Potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, komentarisao je najavljeno formiranje novog političkog pokreta na čijem čelu bi trebalo da se nađe njegov stranački lider, Draško Stanivuković.

Gostujući u programu FTV Crnadak je, između ostalog, istakao da u ovom trenutku ne želi da daje konkretnije zaključke o formiranju novog pokreta u kojem bi, pored Stanivukovića, trebalo da se nađu i lider Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ Igor Radojičić, kao i načelnik Pala i dojučerašnji visoki funkcioner Demosa, Dejan Kojić.

– Ne bih u ovom trenutku davao komentar, osim što ću reći da mi je malo čudno da ljudi koji se pominju u tom nekakvom pokretu su ljudi koji su u cijeloj svojoj karijeri, sve do današnjeg dana, bili čvrsto uz SNSD i uz ovaj režim – rekao je Crnadak.

Na pitanje da li će ostati u PDP ako Stanivuković zaista osnuje novi pokret, Crnadak je odgovorio da je on „pripadnik svakog pokreta za promjenu politike izolacije, korupcije, nepotizma i užasnog uništavanja društva u Republici Srpskoj“.

– Pripadnik sam svakog pokreta koji se bori protiv toga. Nisam pripadnik nijednog pokreta koji hoće da s tim ljudima sarađuje. Pokazaće se sve vrlo brzo, u narednim danima i sedmicama – poručio je Crnadak.

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH i funkcionerka SNSD-a ‘pogurala’ je firmu Prim d.o.o. u vlasništvu njenog supruga i sina sa 140.000 KM, a prema tvrdnjama Raportovih izvora, Cvijanovićkin suprug i sin su se ‘potrudili’ da joj što prije vrate pozajmljeni novac, pa u porodici Cvijanović danas niko nikome ništa ne duguje.

Da je Cvijanović firmi u vlasništvu njene porodice dala beskamatnu pozajmicu u iznosu od 140.000 KM, ona je čak navela i u izjavi o imovinskom stanju dostavljenoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH nakon opštih izbora 2022. godine.

Prihodi porodične firme stalno rastu

Raportovi izvori tvrde da su firma Prim, odnosno njeni vlasnici otac i sin Aleksandar i Stefan Cvijanović, bez problema vratili dug supruzi i majci Željki Cvijanović, jer su u prošloj i pretprošloj godini poslovali s višemilionskim prihodima koji su stalnom rastu, a o čemu svjedoče i podaci dostupni na stranicama kompanija koje obrađuju takve parametre.

Međutim, ono što je indikativno i čemu niko od nadležnih institucija ni na nivou BiH ni u Republici Srpskoj ne pridaje značaj ni važnost, jesu javne tvrdnje Igora Crnatka, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji ukazuje na to da je firma Prim, u vlasništvu bliskih srodnika Željke Cvijanović, dobila poslove vrijedne 25 miliona KM na projektu ATP turnir Srpska open, održanom 2023. godine, a ti poslovi su plaćani budžetskim novcem, čijim većim dijelom su upravljali kadrovi SNSD-a.

Raportovi izvori sada tvrde da je Cvijanovićka krajem 2022.godine pozajmila novac firmi u vlasništvu supruga i sina upravo kako bi ih ‘pogurala’ da se što bolje pozicioniraju za učešće u višemilionskim poslovima u okviru projekta teniskog turnira, koji sad već godinama prate razne priče o malverzacijama.

Iako su u Republici Srpskoj najavljivane istrage o ovom projektu, one do danas nisu rezultirale nekim epilogom i konkretnim podacima o tome kako je potrošeno oko 55 miliona KM javnog novca za potrebe tog projekta.

Hoće li iko istražiti potencijalni sukob interesa

Imajući u vidu činjenicu da se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sve češće dovodi u vezu s milionima maraka iz tog projekta, kao i da je sama navela da je davala beskamatne pozajmice firmi u vlasništvu članove njene porodice, jasno je da bi se s ovim pitanjima trebala pozabaviti i Komisija za sprečavanje sukoba interesa u institucijama BiH, formirana shodno istoimenom zakonu čije je usvajanje 2024. godine bio jedan od uvjeta na evropskom putu BiH i koji je najavljivan kao ključni alat u borbi protiv sukoba interesa.

Nažalost, do danas nismo vidjeli neki konkretan rezultat ove komsiije, a javne informacije o Željki Cvijanović, i njenoj povezanosti s firmom za koju se navodi da je sklapala sumnjive, višemilionske poslove, itekako su razlog za postupanje po službenoj dužnosti ove komsiije, koje je do sada izostalo.

Takođe, činjenica da jedna izabrana državna funkcionerka može davati pozajmice, baš kao da je neka finansijska institucija, poput banke, uz to firmi u vlasništvu članova njene porodice, otvara i pitanja poput onih, otkud joj iznos od 140.000 KM za pozajmljivanje, zatim, jesu li pri davanju pozajmice ispoštovane sve zakonske procedure uključujući onu o utvrđivanju porijekla pozajmljenog novca, pa do transparentnosti u povratu tog novca.

Glasanje kao ulaganje u tuđe biznise

Detaljnije informacije o Cvijanovićkinoj pozajmici nije moguće pronaći u izjavi o imovinskom stanju u CIKBiH, jer ih nije bila u obavezi ni dostaviti, a s druge strane CIK BiH nije odgovoran za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu o imovinskom stanju, pa se ponovo aktuelizuje pitanje, kakva je svrha da političari navode svoje imovinsko stanje kada niko ne provjerava jesu li naveli istinite podatke.

S druge strane, nameće se i pitanje, koliko je uopšte etično da političarka sa državne funkcije pozajmljuje desetine hiljada maraka firmi svog supruga i sina, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem?

I za kraj, imajući u vidu činjenice da većina političara, a u tome prednjače oni iz SNSD-a ima privatne firme i da je i sama politika često najunosniji porodični biznis, građanima je ostalo da se pitaju, da li su izbori i glasanje za takve političare samo investicija u porodične firme moćnika?

Američka ambasada u Sarajevu obavijestila je građane BiH da prekida svoje redovne aktivnosti usljed zatvaranja funkcionisanja američke savezne vlade, nakon što republikanci i demokrate u Vašingtonu nisu uspjeli postići dogovor o javnim finansijama za naredni period.

“Zbog privremenog prekida u finansiranju agencija savezne vlade, ovaj Facebook nalog neće biti redovno ažuriran sve do ponovne uspostave redovnih aktivnosti, osim u slučajevima hitnih obavještenja koja se tiču sigurnosti i bezbjednosti.

Postojeći termini koji se odnose na izdavanje pasoša i viza u Sjedinjenim Američkim Državama, te u ambasadama i konzulatima SAD u inostranstvu nastaviće se tokom ovog prekida, u mjeri u kojoj to okolnosti dopuštaju. Ovaj nalog neće biti ažuriran do uspostave redovnih aktivnosti, osim hitnih objava koje se tiču sigurnosti i bezbjednosti. Sve informacije o našim uslugama i statusu dostupne su na travel.state.gov”, saopšteno je na Facebook stranici Ambasade.