Kina mora da prestane da pomaže Rusiji u ratu protiv Ukrajine ako želi da ima dobre odnose sa Zapadom, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, ocjenivši da je pomoć Pekinga bila ”od vitalnog značaja” za ruske snage.

On je istakao da je Kina najviše pomogla Rusiji tako što je Moskvi omogućila vrhunsku tehnologiju poput poluprovodnika, prenosi Rojters.

– Od ukupne količine elektronike koju Rusija uvezla, 90 došlo je iz Kine i koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona. Kina takođe radi na tome da Rusiji obezbijedi poboljšane satelitske mogućnosti i snimanje – rekao je Stoltenberg.

“Kina ne može da ima dobre odnose u oba smjera”
Ocijenio je da Kina ne može da ima dobre odnose ”u oba smjera”.

– Kina kaže da želi dobre odnose sa Zapadom. U isto vrijeme, Peking nastavlja da podstiče najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata – rekao je Stoltenberg.

On je upozorio zapadne saveznike da ne postanu zavisni od Kine kao što su bili od Rusije.

– U prošlosti smo napravili grešku što smo postali zavisni od ruske nafte i gasa. Ne smijemo ponoviti tu grešku sa Kinom. Da budemo zavisni od njenog novca, njenih sirovina, njenih tehnologija zavisnosti nas čine ranjivima – rekao je Stoltenberg.

Kina pojačala trgovinske veze sa Rusijom
Kina je posljednjih godina pojačala trgovinske veze sa Rusijom, nakon što su SAD protiv obje zemlje uvele sankcije.

U prošloj godini kinesko-ruska trgovina dostigla je rekordnu razmjenu od 240 milijardi dolara.

Njemačka vodi “ofanzivu šarma” unutar Republikanske partije. Japan priprema stručnjaka za pristup Trampu. Zvaničnici meksičke vlade razgovaraju sa Trampovim saradnicima, a Australija užurbano donosi zakone koji bi zaštitila vojni sporazum sa Amerikom u slučaju Trampove pobjede.

Širom svijeta, američki saveznici preduzimaju korake da odbrane ili unaprijede svoje interese u slučaju da se bivši predsjednik Donald Tramp vrati na vlast poslije izbora u novembru. Tramp i njegov demokratski rival Džo Bajden su, prema anketama, trenutno izjednačeni u ključnim državama koje odlučuju izbore

Strani saveznici žele da izbjegnu da se ponovi šamar koji im je Trampova politika “Amerika na prvom mjestu” zadala u njegovom prvom mandatu, kada su se dogodili trgovinski ratovi, preispitivanje vojnih saveza, suzbijanje dolaska novih imigranata i povlačenje iz svjetskog klimatskog sporazuma.

Agencija Rojters je razgovarala sa diplomatama i vladinim zvaničnicima na pet kontinenata o pripremama za Trampov potencijalni drugi mandat.

Neki strani lideri su direktno kontaktirali Trampa, uprkos riziku da će naljutiti njegovog izbornog rivala, demokratskog predsjednika Džoa Bajdena. Saudijski princ prestolonaslijednik je nedavno telefonom nazvao Trampa, navodi izvor upoznat sa tim razgovorom, dok su se mađarski premijer i poljski predsjednik uživo sastali sa njim proteklih nedelja.

Šef britanske diplomatije Dejvid Kameron je takođe razgovarao sa Trampom ovog mjeseca na njegovom imanju na Floridi. Reporterima u Vašingtonu je poslije rekao da je u pitanju bila privatna večera na kojoj su razgovarali o Ukrajini, ratu Izraela i Gaze i budućnosti NATO.

Bijela kuća je uputila novinare Rojtersa na komentare portparolke Bijele kuće Karin Žan-Pjer koja je navela da sastanci kao što je taj koji je održao Kameron – nisu neuobičajeni.

Odbila je da odgovori na pitanja o Trampovom sastanku sa Viktorom Orbanom ili telefonskom razgovoru sa saudijskim princom, o kojem je vijest prvo objavio Njujork tajms.

Kancelarija za medije saudijske vlade i Trampov izborni štab nisu odgovorili na pitanja da prokomentarišu taj razgovor.

Trampova kampanja saopštila je da je razgovarao o bezbjednosnim pitanjima sa svakim od evropskih lidera, uključujući predlog poljskog predsjednika Andžeja Dude da članice NATO troše bar 3% bruto nacionalnog proizvoda na odbranu. Trenutno, cilj im je da izdvoje 2% za budžet NATO.

