Connect with us

Svijet

SIJARTO NAKON SASTANKA SA DODIKOM “EU licemjerna kada je riječ o proširenju”

Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske, rekao je da su mir i stabilnost na Balkanu cilj Mađarske te da u EU postoji licemjerje kada je riječ o proširenju EU na zapadni Balkan.

“Smatramo da je taj odnos prema njima nepošten i molimo zemlje EU da se s poštovanjem odnose i ukažu poštovanje zemljama zapadnog Balkana. Treba da poštujemo njihove odluke i ko da budu njihovi rukovodioci i njihove vođe i da ostavimo po strani prijetnje sankcijama”, rekao je Sijarto nakon sastanka sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske.

On je rekao da je saradnja između Republike Srpske i Mađarske uvijek bila na međusobnom uvažavanju te da je dogovoreno jačanje ekonomske saradnje jer postoje pozitivna iskustva do sada.

“Zaključili smo uspješan program poljoprivrednog razvoja. Mađarska Vlada je obezbjedila 26,5 miliona evra Republici Srpskoj za poljoprivrednike ukupno za 1772 i oni su imali mogućnost da iz Mađarske kupe poljoprivrednu opremu”, rekao je Sijarto dodajući da je 54 mađarskih preduzeća izvezlo u Republici Srpskoj.

Dogovoreno je da se nastavi sa tim programom i da se osmisli novi program koji bi omogućio da se u Republici Srpskoj plasiraju mađarske mašine.

“Mađarske kompanije učestvuju u tri velika projekta u Republici Srpskoj. Jedan je solarni energetski projekat, drugi energija vjetra i jedan je za prečišćavanje otpadnih voda”, rekao je Sijarto.

Sam Dodik je rekao da Republika Srpska cijeni to što je Mađarska spremna da pomogne na putu ka Evropskoj uniji, istovremeno naglašavajući da međunarodni intervencionizam pravi dosta nereda.

“Udomaćila se praksa da nekoliko zemalja preko sastanaka nekkoliko ambasadora pokušava da upravlja našom zemljom. To je ambasadokratija koja svaki petak ispostavi neke zahtjeve koji nisu u skladu sa Ustavom”, rekao je Dodik.

On je irazio zadovoljstvo saradnjom sa Mađarskom, dodajući da su dobri rezultati po programu poljoprivrede i da se radi na obostranu korist obe strane.

“Početne sumnje sada su razvile u histeričnu podršku i gdje god odem na teren pitaju me da li ćemo produžiti taj program. Radujem se dolasku vašeg ministra energetike u Banjaluci”, rekao je Dodik dodajući da je Mađarska lider među zemljama koje na prvo mjesto stavljaju mir.

Svijet

BRITANCI U HAOSU, ALI KOMENTARIŠU ” Zapadni Balkan je evropski kotao”

Britanski premijer Kir Starmer opisao je Zapadni Balkan kao evropski „kotao“, otvarajući jučerašnji samit s liderima u Londonu koji je uglavnom bio fokusiran na rješavanje izazova migracija.

Premijer je domaćin liderima zapadnobalkanske šestorke, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, dok Velika Britanija nastoji da dogovori dalje mjere za smanjenje broja migranata koji ilegalno dolaze. Velika Britanija je u tekućim pregovorima sa nekim od zemalja o primanju takozvanih centara za povratak gdje bi ova zemlja mogla da šalje odbijene tražioce azila prije nego što budu deportovani.

– Region je opisan kao raskrsnica Evrope, ali je tako često bio i evropsko iskušenje, kotao gde se sigurnost našeg kontinenta stavlja na iskušenje – rekao je britanski premijer.

Starmer je dodao da će se razgovori fokusirati na bezbjednost, migracije i ekonomski rast i da će lideri razgovarati o tome kako se suočiti s „zloćudnim uticajem“ Rusije, kao i o iskorjenjivanju korupcije i zajedničkim pitanjima migracija.

– Zapadni Balkan je dugo bio vitalna tranzitna ruta za kriminalne bande krijumčara. Ne želite da vidite te bande kako djeluju na vašoj teritoriji, a svi mi trpimo posljedice njihovih djela – rekao je Starmer.

Britanski premijer je uz lidere iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, tzv. Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, na Samitu u Londonu dočekao i predstavnike Njemačke, Francuske i drugih članica EU, dok je britanski kralj Čarls Treći priredio prijem za učesnike.

Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a poslednji je bio u oktobru 2024. u Berlinu.

N1

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen, izjavila je sinoć (23. oktobar) portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

“Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da to jednog dana ponovo može da se dogodi, ali želimo da budemo sigurni da će iz tog sastanka proizaći opipljiv pozitivan rezultat”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Prema njenim riječima, Tramp nije video dovoljno akcije od strane Rusije ka postizanju mira, a želi da vidi akcije a ne samo riječi o okončanju rata.

Livit je kazala da je Tramp sve više frustriran i da je na njemu da odluči da li će biti još sankcija protiv Rusije.

Tramp je u srijedu rekao da je otkazao planirani sastanak sa Putinom zbog nedostatka napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

Ratovi za privatne džepove! PLAĆENICI SU PONOVO NA CIJENI

Plaćenik, napisao je Nikolo Makijaveli, je beskoristan i opasan. Hrabar među prijateljima. Kukavica pred neprijateljima. Radi za novac. Pa ipak, 500 godina kasnije, posao privatnih vojnih kompanija (PMC) cvjeta.

