Connect with us

Društvo

“SANIČANI” TONU! Ribnjak puca, radnici bez plata, a institucije šute

Prvi put Skupština povjerilaca Ribnjaka “Saničani” iz Prijedora u srijedu nije usvojila izvještaj stečajnog upravnika Mirka Marčete o aktivnostima sprovedenim u stečajnom postupku, dok će naredna sjednica Skupštine biti održana polovinom juna.

Stečajni upravnik je čak na sjednici Skupštine podnio i zahtjev za razrješenje dužnosti, o čemu će sud odlučiti naknadno.

Sudija Snježana Cepić obavijestila je povjerioce da je, po saznanju o pucanju ribnjaka broj dva, hitno sazvan Odbor povjerilaca koji je 2. aprila, nekoliko dana nakon što su poplave zadesile Prijedor, naložio stečajnom upravniku da se hitno obrati preduzeću “Vode Srpske”, gradu Prijedoru i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske radi utvrđivanja štete i preduzimanja radnji u pogledu sanacije nasipa, kao i da pripremi prodaju ribe.

“Što se tiče odgovora na naše zahtjeve, od grada Prijedora smo dobili negativan odgovor, dok se Ministarstvo i “Vode Srpske” nisu oglasili. Zatražili smo ponude za sanaciju od privatnih izvođača, te smo od pojedinih dobili odgovore, ali trenutno smatramo da nismo u mogućnosti da sami finansiramo nastalu štetu”, naveo je stečajni upravnik u izvještaju.

Radnik Veljko Dragić, koji je i član odbora povjerilaca, ukazao je na težak materijalni položaj šest radnika trenutno zaposlenih, navodeći da su posljednjih godinu i po dana primili samo dvije plate po 900 KM, a da redovno idu na posao.

“Osim toga, radnici nemaju osnovnih sredstava za rad, jer koristimo svoja vozila za obilazak ribnjaka”, dodao je Dragić.

Radnik Marinko Sladaković rekao je da, osim nasipa na ribnjaku dva, postoje još tri-četiri stavke koje zahtijevaju hitno rješavanje, navodeći da radnici nemaju sredstava ni da kose travu oko ribnjaka, a da u ljetnom periodu trava izbija ribama kiseonik i one ugibaju.

Goran Radivojac, vještak ekonomske struke, podsjetio je da je bivši većinski vlasnik Radojica Ratkovac 2013. godine kupio kontrolni paket akcija u Ribnjaku “Saničani” za 617.890 KM, a da je vrijednost imovine u tom momentu bila veća od 10 miliona KM.

“Ovo ističem zato što sam takođe morao voditi računa da ne dovedem povjerioce u zabludu da prilikom donošenja svoje odluke ne uđu u zamku probijanja pravne ličnosti, što je u ovom postupku i najvažnije”, istakao je Radivojac.

Radojica Ratkovac, stečajni povjerilac i bivši većinski vlasnik, ponovo se usprotivio nalazima ovog vještaka i od suda je zatražio i dobio mogućnost da se o tome pisanim putem izjasni, rekavši da vještak nije odgovorio ni na jedno od njegovih prethodno dostavljenih 78 pitanja.

“Ostajem u potpunosti kod zahtjeva da Sud poništi nalaz vještaka Gorana Radivojca”, rekao je Ratkovac i ocijenio da je vještak odstupio od nepristrasnog i profesionalnog ponašanja i da se naklonio pojedinim učesnicima u postupku.

Iako smo u četvrtak pokušali stupiti u kontakt sa Slobodanom Javorom, gradonačelnikom Prijedora, koji je ranije rekao za “Nezavisne” da je grad Prijedor i dalje zainteresovan da preuzme upravljanjem ribnjakom ako Vlada Srpske tako odluči, ostali smo uskraćeni za komentar da li su i dalje pri tome.

“Mi ćemo u nekom narednom periodu pokušati da održimo tematsku sjednicu u vezi sa ‘Saničanima'”, kazao je Javor tada i dodao da je bitno što prije staviti akcenat na značaj ribnjaka, odnosno da se podigne svijest o tome.

“Nedavne poplave su dokaz toga, a to je da ovim ribnjakom treba neko da upravlja, da se može voda na vrijeme ispustiti, da može primiti određenu količinu vode, da spriječimo poplave”, kazao je Javor.

Podsjetimo, Okružni privredni sud u Prijedoru je krajem marta 2021. godine otvorio stečaj u Ribnjaku “Saničani” iz Prijedora, koji dobavljačima i državi na ime obaveza duguje više od 360.000 KM, tako da je jedan od najvećih i najstarijih ribnjaka u BiH završio u stečajnim vodama, prenose Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Bosni i Hercegovini će biti malo toplije i promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane periode, uglavnom na istoku.

U Krajini od poslijepodneva počeće da duva umjeren do momente i pojačan jugo. Uveče i u narednoj noći oblačno su svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Ujutro će biti uglavnom vedro na istoku i jugu, ponegdje u višim predjelima biće i mraza, dok se u Krajini i Posavini očekuje umjereno do pretežno oblačno. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla. Vjetar slab do umjeren, uveče na jugu Krajine i pojačan promjenljiv ili južnih smjerova, u Posavini veći dio dana duvaće slab sjevernih smjerova vjetar.

