U Bosni i Hercegovini će prije podne biti umjereno oblačno vrijeme, a popodne se očekuje novo naoblačenje sa padavinama.
Jutro će biti pretežno vedro uz promjenljivu oblačnost i hladno uz mraz, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Tokom popodneva naoblačenje sa sjeverozapada donijeće kišu i susnježicu u nižim, a snijeg u višim predjelima.
Uveče i tokom noći padavine će slabiti i prestati u većini predjela, osim na istoku, gdje će padati snijeg uz blagi porast snježnog pokrivača u višim predjelima.

Vjetar će biti slab do umjeren, južni ili promjenljiv.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus sedam do minus dva, a maksimalna od četiri do osam, na jugu do 11 stepeni Celzijusovih.

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno sa kišom koja će preći u snijeg, a u višim predjelima očekuje se formiranje snježnog pokrivača oko 10 centimetara.

Ponegdje će se i u nižim predjelima formirati manji snježni pokrivač, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Padavine će poslije podne prestati u sjevernim i zapadnim krajevima, do večeri i na istoku i jugu, a uveče se očekuje razvedravanje i sve hladnije vrijeme. Vjetar će biti umjeren do jak, sjevernih smjerova, uveče u slabljenju.

Najviša temperatura vazduha biće od jedan do sedam, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jutros je u BiH oblačno sa kišom, a na planinama pada snijeg. Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus četiri, Čemerno, Kalinovik nula, Han Pijesak, Sokolac jedan, Gacko dva, Kneževo, Sarajevo tri, Prijedor, Novi Grad, Sanski Most četiri, Banjaluka, Rudo, Ribnik, Gradačac pet, Višegrad, Bijeljina, Srebrenica, Tuzla, Livno šest, Doboj, Jajce sedam, Bileća, Mostar osam, Trebinje devet stepeni Celzijusovih.

U protekla 24 časa najviše padavina registrovano je u Trebinju – 33 litra po metru kvadratnom, zatim na Čemernu 30, Bileći 27, Gacku 25, Rudu 19, Han Pijesku 12 litara po metru kvadratnom.

U Kalinoviku je jutros izmjereno pet centimetara snijega, na Čemernu četiri.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.

Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Ovaj praznik slavi se od 554. godine

Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine. Srbi vjeruju da taj dan kazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka danas izaći iz svog brloga i videti svoju sjenku. Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale svijeće, jer se vjeruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.

Najzanimljivije od sretenjskih vjerovanja jeste da mlade djevojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.

Inače, ovaj praznik je u vrijeme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.