Connect with us

Region

ŠEIKOVE MILIJARDE PODIJELILE CRNU GORU: Hoće li Velika plaža u ruke milijarderu iz Emirata?

Šeik koji je graditelj Burdž Kalife ili Beograda na vodi – planira ulaganje na Velikoj plaži u Ulcinju. Opozicija, ekolozi i građani upozoravaju na zaobilaženje zakona i rasprodaju države.

Crnogorski poslanici bi u utorak trebalo da usvoje sporazume Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o ekonomskoj saradnji, turizmu i razvoju nekretnina.

Očekuje se da parlamentarna većina podrži sporazume koje su nedavno u Dubaiju potpisali premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade UAE šeik Abdulah bin Zajed Al Nahijan, a kojima se arapskom milijarderu Mohamedu Alabaru otvaraju vrata da, nakon Srbije, Albanije i Hrvatske, ulaže i u Crnu Goru, konkretno u Veliku plažu kod Ulcinja.

Burne reakcije na lokalnom i državnom nivou
Uoči glasanja o prijedlozima zakona o potvrđivanju sporazuma Crne Gore i UAE protestuju opozicija, vlast u Ulcinju, ekolozi i dio civilnog sektora, prenosi DW.

Crnogorska Agencija za zaštitu konkurencije najavila je da će istražiti da li se krše pravila državne pomoći u ovom slučaju, a Agencija za sprečavanje korupcije je konstatovala da je posebno sporno to što se Vlada sporazumom obavezuje da obezbijedi zemljište investitoru bez primjene javnih nabavki, tendera ili procedura propisanih nacionalnim zakonodavstvom kojim se uređuje oblast državne imovine.

Opoziciona partija URA podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv premijera Spajića zbog potpisivanja dokumenta koji, kako su saopštili, nije ništa drugo do sporazum o rasprodaji Crne Gore.

Vlada je, inače, sporazume o saradnji sa UAE usvojila na elektronskoj sjednici koja je trajala 33 minuta, upozorili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a direktorka te NVO Vanja Ćalović-Marković pozvala je vlast da ih najprije stavi na javnu raspravu, kako bi se sporazumi poboljšali – u interesu svih građana Crne Gore.

Sporazumi sa UAE – interes pojedinaca i protivno EU?
Aleksandar Dragićević, jedan od građanskih aktivista koji se protivi Alabarovoj „viziji” megaprojekta na Velikoj plaži, za DW kaže da poslanici koji u utorak treba da usvoje sporazume ne znaju o kojim se projektima radi. Kako kaže, oni veruju investitoru da će sve biti u skladu sa zakonima, iako ima negativnu reputaciju u Srbiji i Albaniji – zbog kašnjenja, korupcije i netransparentnosti.

“Evropski put Crne Gore je ugrožen jer se investitorima iz UAE daje povlašćen položaj u odnosu na one koji dolaze iz zemalja EU. A po uslovima sporazuma – ne postoji ozbiljan investitor koji ne bi uložio da mu se najbolji dijelovi Crne Gore ustupe na 90 godina, da na njima gradi turističke kapacitete i stanove za tržište, da mu se dovede i plati sva prateća infrastruktura, da mu se dozvoli da uređuje planske dokumente, i da se procedure ubrzaju tako što će se suspendovati zakoni. Premijer prije potpisivanja sporazuma nije obavijestio poslanike, Vladu ni lokalnu zajednicu, već sprovodi cijeli proces onako kako on želi”, dodaje Dragićević.

Premijer Spajić je, s druge strane, sporazume sa UAE pred poslanicima na skupštinskim odborima predstavio kao “generatore ekonomskog rasta”.

“Poslanici neće glasati o sporazumu sa investitorom ili o konkretnom projektu, već o međunarodnom sporazumu o saradnji dvije države na ekonomskom planu”, rekao je Spajić.

Predsednik parlamenta Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije naglasio je da su ovi sporazumi “prilika za preporod Crne Gore”, iako je svjestan revolta lokalne zajednice.

Dragićević, ipak, očekuje da će sporazumi dobiti zeleno svjetlo u Skupštini. Kako kaže, ne zato što su premijer i Vlada odagnali brojne sumnje koje imaju građani i poslanici, već zato što većina ne glasa po savjesti, logici i za dobrobit Crne Gore, nego po instrukcijama svojih partijskih lidera.

Kako ne bi izazvali bijes premijera, koji bi smijenio ministre iz njihovih partija, poslanici većine zadržavaju sumnje u najavljene investicije za sebe i podići će ruku. Za civilni sektor i lokalnu zajednicu, sporazumi su tek početak borbe. Na svakom koraku vlast će imati snažan otpor – proteste, prigovore i korišćenje procedura i zakona – a sve kako bi se sačuvao prostor i Crna Gora”, poručuje Dragićević za DW.

Kako je Alabar ušao u priču?
Nakon Svjetskog samita Vlada, koji je početkom februara ove godine održan u Dubaiju i na kojem je prisustvovala i crnogorska delegacija na čelu sa Spajićem, Alabar na mala vrata ulazi u Crnu Goru. U rekordno kratkom roku osniva firmu i učestvuje na tenderu za zakup nekoliko kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Odmah je bilo jasno da graditelj Burdž Kalife, Dubai Mola, Beograda na vodi i ekskluzivnog kompleksa u albanskom Draču – čije se bogatstvo procjenjuje na 2,3 milijarde evra – ima mnogo veće ambicije i u Crnoj Gori.

Nakon iznenadnog susreta Alabara i predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, javnost zaboravlja na plaže i saznaje da se u Ulcinju “krčka” megaprojekat, što izaziva revolt Ulcinjana.

“Dvadeset miliona kvadratnih metara ulcinjske Velike plaže planira se izdati na 99 godina. Ne znam kako je nekome palo na pamet da to uradi bez javne diskusije, uključivanja lokalne samouprave i stručne javnosti…”, rekao je predsjednik Opštine Ulcinj, uz koga je stao lokalni parlament, ali i veliki broj građana.

Organizovali su i proteste sa kojih su poručili da Spajić namjerava da Alabaru ustupi na korišćenje vrijedno državno zemljište na kojem će graditi – bez tendera i javne rasprave – zaobilazeći važeće prostorne planove, strategiju razvoja države, kao i principe očuvanja životne sredine i biodiverziteta tog jedinstvenog, najvećim dijelom još nedirnutog prostora.

Predsjednik crnogorske vlade, međutim, arapskog milijardera predstavlja kao kredibilnog investitora koji će uložiti nevjerovatnih 35 milijardi evra. Ipak, kako je pojasnio sam investitor, ta suma odražava “širi ekonomski uticaj projekta”.

U intervjuu za Televiziju Vijesti, Alabar je priznao da još nema razrađen plan, ali je iznio viziju – kako zamišlja svoj projekat na Velikoj plaži i šta bi tačno gradio i koliko:

“To bi bio nastavak prelijepe arhitekture kakvu imate. Bilo bi tu mnogo zelenila, zgrade sa apartmanima ne veće od tri-četiri sprata, plaže bi ostale dostupne svim građanima, ali bi bile čiste. Bila bi uključena i lokalna zajednica, tako da ljudi koji prodaju piletinu u Ulcinju, prodavali bi više piletine u restoranima. Ljudi koji prodaju šampon, prodavali bi više šampona u hotelima”, istakao je Alabar i poručio da će poštovati sve crnogorske i evropske zakone.

Velika plaža (nije) velika laža
Koalicija NVO “Velika plaža ili velika laža” protestovala je ispred Skupštine povodom namjere Vlade da hitnim postupkom uvrsti u dnevni red zakone o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) kazala je da poslanici ne odlučuju o Velikoj plaži, već o suverenitetu Crne Gore, i da ekolozi strahuju da će – ako investitori odustanu od Velike plaže – biti “napadnuta” Buljarica, Durmitor ili Biogradska gora.

“Zaštićena područja premijeru Spajiću ne znače ništa i to je ono što je problematično”, rekla je predstavnica CZIP-a.

Related Topics:

Region

NOVI NAMET NA CRNOGORSKOM MORU! Ada Bojana više nije za svakog: Od sada plaćaš i kad samo udahneš!

Iz Crne Gore stigla je vijest da je počela naplata ulaska na jednom od najljepših primorskih mjesta – Adu Bojanu.

Od juče, 5. juna je zvanično počela naplata ulaska na ostrvo Ada Bojana, a nova regulativa važiće tokom cijele ljetne sezone – od 1. jula do 15. septembra.

Ovu novinu na crnogorskom primorju saopštio je izvršni direktor HTP “Ulcinjska rivijera” Armend Mila.

Kako je istakao, cijena po satu je jedan evro, maksimalno 10 evra dnevno, do 30. juna, dok se cijena dodatno povećava od 1. jula.

“Od 1. jula do 15. septembra cijena će biti dva evra po satu do 18 časova, dok će od 18 sati do sedam ujutru cijena biti jedan evro po satu. Što se tiče vlasnika kuća – svaka kuća ima pravo na dvije registarske oznake, za dva vozila, a ukoliko izdaju kućice, gosti će plaćati dnevnu kartu u iznosu od 10 evra”, saopštio je, piše Adria.tv.

Odluka o naplati donijeta je s ciljem bolje regulacije saobraćaja na ostrvu tokom turističke sezone, ali i unapređenja infrastrukture i održavanja ovog jedinstvenog prirodnog dragulja Crne Gore.

Brojni turisti nisu zadovoljni ovom regulativom, o čemu pišu na društvenim mrežama.

“Koliko košta vazduh na ostvu?”, “Po kom zakonu se naplaćuje ulazak, pa nije privatno ostvo?”, “Od jula važi zakon, ali od juče naplata?”, samo su neki od komentara ispod Instagram posta profila Podgorički vremeplov.

Nastavi čitati

Region

U HRVATSKOJ SKUPLJE NEGO NA IBICI: Sezona nije ni počela, a turisti već šokirani cijenama na plažama

Nekada su se ljetovanja na Jadranu planirala s osmijehom i bez pretjeranog računanja, danas sve češće izazivaju stres, pa i ogorčenje.

Cijene u hrvatskim turističkim centrima rastu iz godine u godinu, a izgleda da je ove sezone trka za profitom krenula ranije nego ikad. Od kafe koja košta pet evra, ležaljki koje se iznajmljuju skuplje nego noćenje u sobi, do porcija ribe koje dostižu cijene luksuznih restorana u evropskim metropolama – sve to već sada zabrinjava i domaće i strane goste.

Društvene mreže i forumi puni su komentara o “ljetovanju pod hipotekom”, a mnogi se pitaju gde je granica. Dok neki još pokušavaju da pronađu pristupačne aranžmane, drugi već najavljuju da će radije otići u Grčku, Tursku ili Crnu Goru.

Jedno je sigurno – sezona još nije ni počela kako treba, a o cijenama se priča kao da smo već usred avgusta. To potvrđuje i posljednja objava na Redditu, gde je jedan korisnik postavio fotografiju cjenovnika iz jednog kafića na plaži u Splitu.

“Skuplje od Ibice”
“Možda je cjenovnik postavljen 100 metara dalje od beach bara, ali je bar u hladu (Žnjan, Split)”, napisao je u objavi uz fotografiju, pa dodao:

“Welcome to Ibiza”, aludirajući na visoke cijene.

Možda je cjenik stavljen 100m dalje od beach bara, ali je bar u ladovini (Žnjan, Split)
byu/MantisTobogan_dr incroatia

Kako se može vidjeti na fotografiji, cijena iznajmljivanja ležaljki kreće se od 35 do čak 1.300 evra.

U komentarima se javio jedan Hrvat i poručio:

“Dok ima ovaca, biće i šišanja”.

Drugi korisnik je uporedio cijene u popularnom ljetovalištu u Španiji, na Ibici, i u Splitu. Prema podacima sa sajta Numbeo, Split je skuplji, barem kada je reč o turističkim sadržajima. Autor objave je na to odgovorio:

“Ajoj, užas! Ja se još sprdam, kad ono još skuplje od Ibice”.