Sukob donosi bijedu, ali i podstiče potražnju. Kada je Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) ranije ove godine angažovana za distribuciju pomoći u Gazi, dovela je UG Solutions, američku kompaniju, da pruži oružanu podršku. Kada je Rusiji trebalo ljudi za rat u Ukrajini i za operacije u Africi, okrenula se Vagner grupi, organizaciji u kojoj rade bivši ruski specijalci. Kolumbijski plaćenici se bore za Ukrajinu. Na Zapadu je američka vlada najveći kupac privatnih vojnih kompanija, kaže Dominik Donald, analitičar koji je nekada radio za Aegis, britansku bezbjednosnu firmu, prenosi portal Bonitet.

Industrija obezbjeđenja obuhvata sve, od buckastih rent-a-policajaca u tržnim centrima i naoružanih čuvara koje firme unajmljuju na opasnim mjestima do plaćenika koji se bore u ratovima. Mnogi potiču iz iste grupe: bivši vojnici, često pripadnici specijalnih snaga. I svi dijelovi ove industrije su se proširili posljednjih decenija, jer su vlade smanjile svoje oružane snage, a privatna potražnja porasla. Sada su insajderi uzbuđeni zbog potencijalnog završetka rata u Ukrajini, nadajući se da će obnova tamo biti jednako dobra za poslovanje kao što je bila u Iraku.

Procvat industrije „vojnika sreće“
Početak 2000-ih bio je „pravi procvat“, kaže za Economist Tim Spajser, bivši oficir britanske vojske koji je osnovao i Aegis i Sandline International, još jednu privatnu vojnu firmu. Irak je bio dom desetina hiljada „radnika na ugovor“, mahom u neborbenim ulogama.

Na kraju rata, „kauboji“ su nagrnuli, kaže Spajser. Ali sada postoji desetak velikih privatnih bezbjednosnih firmi sa „korporativnim strukturama“, uključujući odjeljenja za pravne savjete, ugovore i osoblje. Obezbjeđivanje je samo dio njihovog poslovanja. Među njima su američki Constellis (koji je prošle godine imao prihod od 1,4 milijarde dolara i zapošljava preko 12.000 ljudi) i kanadski GardaWorld (koji posluje u desetinama zemalja).

Donald kaže da je tržište podijeljeno između dobro kapitalizovanih firmi, potkrijepljenih rizičnim kapitalom i privatnim bogatstvom, i onih koje „miruju“ dok se ne pojavi veliki ugovor.

Tri vrste bezbjednosnih firmi
Industrija je podijeljena i na druge načine, kaže Šon Mekfejt sa Univerziteta nacionalne odbrane u Vašingtonu. Bivši padobranac koji je, kaže, „osnovao male vojske u Africi za američke interese“. On dijeli privatne vojne kompanije na tri vrste, prema jeziku na kojem se daju naredbe. Svaka ima svoju kulturu: grupa koja govori engleski, uglavnom iz Amerike, Evrope i drugih anglofonskih zemalja; grupa koja govori ruski; i grupa bivših operativca specijalnih snaga iz Latinske Amerike, posebno Kolumbije, koji govore španski, a često ih obučavaju američke elitne Zelene beretke.

S obzirom na to da se vlade bore s regrutacijom, privatna vojna preduzeća pružaju jeftiniju zamjenu, dijelom i zato što ne zahtijevaju istu obuku, penzije i beneficije.

Spajser kaže da su njegovi kolege jednom izračunali da je jedan američki „vojnik na ugovor“ oko sedam puta jeftiniji od običnog vojnika, a da je britanski plaćenik deset puta jeftiniji. Kolumbijski „vojnici sreće“ su takođe vrlo povoljni.

Plata je glavni razlog zašto se ljudi okreću plaćeničkim firmama. Ali nije jedini. „Mnogi momci su otišli tamo ne zato što je novac bio dobar, već zato što možete da imate kontrolu nad svojim životom“, kaže Mekfejt. „Možete da kažete ne za neki zadatak. I to je vrlo privlačno.“

Grupa agresivnih kauboja?
Na kraju, Spajser lametira zbog pogrdne konotacije riječi „plaćenik“. „Doživljavanje industrije kao grupe agresivnih kauboja je pogrešno“, kaže.

Ipak, zapadne firme nisu bile bez kontroverzi. U Gazi je sada ugašeni GHF takođe koristio naoružane plaćenike iz Infidels Motorcycle Cluba, antiislamske američke bajkerske bande. Istina, vjeruje se da su većinu Palestinaca na mjestima distribucije ubile izraelske snage. Grupa Frontier Services, koju je osnovao Erik Prins, zloglasni direktor čija je firma Blackwater ubila 17 iračkih civila 2007. godine, bila je predmet američkih sankcija 2023. godine zbog obuke kineskih vojnih pilota.

Privatizacija ratovanja
Mnogi vjeruju da je industrija spremna za još jedan talas proširenja. „Mislim da će biti još jedan procvat“, kaže pukovnik Spajser. „Mislim da će se problemi koje smo vidjeli tokom obnove Iraka u velikoj mjeri pojaviti u Ukrajini.“

Kako bi se zadovoljila potražnja, vjerovatno će postojati spremna ponuda ljudi. Rat u Ukrajini će proizvesti hiljade okorjelih vojnika vještih u najnovijoj tehnologiji dronova. Takođe, mnogi elitni američki vojnici se tek vraćaju sa „odmora i oporavka“ nakon pada Kabula 2021. Spremni za agresivnu američku kampanju protiv latinoameričkih narkokartela, recimo, ili za zaštitu rudnika kritičnih minerala u „krhkim“ državama.

„Privatizacija ratovanja je u punom jeku“, tvrdi Mekfejt.

Nastavi čitati

Aktuelno