dodiku mandat predsjednika prestao pravosnažnom presudom te da CIK to samo deklarativno utvrđuje.

Nastavi čitati

Uncategorized

DODIK: Referendum je “OZBILJNO ZAGRIJAVANJE”

Milorad Dodik, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, poručio je da predstojeći referendum u Republici Srpskoj ne govori eksplicitno o nezavisnosti, ali će biti “ozbiljno zagrijavanje”.

“Republika Srpska će se pozicionirati u skladu sa našim pravom na samoopredjeljenje”, rekao je Dodik.

Dodik je poručio da Republika Srpska nema namjeru da odustane, te ukazao da muslimani hoće da ga eliminišu iz politike, ne shvatajući da tako samo još više jačaju Srbe.

“Opasan sam svjedok za mnoge. Ja sam neplanirani događaj zato što sam uspio da sačuvam Republiku Srpsku 30 godina. Zato su nervozni”, izjavio je Dodik za “Politiku” koji će u cijelosti biti objavljen u broju od petka, 28. avgust, prenosi Srna.

Kada je riječ o Kristijanu Šmitu Dodik je rekao da je odmah shvatio ko je Šmit, čim je počeo da “galami i viče kao Hitler po kafanama”.

Govoreći o odnosima sa SAD, Dodik je naveo da je dva sata razgovarao sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Ričardom Grenelom kako da saradnja sa novom administracijom SAD bude što bolja.

“BiH je iluzija koju su gradili Trampovi protivnici, ta poruka mora doći do predsjednika Amerike”, istakao je Dodik.

Govoreći o političkoj saradnji sa Izraelom i Jevrejima, Dodik je napomenuo da to nije stvar nekog refleksa.

“Kada je BiH sticajem okolnosti bila član proširenog Savjeta bezbjednosti, nisam dozvolio da prizna Palestinu kao državu. To je bio presudan glas u Savjetu bezbjednosti, a ja sam sve vrijeme bio sa Izraelom”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

Uncategorized

STANIVUKOVIĆ OBIŠAO RADOVE U LAZAREVU: Ulica Vasilija Ostroškog dobija novo ruho

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sa saradnicima obišao je danas radove na modernizaciji Ulice Vasilija Ostroškog u Mjesnoj zajednici Lazarevo.

Kako je istakao tom prilikom, gradska administracija nastavlja sa najvećom akcijom pospremanja i čišćenja grada, a upravo ova ulica spada u to.

-Drago mi je da sam ovdje sa ljudima iz ovog dijela grada. Mi nastavljamo sa akcijom pospremanje i uređenje grada. U posljednje dvije decenije mogu da kažem da je ovo najveće uređenje grada. Radimo rehabilitaciju onih ulica koje ljudi dugo i često koriste. Prošle sedmice smo obišli radove u Ulici braće Jugovića u naselju Obilićevo, danas smo ovdje sa ovim divnim ljudima u Lazarevu. Kada je riječ o radovima, kretaćemo se od Ulice Vasilija Ostroškog, jer smo davno govorili da ova ulica ne smije biti trošna i zapuštena. Zato smo i krenuli u ovu investiciju vrijedu 150 hiljada KM. Radove ćemo završiti u narednih sedam dana – kazao je gradonačelnik.

Poručio je kako sa radovima neće stati, te da će nakon što Ulica Vasilija Ostroškog poprimi novo ruho, radiće se i Ulica Zmaj ognjenog Vuka.

-Kada saberemo sve to što radimo i što planiramo u našem Lazarevu, u pitanju je dionica od oko kilometar. Idemo dalje prema Dervišima gdje smo završili most, te u Zalužanima gdje radimo trotoar. Modernizovali smo i saobraćajnicu u Kuljanima. Vjerujemo da ćemo nastaviti da radimo i na nastavku glavne saobraćajnice u Kuljanima, jer podsjećam vas da mi predlažemo, Skupština odbija, ali mi nalazimo načine – dodao je on.

Naveo je i niz ulica koje su prioritet za naredni period.

-Neke od ulica koje su za nas prioritet su: Prvog krajiškog korpusa, Vuka Karadžića, Kralja Petra I Karađorđevića, Kninska ulica, Vladislava Skarića, Duška Koščice, Skendera Kulenovića, Gundulićeva, braće Jugovića koju već radimo. Radimo i trotoar u Ulici Franca Šuberta, te trotoar u naselju Ada kod škole. Radićemo i Subotičku ulicu, koja je jedna od prioriteta, tamo nikada nije bilo asfalta. Dodatno, radićemo i nastavak Šargovačke ulice, jer je to takođe jedan od prioretata. Radićemo i u Golešima, Dedića Lokvu, dio Pervana i Goleša. Ići ćemo prema Piskavici i raditi glavne puteve kroz potkozarska sela. Sve ovo će biti vrijedno oko pet do šest miliona KM – rekao je on.

Podsjetio je i na to da gradska administracija nastavlja dalje sa svim onim aktivnostima koje su vezane za početak nove školske godine.

-Mnošto je aktivnosti na košenju, sređivanju šiblja, farbamo i signalizaciju. Kada je riječ o signalizaciji i tu imamo problem, jer nam je skupštinska većina skidala sredstva i na toj stavci. Pored toga, radićemo i sanaciju svih udarnih rupa i radićemo taj posao dok god vremenski uslovi to dozvole – istakao je on.

Iskoristio je još jednom priliku da pozove Vladu Republike Srpske da okončaju izgradnju mosta u Česmi.

Stanivuković je naveo i to da će biti promjena i u javnom prevozu, u smislu povećanja broja polazaka.

-Dodatno, planiramo i uvođenje povoljnih i besplatnih karata za još jedan dio našeg stanovništva. Dok jedni koče i izmišljaju kako da imaju sjednicu sa jednom tačkom, mi nastavljamo da radimo. Nemamo ništa protiv sjednica, ali neka bude sve ono što mi predlažemo. Pripremamo se da Banjaluka zablista, ovo je najveći investicioni ciklus – zaključio je Stanivuković.

Mještatin ovog dijela grada Anđelka Ljepoja iskoristila je priliku da zahvali gradonačelniku što je došao i uvijerio se u dinamiku radova u toj ulici, kao i na svemu što radi za Banju Luku.

Nastavi čitati

Aktuelno