Iako ljetnja sezona zvanično još nije počela, rasprave o cijenama uz more već su svakodnevna tema – na kafama, u medijima i po društvenim mrežama. Mnogi se pitaju kakav nas turistički talas čeka kad su već u predsezoni cene smještaja, kafe ili porcije lignji dostigle nivoe koji su do juče bili rezervisani za najskuplje evropske destinacije.

Ako je suditi po prvim utiscima, ljeto 2025. ponovo će staviti na probu i novčanike i živce domaćih gostiju – a sezona još nije ni počela kako treba.

Nastavi čitati

Region

JOŠKA BROZ PREMINUO U BIJEDI, OD TITA MU OSTALO SAMO PREZIME: “Živim kao pas s penzijom od 150 evra”

Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže.

Josip Joška Broz, koji je preminuo 3. juna u 78. godini, bio je jedan od šestoro unučadi Josipa Broza Tita. Sin Žarka Broza je sa sestrom Zlaticom i Titom živio u elitnoj beogradskoj četvrti, na Dedinju, sve do tinejdžerskih dana. Kraj života dočekao je u nevierovatnoj bijedi.

Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno u intervjuu za Njuzvik da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže. Od slavnog dede, tvrdio je, ništa nije dobio u nasljedstvo izuzev prezimena. U istom intervjuu Joška se prisjetio susreta sa Titom neposredno pred njegovu smrt i otkrio na čemu je zamjerao slavnom dedi. Joška je, takođe, veoma iskreno govorio o svom privatnom životu.

“Živim kako moram. Ne uključujem grijanje u svom stanu, idem autobusom, ljudi me časte, pozivaju me na ručak, a jedan obrok dnevno mi je dovoljan. Ali to je kao da je neko zainteresovan za činjenicu da sada živim kao pas”, rekao je Broz za Njuzvik.

Joška je, takođe, otkrio da od penzije od 18.000 dinara plaća alimentaciju svojoj ćerki u iznosu od 2.800 dinara za časove francuskog jezika, jer je, kako kaže, njegova bivša supruga sve prodala. Tačnije, jedna od četiri bivše žene, jer je bio razveden četiri puta.

Joška je rekao da mu nije ostalo ništa osim prezimena njegovog dede. Barem je tako odlučio Viši sud u Beogradu, koji je 2016. godine, nakon više od tri decenije, okončao ostavinsko ročište, ostavljajući maršalove potomke bez nasljeđa.

Joška je prvo bio policajac, a zatim vlasnik restorana. Kasnije član male neokomunističke partije koju je sam osnovao i ubijeđeni je titoista. Kao policajac, pomogao je u logistici Titove ogromne sahrane, koja je okupila mnoge svjetske lidere. Posljednji put vidio je svog dedu neposredno prije nego što će umrijeti, u bolničkom krevetu u Ljubljani.

“Putovao sam u Beograd i kada sam stigao čuo sam vijesti”, rekao je Joška u intervjuu za AFP, a prenosi Express.

Do kraja svog života, on je vatreno branio Tita i tvrdio da je obezbijedio udoban život za ljude u socijalizmu, iako je morao da uzima kredite da bi pokrio troškove.

“Imali smo stvarnu državu, besplatne škole i zdravstvenu zaštitu, mir … Danas nemamo ni deseti dio toga”, rekao je Titov unuk i dodao:

“Nisam materijalista da živim da bih dobio tu imovinu, ali ja sam za državu da sačuva imovinu kada joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka je da nekome ko može da se brine o njoj. Ali ni to ne daju, jer bi to otkrilo da su većinu toga ukrali “, rekao je on.

Tokom svog života, tvrdi Joška, Tito je shvatio da je Ustav iz 1974. posijao sjeme nesloge.

“Iz jedne države stvorili smo osam manjih (…) i sve se raspalo, to je moja najveća greška”, prepričao je Joška Titove riječi.

Nastavi čitati

Aktuelno