Connect with us

Svijet

SARKOZI NA SUDU! Skupo će ga koštati Gadafijevi koferi novca

Naloženo suđenje Nikoli Sarkoziju, bivšem francuskom predsjedniku, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Moamera Gadafija, povećalo je pravne nevolje ovog političara, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012.

Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog sa terorističkim djelima je najozbiljnija sa kojom je Sarkozi suočen, ali je takođe i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenose svjetski mediji.

Francuske sudije naložile su da se Sarkoziju sudi po optužbi da je prihvatio milione evra u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007.

Sarkozi, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, više puta je negirao navode o dobijanju novca iz Libije.

On je jedan od 13 optuženih u ovom slučaju, kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala duže od decenije.

Među optuženima je Erik Vert, blagajnik Sarkozijeve kampanje 2007, koji je sada poslanik i član stranke predsjednika Emanuela Makrona.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije Sarkozijev politički uspon je, kako piše “The Wall Street Journal”, povezan sa liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lokerbija u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011. godine, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozi za podršku pobunjenicima koji su se borili protiv Gadafijeve vlade.

Gadafijev sin Saif rekao je tada da “Sarkozi prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje”.

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozi izgubio na izborima od Fransoa Olanda. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona evra za Sarkozijevu kampanju.

Sarkozi je kazao da je dokument falsifikat, a istražitelji od tada navode da ne znaju da li je riječ o autentičnom dokumentu.

Istražitelji su, međutim, krenuli u potragu za dokazima u ruševinama haotičnog građanskog rata u Libiji. Dokumenti su izgubljeni ili uništeni, dok su mnogi potencijalni svjedoci, uključujući i Gadafija, ili ubijeni ili žive u zemljama van domašaja francuskih vlasti.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona evra u gotovini Sarkoziju i isporučio ih u njegovu kancelariju u MUP 2006. i 2007.

Sarkozi i Gadafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe AFP, ukazujući da je Sarkozi dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator preko puta Jelisejske palate tokom državne posjete Francuskoj, samo nekoliko mjeseci poslije njegovog izbora.

Optužba za korupciju protiv Sarkozija zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gadafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše “The New York Times”.

Dodaje se da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkoziju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozija.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji je vođen protiv njega.

Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozi pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozi je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012, pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar, prenosi Slobodna Evropa.

RSE

Svijet

UKRAJINSKE SNAGE NAPALE RUSIJU: Pogođen vojni aerodrom (VIDEO)

Ukrajinske odbrambene snage tvrde da su izvele napad na aerodrom Borisoglebsk u Voronježkoj oblasti, koja je domaćin ruskim vojnim avionima Su-34, Su-35S i Su-30SM.

Prema informacijama koje je prenio Ukrinform, napad je danas izveden, a operaciju su izvele jedinice Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine, u saradnji s drugim komponentama Odbrambenih snaga.

Napad je imao za cilj smanjenje sposobnosti Rusije da izvodi vazdušne napade.

Prema prvim izvještajima, pogođeni su teretni brodovi koji su prevozili navođene bombe, kao i avion za obuku, dok je moguće da su oštećeni i drugi avioni na tom aerodromu.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da se rezultati napada još uvijek razjašnjavaju.

Ovaj napad dogodio se dan nakon što je, 4. jula, u Moskovskoj oblasti pogođena firma koja proizvodi dijelove za borbene bespilotne letjelice “šahed”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFA U TEKSASU: Poplave usmrtile više ljudi, proglašeno vanredno stanje (VIDEO)

Centralni Teksas pogođen je razornim bujičnim poplavama koje su usmrtile više ljudi i natjerale stotine na evakuaciju. Vanredno stanje proglašeno je u dolini rijeke Gvadalupe

Nekoliko ljudi je poginulo, a nekoliko se još uvijek vodi kao nestalo pošto su bujične poplave pogodile dijelove centralnog Teksasa. Zbog ozbiljnosti situacije, proglašeno je vanredno stanje za područja brdovite zemlje i doline Končo

Spasilačke operacije i evakuacije traju od ranih jutarnjih sati, a vlasti upozoravaju da bi moglo doći do daljih poplava, čak i ako kiša ne bude jaka. “Čak i uz slabu kišu, moguće su nove poplave”, rekao je vršilac dužnosti guvernera Den Patrik.

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da država obezbjeđuje “sve neophodne resurse za Kervil, Ingram, Hant i cijelo područje Teksaškog brda koje se suočava sa ovom razornom poplavom”.

“Molim vas, ne rizikujte”
Područje pogođeno poplavama je sjeverozapadno od grada San Antonija. Snimci sa mjesta događaja prikazuju bujne kiše koje su preplavile mostove i puteve, a brza voda odnosi sve pred sobom.

Tačan broj poginulih i nestalih još nije zvanično potvrđen. “Molimo vas da ne rizikujete. Budite oprezni, slušajte lokalna upozorenja za vanredne situacije i nikada ne vozite poplavljenim putevima”, rekao je komesar Ministarstva poljoprivrede Teksasa Sid Miler

Kancelarija šerifa okruga Ker opisala je događaj kao “katastrofalnu poplavu” i potvrdila da je bilo smrtnih slučajeva. Građanima koji žive u blizini potoka, riječnih tokova i rijeke Gvadalupe savjetovano je da se odmah evakuišu na više terene.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ RATA BLIZU? Hamas poslao odgovor na prijedlog o prekidu vatre

Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno