Connect with us

Svijet

SARKOZI NA SUDU! Skupo će ga koštati Gadafijevi koferi novca

Naloženo suđenje Nikoli Sarkoziju, bivšem francuskom predsjedniku, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Moamera Gadafija, povećalo je pravne nevolje ovog političara, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012.

Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog sa terorističkim djelima je najozbiljnija sa kojom je Sarkozi suočen, ali je takođe i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenose svjetski mediji.

Francuske sudije naložile su da se Sarkoziju sudi po optužbi da je prihvatio milione evra u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007.

Sarkozi, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, više puta je negirao navode o dobijanju novca iz Libije.

On je jedan od 13 optuženih u ovom slučaju, kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala duže od decenije.

Među optuženima je Erik Vert, blagajnik Sarkozijeve kampanje 2007, koji je sada poslanik i član stranke predsjednika Emanuela Makrona.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije Sarkozijev politički uspon je, kako piše “The Wall Street Journal”, povezan sa liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lokerbija u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011. godine, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozi za podršku pobunjenicima koji su se borili protiv Gadafijeve vlade.

Gadafijev sin Saif rekao je tada da “Sarkozi prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje”.

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozi izgubio na izborima od Fransoa Olanda. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona evra za Sarkozijevu kampanju.

Sarkozi je kazao da je dokument falsifikat, a istražitelji od tada navode da ne znaju da li je riječ o autentičnom dokumentu.

Istražitelji su, međutim, krenuli u potragu za dokazima u ruševinama haotičnog građanskog rata u Libiji. Dokumenti su izgubljeni ili uništeni, dok su mnogi potencijalni svjedoci, uključujući i Gadafija, ili ubijeni ili žive u zemljama van domašaja francuskih vlasti.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona evra u gotovini Sarkoziju i isporučio ih u njegovu kancelariju u MUP 2006. i 2007.

Sarkozi i Gadafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe AFP, ukazujući da je Sarkozi dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator preko puta Jelisejske palate tokom državne posjete Francuskoj, samo nekoliko mjeseci poslije njegovog izbora.

Optužba za korupciju protiv Sarkozija zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gadafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše “The New York Times”.

Dodaje se da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkoziju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozija.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji je vođen protiv njega.

Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozi pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozi je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012, pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar, prenosi Slobodna Evropa.

RSE

Related Topics:

Svijet

NOVI KOLAPS U ŠPANIJI, NI MJESEC DANA OD NESTANKA STRUJE: Poremećene telefonske veze i internet, ovo je razlog

Sve glavne mobilne mreže su pale u Španiji u utorak, samo četiri sedmice nakon što je zemlja pogođena masovnim nestankom struje.

Samo nekoliko sedmica nakon velikog nestanka struje koji je izazvao haos širom Iberijskog poluostrva, Španija se suočila sa još jednim kolapsom infrastrukture – ovog puta u obliku velikog prekida mobilne i fiksne telefonske mreže.

Radovi na modernizaciji mreže pogodili su fiksne komunikacione usluge (fiksne telefone i internet) u nekim firmama, rečeno je Frans presu u kompaniji Telefonika, i dato uvjeravanje da se radi na rješenju problema.

Kompanija nije rekla tačno vrijeme početka kvara i koji su regioni pogođeni, ali oko 9.00 više hitnih službi objavilo je poruke upozorenja na mreži Iks korisnicima, da se ne mogu dobiti na uobičajenom broju, zbog čega su dali alternativne brojeve.

Prekid koji je pogodio nekoliko regiona, posebno je otežao rad službi za hitne slučajeve, koje su bile prinuđene da objave alternativne brojeve jer građani nisu mogli da dobiju pomoć preko uobičajenog broja 112.

Fiksne telefonske linije su bile najviše pogođene, a problemi su prijavljeni u regionima Aragon, Ekstremadura, Baskija i Valensija, gdje su stanovnici upozoreni da se ne oslanjaju na standardni broj za hitne slučajeve.

Ni mjesec dana od nestanka struje
Podsjetimo, u Španiji je 28. aprila izbio veliki kvar na elektro mreži, zbog čega su Španija i Portugal više sati ostali bez struje. Vlasti još nisu utvrdile tačne razloge za taj raspad elektro sistema u te dvije zemlje.

Avionski i željeznički saobraćaj je tada obustavljen, a telefonske i internet veze su takođe bile u prekidu. Ni bankomati nisu radili. Nestanak struje je izazvao pet smrtnih slučajeva, uključujući tri člana iste porodice. Oni su se, kako se sumnja, ugušili od generatora, a jedna osoba je stradala u Madridu kada je sveća izazvala požar. Još jedna žena je preminula u Valensiji zbog problema sa aparatom koji reguliše dotok kiseonika.

Evropska unija saopštila je tada da će “izvući lekcije” nakon nestanka struje “neviđenih razmjera” na Pirinejskom poluostrvu.

“U uskoj saradnji sa operatorima elektroenergetske mreže Brisel će pomno razmotriti uzroke, stepen pripravnosti i lekcije koje se mogu izvući iz jednog takvog incidenta”, rekla je portparolka Evropske komisije Paula Pinjo.

Kvar je klasifikovan kao “veliki” incident trećeg nivoa, što je najviši stepen evropske klasifikacije na tom području, prema izvoru iz Komisije. Stručna radna grupa imaće šest mjeseci da sprovede istragu i pripremi izvještaj o tom incidentu.

Nastavi čitati

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Aktuelno