Connect with us

Politika

SAM SEBI “SKOČIO U STOMAK”! Dodik nije uvijek bio “gadljiv” na AMERIČKE PARE

Tražiću od organa Republike Srpske da sprovedu istragu o svim transferima i uticajima koje je USAID vršio na prostoru Srpske, a pokrenuću i inicijativu da se to uradi na nivou zajedničkih institucija BiH, reče predsjednik Srpske Milorad Dodik. Da li je, iznoseći ovakav zahtjev, prihvatio da i sam postane predmet te istrage?
Suočavanje s “kompleksom prošlosti”, može biti, u najmanju ruku, kompleksno. Dodik bi, kako je najavio, da se istraži gdje američki novac plasiran od 1995. godine do danas, zaboravljajući, izgleda, da na isti taj novac, onomad i nije bio tako “gadljiv”.
-U BiH se novcem kupuju politički stavovi, a USAID je potrošio 402 miliona dolara za četiri godine mandata američkog ambasadora Majkla Marfija, pri čemu je velika većina novca završila u FBiH, ali dio i u Republici Srpskoj, i to u određenim medijima. Tražiću da se istraži sve od 1995. godine do danas, s posebnim akcentom na ovo zadnje vrijeme, kako bi se vidjelo gdje je plasirano tih 402 miliona dolara – rekao je on.

Da li je Dodik zaboravio da su s USAID uspješno sarađivali, potpisivali ugovore i dobijali novac, načelnici i gradonačelnici iz redova SNSD, ministri, sudije, tužioci, direktori…?
Da li mu je poznat podatak da je, od kraja rata do danas, prema informacijama USAID u BiH, u različite projekte u Republici Srpskoj, američka vlada uložila 620 miliona dolara?

Sjeća li se Dodik da je prisustvovao otvaranju zgrade za izbjegle i raseljene osobe u Banjaluci, koju je, između ostalih, finansirao i USAID?

Ili možda svojih, ne tako davnih hvalospjeva, koje je iznosio na račun ove organizacije?

– USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac za podršku i u Republici Srpskoj. Mi smo zahvalni i ja sam svoju zahvalnost iznio na tu temu. Zahvalni smo za pomoć koja je do sada bila pružena i veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Pauer ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije i da će ona nastaviti da podržava projekte u Republici Srpskoj, što je danas bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim – govorio je Dodik nakon sastanka sa Samantom Pauer, šeficom USAID.

Odlična saradnja
U istom tonu, govorili su i njegovi najbliži saradnici.

Sjetimo se da je sadašnji srpski član Predsjedništva, a tadašnja predsjednica Srpske Željka Cvijanović, nakon sastanka sa tadašnjom novoimenovanom direktorkom USAID za BiH Nensi Eslik, saradnju institucija Republike Srpske i USAID ocijenila kao veoma produktivnu, posebno kada je riječ o grantovima koji su prilagođeni stvarnim potrebama tržišta i privrede.

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, takođe nije bio “gadljiv” na novac koje su republičke institucije dobijale od USAID.

– Ovom prilikom dosadašnja saradnja je ocijenjena korisnom i uspješnom, te je iskazana obostrana spremnost da se na partnerskom odnosu nastavi i u budućem periodu. Projekti na kojima se do sada sarađivalo dali su podršku razvoju turizma, poljoprivrede, energetske efikasnosti, finansijske stabilnosti, te zaštiti životne sredine – navodilo se u saopštenju za javnost iz Viškovićevog kabineta nakon sastanka koji je u avgustu 2019. godine, takođe imao sa Nensi Eslik.

Prije samo nekoliko mjeseci, odnosno, u novembru prošle godine, zamjenik ministra odbrane BiH i član Glavnog odbora SNSD Aleksandar Goganović, posjetio je USAID u Vašingtonu i razgovarao sa vršiocem dužnosti zamjenika direktora, Džejmsom M. Houpom.

-USAID je finansirao razne projekte za mlade, ekonomsko osnaživanje žena, ali je isto tako implementirao projekte vezane za mondernizaciju lokalnih administracija, školstva i zdravstvenog sistema – naglasio je Goganović tokom sastanka.

Predstavnici USAID, u godinama koje su iza nas, bili su rado prihvaćeni gosti u zgradi Vlade Srpske.

USAID je, tako, primjera radi, pomogao Ministarstvu trgovine i turizma prilikom kreiranja i usvajanja Strategije razvoja turizma Republike Srpske 2021 – 2027 godina i donošenja Akcionog plana provođenja Strategije.

I sve ovo je tek mali dio “istrage”, koju smo mi odlučili spovesti.

Srpskainfo

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno