Connect with us

Svijet

SARKOZI NA SUDU! Skupo će ga koštati Gadafijevi koferi novca

Naloženo suđenje Nikoli Sarkoziju, bivšem francuskom predsjedniku, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Moamera Gadafija, povećalo je pravne nevolje ovog političara, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012.

Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog sa terorističkim djelima je najozbiljnija sa kojom je Sarkozi suočen, ali je takođe i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenose svjetski mediji.

Francuske sudije naložile su da se Sarkoziju sudi po optužbi da je prihvatio milione evra u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007.

Sarkozi, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, više puta je negirao navode o dobijanju novca iz Libije.

On je jedan od 13 optuženih u ovom slučaju, kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala duže od decenije.

Među optuženima je Erik Vert, blagajnik Sarkozijeve kampanje 2007, koji je sada poslanik i član stranke predsjednika Emanuela Makrona.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije Sarkozijev politički uspon je, kako piše “The Wall Street Journal”, povezan sa liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lokerbija u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011. godine, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozi za podršku pobunjenicima koji su se borili protiv Gadafijeve vlade.

Gadafijev sin Saif rekao je tada da “Sarkozi prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje”.

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozi izgubio na izborima od Fransoa Olanda. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona evra za Sarkozijevu kampanju.

Sarkozi je kazao da je dokument falsifikat, a istražitelji od tada navode da ne znaju da li je riječ o autentičnom dokumentu.

Istražitelji su, međutim, krenuli u potragu za dokazima u ruševinama haotičnog građanskog rata u Libiji. Dokumenti su izgubljeni ili uništeni, dok su mnogi potencijalni svjedoci, uključujući i Gadafija, ili ubijeni ili žive u zemljama van domašaja francuskih vlasti.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona evra u gotovini Sarkoziju i isporučio ih u njegovu kancelariju u MUP 2006. i 2007.

Sarkozi i Gadafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe AFP, ukazujući da je Sarkozi dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator preko puta Jelisejske palate tokom državne posjete Francuskoj, samo nekoliko mjeseci poslije njegovog izbora.

Optužba za korupciju protiv Sarkozija zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gadafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše “The New York Times”.

Dodaje se da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkoziju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozija.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji je vođen protiv njega.

Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozi pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozi je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012, pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar, prenosi Slobodna Evropa.

RSE

Related Topics:

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno