Connect with us

Društvo

Sestre iz Srpca vještim rukama OSTVARUJU SNOVE MALIŠANA

Pingvin, slonče ili janje satkani od posebno biranog materijala za najmlađe samo su dio onoga što vještim rukama stvaraju sestre Maja i Sanja iz Srpca uz pomoć i talenat majke Radane Stojković.

Ovaj mali, ali veoma kreativni tim svakodnevno usrećuje mnoge djevojčice i dječake širom Srpske izrađujući unikatne heklane igračke, ali i personalizovane kopče i silikonske perle za cucle.

Najmlađa članica “Šmizline radionice” Maja Milijaš, koja je diplomirala na Tehnološkom fakultetu, za “Glas” kaže da su njena sestra Sanja Božić i ona talenat naslijedile od majke koja za krojačkom mašinom najljepše kreacije stvara već četvrt vijeka.

– Kreativnost je samo dio našeg stvaralaštva. Mi naše ideje, ali i želje drugih, pretvaramo u stvarnost – rekla je Maja.

Budući da igračke kod najmlađih često osim u rukama završe i u ustima, Maja kaže da prilikom izrade posebno vode računa o bezbjednosti pa koriste samo prirodne materijale.

– Igračke se izrađuju od pamučnog konca posebnom amigurumi tehnikom pletenja. Bitno je da se igračke mogu oprati u mašini za pranje veša, bez mogućnosti da se na taj način unište. U izradi koristimo i takozvane sigurne oči, koje nemaju mogućnost ispadanja – kazala je Maja.

Izrada igračaka, dodaje Maja, zavisi od broja narudžbi koje svakodnevno pristižu, a sve slobodno vrijeme, kojeg je sve manje s obzirom da su i ona i njena sestra majke, koriste da se poigraju sa novim oblicima.

Kako kaže, narudžbe se mogu obaviti putem “Instagram” profila na kojem se objavljuje najveći dio onog što se u “Šmizlinoj radionici” izradi.

Kako je kazala Maja, mame i tetke su te koje u najvećoj mjeri poručuju igračke kako bi obradovale mališane.

– Posebno me obraduje kada se jave zadovoljni kupci, nakon što im stigne njihov paket uz komentar da je igračka ljepša nego na fotografijama. Tada znamo da je nečija želja u potpunosti ispunjena – rekla je Maja.

Sve je počelo idejom mame Radane koja je ispunjavala želje svoje prve unuke.

– Vremenom, mama je počela da izrađuje igračke po željama prve unuke Lane. Nakon što smo objavile njene radove različitih oblika, veličina i boja na internetu, narudžbe za igračke pristizale su u sve većoj mjeri – rekla je Maja.

U “Šmizlinoj radionici” nastajali su i razni komadi nakita koji su se mijenjali zajedno sa modom. Sanja za “Glas” priča da je još prije sedam godina radoznalost pratilaca na “Instagramu” probudila fotografija naušnica koje su one izradile.

Narudžbe su počele da pristižu, a djevojke su najviše bile zainteresovane za narukvice, dok su starije dame birale ručno izrađene broševe.

– Tada su bili popularni i čokeri odnosno ogrlice oko vrata – kaže Sanja koja i tokom sticanja diplome profesora srpskog jezika i književnosti na banjalučkom Univerzitetu nije zapostavila ovaj hobi.

Nagrada

Oduševljenje kreacijama ne kriju brojni pratioci na društvenoj mreži “Instagram”. Kako kaže Maja, često se dešava da oni koji ne prate profil “Šmizlin kutak” ne vjeruju da su sve stvari ručno izrađene.

– Najveća nagrada je kada dobijemo slike mališana koji se igraju ili veoma često zaspe sa našim igračkama. Tada znamo da smo ispunile svoj cilj – kazala je Maja.

Related Topics:

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Društvo

DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno