Connect with us

Svijet

ZALIHE GASA SE TOPE! Evropa na pragu nove energetske krize

Evropa je na pragu nove energetske krize zbog zaliha gasa koje se ubrzano tope, hladnoće i mogućeg ograničenja isporuka energenata iz Rusije nakon što su SAD uvele sankcije Gasprombanci, objavio je Blumberg.

– Zalihe gasa koje se ubrzano tope i sve izglednije ograničenje isporuka iz Moskve stvaraju pretpostavke za novu energetsku krizu u Evropi. Situacija će se pogoršati zbog isporuka gasa, kojima su mogle da se dopune zalihe 2024. ali koje naredne godine najvjerovatnije neće biti dostupne – navodi američka agencija.

Kako se ističe, ove godine je već došlo do skoka cijena gasa od 45 odsto zbog eskalacije situacije u Ukrajini. Pored toga, zalihe se brzo smanjuju zbog niskih temperatura i veće potražnje.

Još jedan faktor koji dodatno doprinosi energetskoj krizi su sankcije koje su SAD ove nedjelje uvele Gasprombanci zbog čega preti opasnost da se obustavi isporuka ruskog tečnog gasa i prije isteka ugovora o tranzitu preko Ukrajine.

Sadašnje cene gasa odraz ove situacije, konstatuje agencija i dodaje da narednog leta, kada cene gasa inače treba da se supste dovoljno da bi se popunjavale zalihe, one mogu biti i više nego što će biti naredne zime.

SAD su uvele sankcije protiv Gasprombanke i njenih šest inostranih filijala. Preko tih banaka je organizovana shema plaćanja ruskog gasa u rubljama za zemlje EU i druge neprijateljske zemlje.

S tim u vezi portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da se radi o pokušaju da spriječi isporuka gasa u Evropu, ali da će se neka varijanta plaćanja naći iako će i zato biti potrebno neko vrijeme.

Petogodišnji ugovor o isporukama ruskog gasa u Evropu preko Ukrajine ističe krajem ove godine.

Ukrajinske vlasti su više puta istakle da nemaju nameru da produžavaju ugovor.

Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak rekao je da su evropske zemlje zainteresovane za nastavak tranzita, ali da Ukrajina nije pouzdan partner.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno