Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Studentski protesti u glavnom gradu Albanije prerasli su u žestoke sukobe s policijom, tokom kojih su demonstranti napali policijsku stanicu Molotovljevim koktelima, zapalili vozilo i oštetili više državnih institucija.

Prema izvještajima albanskih medija, tokom protesta privedeno je najmanje 35 osoba, a povrijeđeni su policajci i civili.

Kako je napadnuta policijska stanica?

Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se kod Policijske stanice broj 2 u Tirani, gdje su demonstranti razbili prozore, oštetili unutrašnjost objekta i bacali Molotovljeve koktele.

Tokom napada zapaljeno je policijsko vozilo, a jedan policajac pogođen je u glavu tvrdim predmetom.

Kako prenosi Albanian Post, demonstranti su blokirali saobraćaj i nastavili da bacaju pirotehnička sredstva prema policijskoj stanici, zbog čega su na teren upućene dodatne policijske snage.

Neredi se nisu zadržali samo na tom dijelu grada.

Na meti demonstranata našli su se i Ministarstvo pravde, drugi državni objekti, kao i tržni centar “Toptani”, na kojem su razbijena stakla.

Oštećeni su i poslovni objekti, banke i druga imovina, dok su na pojedinim lokacijama podmetnuti požari.

Koliko je policajaca povrijeđeno?

Albanska policija je tokom protesta prvobitno saopštila da je povrijeđeno 14 policijskih službenika i da je privedeno 35 osoba.

Međutim, kako su sukobi nastavljeni, broj povrijeđenih je rastao.

Albanski ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo saopštio je da je tokom nasilnih protesta u Tirani povrijeđen 51 policijski službenik.

Demo je posjetio povrijeđene policajce u Bolnici za traumatologiju i poručio da je nasilje nad policijskim službenicima neprihvatljivo i da se ne može opravdati ni pod kojim okolnostima.

“Tokom današnjeg nasilja povrijeđen je 51 službenik Državne policije. Neki od njih trenutno se nalaze u Vojnoj bolnici, gdje dobijaju neophodnu medicinsku njegu”, naveo je Demo u objavi na društvenim mrežama.

Prema ranijim podacima zdravstvenih vlasti, medicinsku pomoć zatražili su i demonstranti i jedan prolaznik.

Policija je pozvala građane koji učestvuju u protestima da se distanciraju od maskiranih i nasilnih osoba, upozoravajući da će svi odgovorni za napade na policajce i uništavanje imovine biti identifikovani i procesuirani.

Student protesters hurled bricks and concrete blocks at Albania’s Education Ministry in Tirana and police fired tear gas and water cannons in response, as a nationwide demonstration over education and social issues turns violent https://t.co/mqgzjOePUm https://t.co/t4wK0UYvf0

— Reuters (@Reuters) October 14, 2026

Molotovljevi kokteli bačeni i na zgradu Vlade
Protesti su počeli ispred Ministarstva prosvjete, a tokom poslijepodneva demonstranti su se rasporedili po centru Tirane.

Kamenicama i zapaljivim sredstvima napadnuto je Ministarstvo ekonomije, nakon čega su se demonstranti premjestili na Bulevar mučenika nacije.

Potom su kamenicama i Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade, na šta je policija odgovorila vodenim topovima i suzavcem.

Protestima su se pridružili i srednjoškolci, koji su bojkotovali nastavu. Pojedini učenici blokirali su ulice kontejnerima za smeće, koje su potom zapalili.

Zašto su studenti izašli na ulice?
Protesti su počeli zbog nezadovoljstva uslovima obrazovanja, visokim troškovima studiranja i problemima s kojima se suočavaju učenici i studenti.

Okupljanja su započela ispred Ministarstva obrazovanja, ali su ubrzo prerasla u šire demonstracije protiv vlasti premijera Edija Rame.

Dio demonstranata zahtijeva i ostavku premijera, optužujući njegovu vladu za korupciju i zanemarivanje problema mladih.

Studentsko nezadovoljstvo nadovezalo se na višemjesečne proteste protiv vlasti, koji su ranije pokrenuti i zbog kontroverznog projekta turističkog razvoja na albanskoj obali.

Vlasti osudile nasilje
Predsjednik Albanije Bajram Begaj pozvao je demonstrante na uzdržanost i odgovornost, ističući da je pravo na mirno okupljanje temelj demokratije, ali da nasilje ne može biti način izražavanja nezadovoljstva.

