Connect with us

Politika

SAM SEBI “SKOČIO U STOMAK”! Dodik nije uvijek bio “gadljiv” na AMERIČKE PARE

Tražiću od organa Republike Srpske da sprovedu istragu o svim transferima i uticajima koje je USAID vršio na prostoru Srpske, a pokrenuću i inicijativu da se to uradi na nivou zajedničkih institucija BiH, reče predsjednik Srpske Milorad Dodik. Da li je, iznoseći ovakav zahtjev, prihvatio da i sam postane predmet te istrage?
Suočavanje s “kompleksom prošlosti”, može biti, u najmanju ruku, kompleksno. Dodik bi, kako je najavio, da se istraži gdje američki novac plasiran od 1995. godine do danas, zaboravljajući, izgleda, da na isti taj novac, onomad i nije bio tako “gadljiv”.
-U BiH se novcem kupuju politički stavovi, a USAID je potrošio 402 miliona dolara za četiri godine mandata američkog ambasadora Majkla Marfija, pri čemu je velika većina novca završila u FBiH, ali dio i u Republici Srpskoj, i to u određenim medijima. Tražiću da se istraži sve od 1995. godine do danas, s posebnim akcentom na ovo zadnje vrijeme, kako bi se vidjelo gdje je plasirano tih 402 miliona dolara – rekao je on.

Da li je Dodik zaboravio da su s USAID uspješno sarađivali, potpisivali ugovore i dobijali novac, načelnici i gradonačelnici iz redova SNSD, ministri, sudije, tužioci, direktori…?
Da li mu je poznat podatak da je, od kraja rata do danas, prema informacijama USAID u BiH, u različite projekte u Republici Srpskoj, američka vlada uložila 620 miliona dolara?

Sjeća li se Dodik da je prisustvovao otvaranju zgrade za izbjegle i raseljene osobe u Banjaluci, koju je, između ostalih, finansirao i USAID?

Ili možda svojih, ne tako davnih hvalospjeva, koje je iznosio na račun ove organizacije?

– USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac za podršku i u Republici Srpskoj. Mi smo zahvalni i ja sam svoju zahvalnost iznio na tu temu. Zahvalni smo za pomoć koja je do sada bila pružena i veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Pauer ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije i da će ona nastaviti da podržava projekte u Republici Srpskoj, što je danas bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim – govorio je Dodik nakon sastanka sa Samantom Pauer, šeficom USAID.

Odlična saradnja
U istom tonu, govorili su i njegovi najbliži saradnici.

Sjetimo se da je sadašnji srpski član Predsjedništva, a tadašnja predsjednica Srpske Željka Cvijanović, nakon sastanka sa tadašnjom novoimenovanom direktorkom USAID za BiH Nensi Eslik, saradnju institucija Republike Srpske i USAID ocijenila kao veoma produktivnu, posebno kada je riječ o grantovima koji su prilagođeni stvarnim potrebama tržišta i privrede.

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, takođe nije bio “gadljiv” na novac koje su republičke institucije dobijale od USAID.

– Ovom prilikom dosadašnja saradnja je ocijenjena korisnom i uspješnom, te je iskazana obostrana spremnost da se na partnerskom odnosu nastavi i u budućem periodu. Projekti na kojima se do sada sarađivalo dali su podršku razvoju turizma, poljoprivrede, energetske efikasnosti, finansijske stabilnosti, te zaštiti životne sredine – navodilo se u saopštenju za javnost iz Viškovićevog kabineta nakon sastanka koji je u avgustu 2019. godine, takođe imao sa Nensi Eslik.

Prije samo nekoliko mjeseci, odnosno, u novembru prošle godine, zamjenik ministra odbrane BiH i član Glavnog odbora SNSD Aleksandar Goganović, posjetio je USAID u Vašingtonu i razgovarao sa vršiocem dužnosti zamjenika direktora, Džejmsom M. Houpom.

-USAID je finansirao razne projekte za mlade, ekonomsko osnaživanje žena, ali je isto tako implementirao projekte vezane za mondernizaciju lokalnih administracija, školstva i zdravstvenog sistema – naglasio je Goganović tokom sastanka.

Predstavnici USAID, u godinama koje su iza nas, bili su rado prihvaćeni gosti u zgradi Vlade Srpske.

USAID je, tako, primjera radi, pomogao Ministarstvu trgovine i turizma prilikom kreiranja i usvajanja Strategije razvoja turizma Republike Srpske 2021 – 2027 godina i donošenja Akcionog plana provođenja Strategije.

I sve ovo je tek mali dio “istrage”, koju smo mi odlučili spovesti.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno