Ukrajinski predsjednik Zelenski odbacio je prijedlog ruskog predsjednika o trodnevnom prekidu vatre.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je predloženi trodnevni prekid vatre Vladimira Putina za 9. maj i istakao da “Ukrajina ne može da garantuje bezbjednost svjetskih lidera u Moskvi 9. maja”.

Zelenski, kako je preneo Unian, insistira na 30-dnevnom prekidu vatre.

On je istakao da “ne želi da se igra kratkim primirjima koje je predložio Putin”.

Prema njegovim riječima, model primirja od 30 dana je najoptimalniji, budući da je nemoguće bilo šta dogovoriti za nekoliko dana.

Takođe je dodao da “Ukrajina ne može da garantuje bezbjednost svjetskih lidera u Moskvi 9. maja”.

“Slažem se sa Trampom da je 30-dnevno primirje sa Rusijom pravi prvi korak”, rekao je predsjednik.

Takođe je napomenuo da, ako se donese odluka o prekidu vatre na mjesec dana, pitanje monitoringa mora biti brzo riješeno.

Jedna žena (38) poginula je u eksploziji u Solunu, potvrdila je danas grčka policija.

Policija je saopštila krivična istraga u toku.

– Izgleda da je nosila eksplozivnu napravu i planirala da je postavi u bankomat banke – rekao je visoki policijski zvaničnik za Rojters.

– Nešto je pošlo po zlu i eksplodiralo je u njenim rukama – dodao je policijski zvaničnik.

Nakon eksplozije, žena stara 38 godina, prevezena je u Hipokratovu bolnicu u Solunu sa teškim povredama, objavio je “Katimerini”.

Tokom njenog transporta, spasioci EKAB-a su pokušali kardiopulmonalnu reanimaciju. Proglašena je mrtvom u bolnici.

Istražuje se da li je žena povezana sa incidentom, jer je ranije bila u policijskom pritvoru, između ostalog i zbog pljački.

Prema istim informacijama, policija takođe raspolaže video-materijalom koji potkrepljuje ovaj scenario, piše “Katimerini”.

Povlačenje SAD iz mirovnih pregovora otvara još jednu krizu. Ukrajina popušta, ali Rusija ima novih razloga za brigu.

Jedan od ključnih događaja prošle nedjelje, tokom sahrane pape Franje, odigrao se u Vatikanu.

Tamo su se sastali ukrajinski i američki predsjednik. Bio je to njihov prvi susret nakon javne “svađe” u Bijeloj kući. Sastanak je protekao daleko od očiju javnosti, a prisustvovali su mu isključivo dvojica lidera. Detalji razgovora nisu poznati, a sastanak je trajao oko 15 minuta.

Ovaj sastanak dolazi nakon što je Ukrajina, uz podršku zemalja Evropske unije, odbacila nacrt američkog plana pregovora, u kojem se pominjalo potvrđivanje pravnog statusa Krima i ukidanje pojedinih sankcija Rusiji. Kijev je, najvjerovatnije, iznio svoje amandmane, što Vašington nije mogao da prihvati.

Prema pisanju medija, ukrajinsko-evropska verzija plana predviđa postupno ukidanje sankcija tek nakon postizanja održivog mira, uz mogućnost njihovog ponovnog uvođenja u slučaju da Rusija prekrši dogovor. Takođe, predviđena je i finansijska nadoknada ratne štete kroz korišćenje zamrznute ruske imovine u Evropi, kao i slobodno prisustvo ukrajinskih i savezničkih snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Zašto je sastanak bio neophodan
Amandmani iz Kijeva bili su neprihvatljivi za SAD, zbog čega je sastanak u Vatikanu bio gotovo neizbježan. Budući da nema zvaničnih informacija o dogovorenom, moguće je samo analizirati naknadne javne istupe.

Nakon susreta, američki predsjednik uputio je nekoliko pozitivnih komentara na račun predsjednika Zelenskog, što ranije nije bio slučaj. Na pitanje da li je Zelenski spreman da se odrekne Krima, Tramp je odgovorio potvrdno – što bi značilo veliki korak Kijeva ka dogovoru.

