Connect with us

Društvo

POGLEDAJTE CIJENE! I nakon poskupljenja, voda u Banjaluci jeftinija NEGO U DRUGIM GRADOVIMA SRPSKE!

Iako je najava poskupljenja vode u Banjaluci, po nekima, još jedan u nizu udara na budžete građana, kada se porede cijene ove životno važne tečnosti u ostalim gradovima Srpske, to onda nije drastično i čak će i nova cijena biti niža od drugih.

Cijena vode u Banjaluci nije mijenjana od aprila 2023. godine, kada je poskupjela za 0.10 KM, a sve druge usluge su, shodno ovome, poskupile za duplo, možemo reći da najavljeno poskupljenje nije neopravdano.

“Gola” cijena vode, koje su prikazane u tabeli na kraju teksta, pokazuju da je Banjaluka najjeftinija od 0.94KM.

Cijena vode najveća je u Laktašima 1.35 KM, potom slijedi Čelinac 1.35 KM.

Kako su naveli iz “Vodovoda” Banjaluka, ovo sve upućuje na potencijalni novi zahtjev za korekciju jedinstvene cijene vode, te će biti primorani da prema Gradu i Skupštini upute na usvajanje, kako bi se postigla finansijska stabilnost, kao i neometano obavljanje primarne djelatnosti tokom 2025. godine.

Novi cjenovnik bi na snazi trebao biti od 1. aprila ove godine, ako Skupština grada to odobri.

Poređenja radi 1000 litara vode banjalučkom ,,Vodovodu” danas ćete platiti 0,89 KM, dok ćete flašicu od pola litre vode platiti i do 1,50 KM.

Društvo

POSKUPLJUJU I CIGARETE! Cijene rastu iz dana u dan, svaki dan novi proizvodi!

Cigarete brendova Camel, Winston, LD i Sobranie kompanije Nelt d.o.o. Sarajevo od danas su skuplje za 20 feninga.

Podsjećamo, od februara su u BiH poskupjele i cigarete druge dvije kompanije, a cijene su veće za 10 do 30 feninga.

Kako su tada istakli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za “Nezavisne novine”, tada su u pitanju bile kompanije TDR d.o.o. Sarajevo i Philip Morris BH d.o.o. Sarajevo.

Nastavi čitati

Društvo

CEH U KAFANAMA SVE VEĆI! Ugostitelji najavljuju novi talas poskupljenja!

Inflacija u Srpskoj nije zaobišla ni ugostiteljski sektor, pokazuju zvanični podaci, a predstavnici ove branše najavljuju da će vjerovatno doći do novog rasta cijena.

To će se, po svemu sudeći, dogoditi početkom predstojeće ljetne sezone, kada naša radna snaga iz ugostiteljstva masovno sezonski prelazi u druge zemlje, najčešće na primorje.

Prema Informaciji o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske, dokumentu Ministarstva finansija RS, može se zaključiti da je ceh u kafanama za godinu dana povećan za deset odsto.

“Najveći rast cijena, na godišnjem nivou, januar 2025. godine u odnosu na januar 2024. godine, zabilježen je u odjeljku restorani i hoteli (9,3 odsto) usljed povećanja cijena u grupama restorani, kafići, barovi od 10 odsto i usluge smještaja od 7,3 odsto”, navedeno je u ovoj informaciji.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, procjenjuje da je rast cijena u ugostiteljstvu u proteklih godinu dana vjerovatno bio i veći nego što su to predočile institucije.

“Mislim da su svi artikli cjenovno rasli više od deset odsto”, rekao je Kurtinović za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li se, pošto stiže sezona, što donosi i manjak radnika u ovoj branši, očekuje novo povećanje cijena, on odgovara – vjerovatno.

“Vjerovatno ćemo opet morati obećavati nemoguće uslove da bismo zadržali radnike, a to se već odavno ne može isplaćivati iz dobiti poslodavaca, već se to mora učiniti kroz povećanje cijena”, najavljuje Kurtinović.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kaže da je u pitanju loša vijest za potrošače.

“Nedostatak radne snage neće se riješiti povećanjem cijena. O tome se trebalo razmišljati prije par godina. Cijena kafe je i danas prilično povisoka za ova primanja koja imamo. Mislim da će sve manji broj ljudi biti u kafanama budu li nametnute još veće cijene”, rekla je Marićeva.

Prama njenim riječima, ugostitelji sve manje mogu računati i na ljude iz dijaspore tokom sezone.

“Naša dijaspora, a to se vidjelo prošle i pretprošle godine, radije sada ode negdje na odmor van naše zemlje. Naravno, veći gradovi kao što je Banjaluka mogu očekivati dolaske i da se nešto dešava, ali sva manja mjesta su toga uskraćena”, poručuje Marićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema podacima Ministarstva finansija Republike Srpske, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u januaru 2025. godine, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su više za 1,6 odsto, dok su u odnosu na januar prethodne godine više za 3,2 odsto.

“Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, na mjesečnom nivou, više cijene zabilježene su u deset odjeljaka, niže cijene u jednom odjeljku, te su u jednom odjeljku cijene ostale na istom nivou”, navodi se u najnovijoj informaciji o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

ŠUME TONU I SVE NAŠ VIŠE KOŠTAJU! Vlada Srpske dala saglasnot za kredit od 15 miliona maraka za preduzeće “Šume RS”

Vlada Srpske dala je saglasnost javnom preduzeću „Šume Republike Srpske“ za kreditno zaduženje od 15 miliona maraka.

U posljednjem broju Službenog glasnika RS objavljeno je da Vlada Srpske bezuslovno garantuje plaćanje dospjelih, a neplaćenih obaveza prema ugovoru koji će se zaključiti između „Šuma RS“ i poslovnih banaka Nova banka i Atos banka.

U Službenom glasniku je objavljeno i pod kojim uslovima će se zaključiti ugovor o kreditnom zaduženju.

– Iznos kredita 15 miliona KM, period otplate 60 mjeseci, grejs period šest mjeseci, otplata u jednakim mjesečnim anuitetima, fiksna kamatna stopa od sedam odsto godišnje i troškovi obrade kredita 0,5 odsto ili 75.000 KM – glase uslovi kredita.

Dalje se kaže da je namjena kreditnog zaduženja finansiranje prenesenih obaveza iz prethodnog perioda, kao i da će „u slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta od strane Šuma RS, Republika Srpska izvršiti plaćanje svih dospjelih, a neplaćenih obaveza izu budžeta Srpske“.

Za sprovođenje ove odluke zaduženi su Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a resorni ministri su zaduženi da potpišu garanciju Republike Srpske za kredit i ugovor o regulisanju međusobnih obaveza, navodi Capital.

Nastavi čitati

Aktuelno