Minimalna temperatura vazduha od jedan do četiri stepena Celzijusova, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva.

Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 20, u višim predjelima od 12 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽU NAM NEPALCI I INDIJCI! Povećavaju se kvote za strane radnike u BiH, OVO JE PLAN ZA 2026!

Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.

“Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage, te obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana.

“Godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada”, objašnjavaju oni.

Kada se prijedlog za 2026. godinu poredi sa istim prijedlogom za 2025. godinu, može se vidjeti da je za sljedeću godinu isplanirano 198 dozvola više. Odnosno, za Republiku Srpsku se nije mijenjao broj radnih dozvola, za Federaciju BiH je povećan za 10, a za Brčko distrikt povećano je za 188 radnih dozvola za strane radnike.

Boj dozvola dovoljan zbog slabe privrede
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da je i ove godine ostalo nešto neiskorištenih dozvola te da će ranije pomenuta brojka biti dovoljna za sljedeću godinu ukoliko se ovakvi trendovi u privredi nastave.

“Privredna aktivnost je na niskom nivou. Kriza u zapadnoj Evropi uzima sve više maha, to se odražava značajno na privredu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kriza u drvopreradi je još prisutna na istom nivou kao što je bila tokom ove i prethodne godine”, kaže Škrebić dodajući da predloženi broj radnih dozvola nije dobar pokazatelj.

Poslodavce u BiH koji se odlučuju za strane radnike često muče komplikovane procedure prilikom dovođenja radne snage iz inostranstva, a prema riječima Škrebića, u posljednje vrijeme stvari bi se trebale polako mijenjati nabolje, pa bi procedure trebalo da budu brže, a dobijanje dozvola lakše.

“Međutim, to će tek postati aktivno u narednim mjesecima, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati prilikom dovođenja budućih radnika”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

BiH bi moglo nedostajati 100.000 radnika
Problem sa nedostatkom radne snage BiH bi tek mogla osjetiti, a kako je ranije upozoravao Škrebić, BiH bi kroz nekoliko godina moglo nedostajati oko 100.000 radnika.

“Postoje neke procjene da će u narednih nekoliko godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, znači da će ih biti nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, rekao je ranije Škrebić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE TOMINDAN! jedan običaj morate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Svetog apostola Tomu, praznik u narodu poznat kao Tomindan.

Sveti apostol Toma bio je jedan od dvanaestorice prvoapostola Hristovih.

Širio je hrišćanstvo u Palestini, a potom u Persiji i Indiji, gdje je usmrćen kopljima.

Mošti su mu u četvrtom vijeku prenesene u grad Edesu, a potom u Carigrad.

Tomindan mnoge porodice u Republici Srpskoj i Srbiji proslavljaju kao krsnu slavu.

Narodna vjerovanja i običaji
U nekim krajevima Srbije vjeruje se da ovaj svetitelj štiti domaćinstvo od vukova. Srbi vjeruju i da je Sveti Toma od oblaka oduzeo pečat zahvaljujući kojem narodu donosi kišu kao blagodet, a ne oluje koje uništavaju sve pred sobom.

Srbi vjeruju i da bi Sveti Toma, kad bi se naljutio, zemaljskom svijetu mogao da donese i drugi potom, ali u tome ga koči Presveta Marija, koja ga nadgleda. Na Tomindan koji nije crveno slovo se obično nikud ne ide i postoji izreka “Sveti Toma, sedi doma”.

Dok se u nedelju po Uskrsu slavi događaj vezan za “neverovanje” Tomino, u subotu je dan posvećen samom apostolu. Sveti Toma je poznat i kao Neverni Toma, jer je smatrao da nije moguće da je Isus vaskrsao. Prema Novom zavetu, kada se Hrist pojavio pred njim i ponudio mu da opipa rane, Toma je uzviknuo reči po kojima je upamćen:

– Gospod moj, i Bog moj! Zbog toga se danas u narodu onaj ko odbija da poveruje u nešto zove ”neverni Toma”. Veruje se da je on bio jedini od svih apostola koji je propovedao izvan granica tadašnjeg Rimskog carstva.

Širio je hrišćanstvo najpre u Palestini, potom u Persiji, a stigao je i do daleke Indije, gde je navodno umro mučeničkom smrću. Tomindan mnoge porodice u Srbiji obeležavaju kao krsnu slavu, a kako je prema narodnom verovanju Toma važio za vrednog i radnog, on se smatra zaštitnikom raznih zanatlija – drvodelja, bačvara, stolara, bunardžija i zidara.

Pripreme za slavu
Nekoliko dana pred slavu, u domu počinju pripreme, kako bi se svetac zaštitnik proslavio što svečanije. Kuća se rasprema i čisti, ukućani kupuju po nešto novo od odjeće, naročito za djecu, da se baš tog dana “ponove”. U kući treba da je svečana atmosfera i vedro raspoloženje, prenosi Espreso.

Dan uoči slave, domaćica kuće mesi kolač od čistog pšeničnog brašna, u koji se dodaje malo bogojavljenske i osvećene vodice pred slavu. Kolač se ukrašava raznim ukrasima od prostog testa (brašno i voda). na centralnom delu treba da se nađe ukras sa simbolom ISHS (Isus Hristos pobjeđuje).

Nastavi čitati

Aktuelno