Tramp je takođe prvi put otvoreno osudio ruske vazdušne napade na Ukrajinu, dok ih je ranije nazivao “greškama”. Pored toga, nagovijestio je mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Rusije.

Promijenjena retorika i politički pritisak
Iako Trampa prate optužbe da često mijenja retoriku, jasno je da američka administracija nastoji da okonča sukob u istočnoj Evropi, u skladu sa ciljevima iz predizborne kampanje.

Međutim, Tramp izražava nezadovoljstvo sporošću pregovora i nedostatkom saradnje između Kijeva i Moskve. Izjavama u kojima čas kritikuje jednu, čas drugu stranu, pokušava da izvrši diplomatski pritisak kako bi ih primorao na direktne razgovore.

Za sada, taj pritisak nije dao rezultate – Kremlj ne osjeća ozbiljniju prijetnju od Vašingtona, što potvrđuju i izjave američkih zvaničnika poput državnog sekretara Rubija, koji je upozorio da bi dodatne sankcije samo produžile rat.

Moskva za sada ćuti
Rusija zasad ne reaguje na novu američku retoriku. Kremlj i dalje učestvuje u pregovorima sa SAD-om, ali istovremeno nastavlja sa bombardovanjem Ukrajine.

Što se tiče samog Trampa, i dalje se drži plana primirja koji je ranije iznio, bez značajnih izmena. Zato Moskva smatra da nema razloga za reagovanje i čeka rasplet pregovora između SAD, Ukrajine i EU.

Da li je Zelenski popustio?
Da li je predsednik Zelenski u Vatikanu pristao na američki plan? Sve ukazuje da jeste, iako je vjerovatno da će Ukrajina i Evropa pokušati da unesu dodatne izmjene.

U međuvremenu, došla je vijest koja je sve zasjenila: SAD se povlači iz pregovora. Iako se to najavljivalo, malo ko je vjerovao da će do toga stvarno doći. Ipak, povlačenje predstavlja nastavak američkog pritiska da Moskva i Kijev direktno pregovaraju.

Problem je u tome što Moskva ne pristaje na primirje bez uslova, dok Kijev insistira na njemu. Takav dijalog ostaje nemoguć.

Duboki problemi
Istina je da ni uz američko posredovanje Moskva i Kijev nisu uspjeli da pronađu zajedničku početnu tačku za pregovore. To je glavni razlog zašto Tramp sada insistira na direktnim razgovorima.

U samoj Bijeloj kući takođe nema jedinstvenog stava o tome kako se postaviti prema Kremlju. Jasno je da je SAD uspio da “ukroti” Kijev, ali nema dovoljno uticaja na Moskvu, što sada postaje sve veći problem za Trampa.

Ruska elita pod pritiskom
Moskva je do sada računala na Trampovo nastojanje da brzo završi rat. Međutim, povlačenje SAD-a moglo bi da otvori pukotine u ruskoj političkoj eliti. Sankcije i visoka vojna potrošnja već ubrzavaju inflaciju i stvaraju pritisak iznutra.

Sporazum o mineralima između Ukrajine i SAD garantuje da će Vašington nastaviti da podržava Ukrajinu, što dodatno destabilizuje rusku poziciju.

Unutar ruskog vrha sve je jači pritisak da se postigne sporazum sa SAD-om koji bi uključio zamrzavanje sukoba duž trenutne linije fronta, uz djelimično ukidanje sankcija i redefinisanje statusa Krima.

Kockanje sa budućnošću
Iako Rusija trenutno ima vojnu prednost, postoji realan rizik da se odnosi između Putina i Trampa naglo pogoršaju – što bi moglo dovesti do novih američkih sankcija, ozbiljnijih od onih koje dolaze iz Evrope.

Za sada, SAD ne pominju nove sankcije, ali nije teško zamisliti da bi, u slučaju neuspjeha pregovora, Vašington mogao vrlo brzo da promijeni stav.