Connect with us

Društvo

Sestre iz Srpca vještim rukama OSTVARUJU SNOVE MALIŠANA

Pingvin, slonče ili janje satkani od posebno biranog materijala za najmlađe samo su dio onoga što vještim rukama stvaraju sestre Maja i Sanja iz Srpca uz pomoć i talenat majke Radane Stojković.

Ovaj mali, ali veoma kreativni tim svakodnevno usrećuje mnoge djevojčice i dječake širom Srpske izrađujući unikatne heklane igračke, ali i personalizovane kopče i silikonske perle za cucle.

Najmlađa članica “Šmizline radionice” Maja Milijaš, koja je diplomirala na Tehnološkom fakultetu, za “Glas” kaže da su njena sestra Sanja Božić i ona talenat naslijedile od majke koja za krojačkom mašinom najljepše kreacije stvara već četvrt vijeka.

– Kreativnost je samo dio našeg stvaralaštva. Mi naše ideje, ali i želje drugih, pretvaramo u stvarnost – rekla je Maja.

Budući da igračke kod najmlađih često osim u rukama završe i u ustima, Maja kaže da prilikom izrade posebno vode računa o bezbjednosti pa koriste samo prirodne materijale.

– Igračke se izrađuju od pamučnog konca posebnom amigurumi tehnikom pletenja. Bitno je da se igračke mogu oprati u mašini za pranje veša, bez mogućnosti da se na taj način unište. U izradi koristimo i takozvane sigurne oči, koje nemaju mogućnost ispadanja – kazala je Maja.

Izrada igračaka, dodaje Maja, zavisi od broja narudžbi koje svakodnevno pristižu, a sve slobodno vrijeme, kojeg je sve manje s obzirom da su i ona i njena sestra majke, koriste da se poigraju sa novim oblicima.

Kako kaže, narudžbe se mogu obaviti putem “Instagram” profila na kojem se objavljuje najveći dio onog što se u “Šmizlinoj radionici” izradi.

Kako je kazala Maja, mame i tetke su te koje u najvećoj mjeri poručuju igračke kako bi obradovale mališane.

– Posebno me obraduje kada se jave zadovoljni kupci, nakon što im stigne njihov paket uz komentar da je igračka ljepša nego na fotografijama. Tada znamo da je nečija želja u potpunosti ispunjena – rekla je Maja.

Sve je počelo idejom mame Radane koja je ispunjavala želje svoje prve unuke.

– Vremenom, mama je počela da izrađuje igračke po željama prve unuke Lane. Nakon što smo objavile njene radove različitih oblika, veličina i boja na internetu, narudžbe za igračke pristizale su u sve većoj mjeri – rekla je Maja.

U “Šmizlinoj radionici” nastajali su i razni komadi nakita koji su se mijenjali zajedno sa modom. Sanja za “Glas” priča da je još prije sedam godina radoznalost pratilaca na “Instagramu” probudila fotografija naušnica koje su one izradile.

Narudžbe su počele da pristižu, a djevojke su najviše bile zainteresovane za narukvice, dok su starije dame birale ručno izrađene broševe.

– Tada su bili popularni i čokeri odnosno ogrlice oko vrata – kaže Sanja koja i tokom sticanja diplome profesora srpskog jezika i književnosti na banjalučkom Univerzitetu nije zapostavila ovaj hobi.

Nagrada

Oduševljenje kreacijama ne kriju brojni pratioci na društvenoj mreži “Instagram”. Kako kaže Maja, često se dešava da oni koji ne prate profil “Šmizlin kutak” ne vjeruju da su sve stvari ručno izrađene.

– Najveća nagrada je kada dobijemo slike mališana koji se igraju ili veoma često zaspe sa našim igračkama. Tada znamo da smo ispunile svoj cilj – kazala je Maja.

Related Topics:

Društvo

ZEMLJOTRES U HERCEGOVINI: Treslo se tlo kod Bileće

Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske jutros u 6.25 časova lociran je zemljotres u pograničnom dijelu sa Crnom Gorom.

Epicentar zemljotresa jačine 2,4 stepena po Rihteru bio je oko osan kilometara sjeveroistočno od Bileće.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni, navodi se u saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

“U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

“Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

“Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

“Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

“Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

“Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

Nastavi čitati

Društvo

DIVLJANJE CIJENA ŽIVOTNIH NAMIRNICA ne može pratiti rast plata

Najnoviji podaci pokazuju da prosječna neto plata u Republici Srpskoj raste, ali mogu li taj rast građani osjetiti u svakodnevnom životu?

Prema zvaničnim brojkama, prosječna neto plata isplaćena u oktobru 2025. godine iznosila je 1.559 KM, što je tek za 0,1% više nego u septembru. Ipak, u odnosu na isti mjesec prošle godine, plata je nominalno porasla 9,8%, a realno 5,1%.

Najplaćeniji su, očekivano, zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata dostigla 1.972 KM. Na drugom kraju skale nalaze se radnici u saobraćaju i skladištenju, koji su u oktobru primili prosječno 1.207 KM.

Zanimljivo je da su sva područja zabilježila godišnji rast plata, a najviše su napredovali sektori poljoprivrede, šumarstva i ribolova – 15,2%, stručnih djelatnosti 14,9% i obrazovanja 14%.

Međutim, rast plata ne dolazi sam. Prati ga i rast cijena. Inflacija u oktobru iznosila je 0,1% na mjesečnom nivou i čak 4,5% na godišnjem nivou. Iako skromna na prvi pogled, ova stopa inflacije snažno se reflektuje kroz pojedine kategorije potrošnje.

-Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u jedanaest, a niže cijene u jednom odjeljku – navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

Najviše su poskupjeli restorani i hoteli, i to za 7,7%, prvenstveno zbog viših cijena smještaja, koje su skočile čak 9,4%. Ne zaostaje ni zdravstvo, sa rastom od 7,5%, pri čemu su medicinske usluge dramatično skuplje, čak 37,9% više nego lani.

Hrana, kao najosjetljivija stavka kućnog budžeta, poskupjela je 6,3%, ali s ekstremnim skokovima u pojedinim grupama: bezalkoholna pića za 34,5%, voće za 9,3%, ulja i masnoće za 9,2%. Putovanja i slobodno vrijeme takođe su skuplji, rekreacija i kultura za 6%, uz posebno izražen rast cijena putnih aranžmana za 19,4%.

Ni troškovi stanovanja nisu pošteđeni, porasle su za 5,8%, najviše zbog skupljih usluga vezanih za toplotnu energiju za 7,6%. Alkohol i duvan poskupjeli su 3,8%, a usluge lične higijene za 9,9%.

Jedini odjeljak koji bilježi pad cijena je odjeća i obuća, i to za 3%, ali uglavnom zahvaljujući sezonskim sniženjima, prenos Srpskainfo.

 

Nastavi čitati

Aktuelno