Inflacija u Srpskoj nije zaobišla ni ugostiteljski sektor, pokazuju zvanični podaci, a predstavnici ove branše najavljuju da će vjerovatno doći do novog rasta cijena.

To će se, po svemu sudeći, dogoditi početkom predstojeće ljetne sezone, kada naša radna snaga iz ugostiteljstva masovno sezonski prelazi u druge zemlje, najčešće na primorje.

Prema Informaciji o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske, dokumentu Ministarstva finansija RS, može se zaključiti da je ceh u kafanama za godinu dana povećan za deset odsto.

“Najveći rast cijena, na godišnjem nivou, januar 2025. godine u odnosu na januar 2024. godine, zabilježen je u odjeljku restorani i hoteli (9,3 odsto) usljed povećanja cijena u grupama restorani, kafići, barovi od 10 odsto i usluge smještaja od 7,3 odsto”, navedeno je u ovoj informaciji.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, procjenjuje da je rast cijena u ugostiteljstvu u proteklih godinu dana vjerovatno bio i veći nego što su to predočile institucije.

“Mislim da su svi artikli cjenovno rasli više od deset odsto”, rekao je Kurtinović za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li se, pošto stiže sezona, što donosi i manjak radnika u ovoj branši, očekuje novo povećanje cijena, on odgovara – vjerovatno.

“Vjerovatno ćemo opet morati obećavati nemoguće uslove da bismo zadržali radnike, a to se već odavno ne može isplaćivati iz dobiti poslodavaca, već se to mora učiniti kroz povećanje cijena”, najavljuje Kurtinović.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kaže da je u pitanju loša vijest za potrošače.

“Nedostatak radne snage neće se riješiti povećanjem cijena. O tome se trebalo razmišljati prije par godina. Cijena kafe je i danas prilično povisoka za ova primanja koja imamo. Mislim da će sve manji broj ljudi biti u kafanama budu li nametnute još veće cijene”, rekla je Marićeva.

Prama njenim riječima, ugostitelji sve manje mogu računati i na ljude iz dijaspore tokom sezone.

“Naša dijaspora, a to se vidjelo prošle i pretprošle godine, radije sada ode negdje na odmor van naše zemlje. Naravno, veći gradovi kao što je Banjaluka mogu očekivati dolaske i da se nešto dešava, ali sva manja mjesta su toga uskraćena”, poručuje Marićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema podacima Ministarstva finansija Republike Srpske, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u januaru 2025. godine, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su više za 1,6 odsto, dok su u odnosu na januar prethodne godine više za 3,2 odsto.

“Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, na mjesečnom nivou, više cijene zabilježene su u deset odjeljaka, niže cijene u jednom odjeljku, te su u jednom odjeljku cijene ostale na istom nivou”, navodi se u najnovijoj informaciji o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske.

Vlada Srpske dala je saglasnost javnom preduzeću „Šume Republike Srpske“ za kreditno zaduženje od 15 miliona maraka.

U posljednjem broju Službenog glasnika RS objavljeno je da Vlada Srpske bezuslovno garantuje plaćanje dospjelih, a neplaćenih obaveza prema ugovoru koji će se zaključiti između „Šuma RS“ i poslovnih banaka Nova banka i Atos banka.

U Službenom glasniku je objavljeno i pod kojim uslovima će se zaključiti ugovor o kreditnom zaduženju.

– Iznos kredita 15 miliona KM, period otplate 60 mjeseci, grejs period šest mjeseci, otplata u jednakim mjesečnim anuitetima, fiksna kamatna stopa od sedam odsto godišnje i troškovi obrade kredita 0,5 odsto ili 75.000 KM – glase uslovi kredita.

Dalje se kaže da je namjena kreditnog zaduženja finansiranje prenesenih obaveza iz prethodnog perioda, kao i da će „u slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta od strane Šuma RS, Republika Srpska izvršiti plaćanje svih dospjelih, a neplaćenih obaveza izu budžeta Srpske“.

Za sprovođenje ove odluke zaduženi su Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a resorni ministri su zaduženi da potpišu garanciju Republike Srpske za kredit i ugovor o regulisanju međusobnih obaveza, navodi Capital.

I dok sindrom sagorijevanja na radnom mjestu uzima maha, većina građana kod psihologa dolazi kad je problem već uzeo maha, odnosno kad je tijelo počelo da se “buni”.

No, iako se, za razliku od prije nekoliko godina, građani Srpske sada češće odlučuju potražiti pomoć, oni ipak ne dolaze na vrijeme.

Mladen Golić, psiholog u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka, za “Nezavisne” pojašnjava da je burnout sindrom stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim i dugotrajnim stresom.

“Događa se kada se osjećate preopterećeno i ne možete zadovoljiti stalne zahtjeve. Kako se stres nastavlja, vi počinjete gubiti interes ili motivaciju koja vas je dovela na određenu ulogu u vašem poslu. Burnout smanjuje produktivnost i iscrpljuje energiju, ostavljajući vam osjećaj da ste nemoćni, beznadežni, cinični i ogorčeni. Na kraju se možete osjećati kao da nemate ništa ponuditi. Većina nas ponekad osjeća dosadu, preopterećenost ili se osjeća nepriznato, ali ako se tako osjećate većinu vremena, to može biti poziv na oprez jer vodi ka izgaranju”, pojašnjava Golić.

Kako kaže, iz prakse primjećuje da se klijenti više javljaju, ali to ne znači da se povećao njihov broj.

“To znači samo da se danas lakše odlučuju za razgovor, kao i zbog činjenice da je odlazak kod psihologa prestao biti tabu tema u društvu. Nažalost, većina njih dolazi kada je problem već uzeo maha, odnosno kada je tijelo počelo da se ‘buni’, kad već imaju oboljenja štitne žlijezde, želuca, srca, hipertenziju, i kada pored psihičkog funkcionisanja više ne mogu adekvatno funkcionisati ni fizički”, ističe Golić.

Pojašnjava da se sindrom sagorijevanja na poslu kod osobe manifestuje u vidu gubitka kontrole, nesposobnosti, zaboravnosti, otpornosti na prijedloge, osjećaja zarobljenosti, teškoća pri koncentraciji, dosade, gubitka smisla za humor, poricanja, izolacije, tuge, zabrinutosti, frustracije i sl.

Prema njegovim riječima, istraživanja pokazuju da su ovom sindromu posebno izloženi oni čija je profesija briga o drugima, a najugroženiji su zaposleni u zdravstvu, tj. doktori, medicinske sestre i tehničari, psiholozi, socijalni radnici itd.

“Bitno je prepoznati simptome prije nego se pojave zdravstveni problemi i raditi na prevenciji, odnosno izbjegavati pretjeran rad i opterećenje na poslu, ne raditi više od 40 sati sedmično, praktikovati odmaranja tokom vikenda, a ne rad od kuće, te praviti pauze tokom posla, obavljati aktivnosti na poslu savjesno i pošteno, ali ne presavjesno i sa pretjeranom brigom”, dodao je.

Dom zdravlja Doboj trenutno organizuje radionice o sindromu sagorijevanja na radnom mjestu, a jedna od njih je održana u četvrtak u dobojskoj Ekonomskoj školi.

Kako je tom prilikom kazala Mladenka Milovanović, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Doboj, ovaj sindrom ima tri faze, a preporučljivo je reagovati već u prvoj.

“Prva faza je kada osjetimo da odlazimo na radno mjesto, a imamo određene tegobe – da smo u strahu, tužni, neraspoloženi ili ljuti unaprijed, a mogu se javiti i fiziološke reakcije ili nam se ne ide na posao. Već tada treba zatražiti stručne savjete”, rekla je Milanovićeva, dodajući da se druga faza manifestuje potrebom dokazivanja na poslu preuzimanjem na sebe previše obaveza, što dugoročno dodatno iscrpljuje, dok u trećoj fazi dolazi do depresije, impulsivnosti ili bijesa, odnosno do funkcionalne nesposobnosti
Nezavnisne novine