Ministar unutrašnjih poslova Ervin Demo optužio je pojedine političke snage da pokušavaju da iskoriste studentske proteste za ostvarivanje sopstvenih ciljeva.

On je poručio da zahtjeve mladih treba rješavati dijalogom, a ne nasiljem i uništavanjem javne i privatne imovine.

Nasilje je osudila i potpredsjednica albanske vlade Albana Kočiu, pozivajući na smirenost i razboritost.

Istovremeno, predstavnici Evropske unije izrazili su zabrinutost zbog eskalacije sukoba i pozvali na uzdržanost, ali i na ispitivanje navoda o prekomjernoj upotrebi policijske sile.

Beriša traži ostavku Rame: Studente nećemo napustiti
Lider opozicione Demokratske partije Albanije Sali Beriša zatražio je hitnu ostavku premijera Edija Rame i poručio da će opozicija nastaviti da podržava studente koji protestuju.

Pozvao je građane da se pridruže demonstrantima i podrže zahtjeve za odlazak Rame i njegove vlade.

“Ovaj protest i ove studente podržaćemo svim svojim kapacitetima. Edi Rama neće se suočiti samo sa studentima, već sa cijelom opozicijom i svim građanima. Studente nećemo napustiti, podržaćemo ih na sve načine i u okviru svih svojih mogućnosti”, poručio je Beriša.

Studentska okupljanja nadovezala su se na višemjesečne antivladine proteste, prvobitno pokrenute zbog planirane izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na jugu Albanije, u koji bi ulagao Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.

🇦🇱 In TIRANA, ALBANIA, protests over education costs and bleak job prospects have erupted into clashes with police.

Bricks and concrete blocks were thrown at the Education Ministry. Police responded with tear gas and water cannons, detaining several demonstrators.

But one protester’s words capture just how deep the anger runs:

“What Albania needs is a revolution, a change, a complete overthrow of the system because it can’t go on like this.”

And this isn’t happening in isolation.

Students in France have been blockading schools for weeks, while similar frustrations have spilled onto the streets elsewhere in Europe.

A generation is being told education is its ticket to a better future, while increasingly questioning whether that promise still means anything.

Source: Reuters / Writer: Oliver
https://t.co/moF8XzfNW5

— Mario Nawfal (@MarioNawfal) October 13, 2026

Jedna francuska političarka upozorila je da bi isključivanje evropskih država iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini oslabilo njihov uticaj na odluke koje neposredno određuju bezbjednost i stabilnost kontinenta.

Zašto je učešće Evrope u pregovorima važno?

Francuska političarka naglasila je da Evropa ne može ostati po strani dok se razgovara o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnim odnosima na kontinentu.

Upozorila je da bi izostavljanje evropskih država iz pregovaračkog procesa ograničilo njihovu sposobnost da utiču na budućnost sukoba, ali i oslabilo njihovu ulogu u oblikovanju dugoročne stabilnosti.

Zbog toga je, prema njenom stavu, neophodno da evropske zemlje imaju aktivnu ulogu u dogovorima koji bi predstavljali osnov za završetak rata.

Kakve rizike nosi isključivanje evropskih prijestonica?

U dostavljenom tekstu upozorava se da bi pregovori bez evropskih prijestonica mogli dovesti do nametanja rješenja koja ne uzimaju u obzir bezbjednosne i političke interese kontinenta.

Takav scenario izaziva zabrinutost u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim izazovima u vezi s vlastitom strateškom bezbjednošću i budućim odnosima s Rusijom.

Posebno je istaknuta bojazan da bi novi aranžmani mogli biti dogovoreni bez neposrednog i suštinskog učešća država koje su među najviše pogođenim posljedicama rata, navodi voe.

U kakvim okolnostima stižu upozorenja?

Upozorenja dolaze u vrijeme intenziviranja međunarodnih napora da se pronađe političko rješenje za rat u Ukrajini.

Istovremeno, stavovi Moskve, Kijeva i zapadnih prijestonica ostaju različiti, što dodatno opterećuje nastojanja da se postigne dogovor.

U takvim okolnostima, poruka iz Francuske naglašava potrebu da evropske države budu uključene u razgovore i odluke koje će uticati na buduću bezbjednost kontinenta.