Džeremi Suri, predsjednički istoričar na Univerzitetu Teksasa, kaže da su sastanci između kandidata i diplomata normalni, ali smatra da je Trampov sastanak sa Orbanom i razgovor sa saudijskim princom Mohamadom bin Salmanom – neuobičajen.

Trampov savjetnik Brajan Hjuz je rekao: “Sastanci i pozivi svjetskih lidera predstavljaju priznanje onoga što već znamo kod kuće. Džo Bajden je slab, i kada predsjednik Tramp položi zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Država, svijet će biti bezbjedniji a Amerika prosperitetnija”.

Trampov štab nije detaljno odgovorio na pitanja o drugim nalazima iz Rojtersove priče, ali je portparolka kampanje Kerolin Livit rekla: “Američki saveznici se nadaju da će predsjednik Tramp biti ponovo izabran”.

Njemačka “zaobilazna diplomatija”

Veći dio pokušaja uspostavljanja kontakta sa Trampom bio je manje direktan od susreta sa kandidatom.

Njemačka gradi mostove sa Trampovom republikanskom bazom na državnom nivou, podsjećajući stranačke zvaničnike na velika njemačka ulaganja u američku industriju.

Imajući u vidu da je Tramp prijetio kaznenim tarifama njemačkoj industriji automobila dok je bio predsjednik, a sada želi da uvede tarife od minimum 10% na sve uvozne proizvode ako se vrati na položaj, Njemačka koristi translantskog koordinatora da se pripremi za moguću drugu Trampovu administraciju.

Koorodinator Majkl Link, vodi ono što Berlin naziva “zaobilaznom diplomatijom”, putujući po zemlji i obilazeći presudne države gdje Njemačka ima velike investicije.

– Ukoliko Donald Tramp bude ponovo izabran, bilo bi posebno važno da se spriječe kaznene tarife koje planira da uvede na robu iz EU – rekao je Link za Rojters. Kazao je da se sastao sa republikanskim guvernerima Oklahome, Arkanzasa, Alabame i Indijane.

Na svakoj stanici, objasnio je zašto su dobre trgovinske veze temelj njemačkog prisustva u SAD.

Najveći izvoznik automobila proizvedenih u Americi je BMW BTWG.DE, a Njemačka kaže da kompanijja direktno ili indirektno zapošljava 860.000 Amerikanaca.

Link se takođe sastaje sa demokratskim zvaničnicima, ali je lobiranje kod onih koji mogu da utiču na Trampa njegov prioritet. Rojters nije mogao da utvrdi da li je sam Tramp svestan pristupa Berlina.

Prijateljska lica za Trampa u Meksiku

U Meksiku su se vladini zvaničnici sastajali sa ljudima bliskim Trampu i razgovarali o pitanjima koja uključuju uključujući migraciju i krijumčarenje fentanila, sintetičkog opijata, u Sjedinjene Države. To su dva pitanja gdje bi Meksiko mogao da se suoči sa većim pritiskom SAD pod drugom Trampovom administracijom, prema dva izvora iz Meksika.

Tramp je rekao da će narediti Pentagonu „da na odgovarajući način upotrebi specijalne snage“ za napade na vođstvo i infrastrukturu kartela, za šta je malo verovatno da će dobiti dozvolu meksičke vlade.

Meksički zvaničnici su takođe razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi, koji je posljednji put izmijenjen za vrijeme Trampovog predsedništva 2020. godine, i treba da bude ponovo revidiran 2026, dodaju izvori. Tramp je u nedavnim javnim komentarima pohvalio svoju prepravku tog sporazuma.

A u znak toga koliko su lični odnosi važni pod Trampom, meksička vladajuća partija razmatra alternativne kandidate koje bi imenovala za sljedećeg ministra spoljnih poslova, u zavisnosti od toga da li će vjerovatno pobijediti Tramp ili Bajden, rekla su dva izvora upoznata sa razmatranjima.

Predsjednički izbori u Meksiku se održavaju u junu. Ako pobedi Klaudija Šajnbaum, kandidatkinja vladajuće stranke, kako se trenutno očekuje, stupila bi na dužnost u oktobru. Ukoliko ankete nagovijeste Trampovu pobjedu, vjerovatno će izabrati Marsela Ebrarda za svog šefa diplomatije, kažu izvori. On je bio ministar spoljnih poslova za vrijeme Trampovog prvog mandata i smatra da se da se “dobro držao” u odnosima sa američkom administracijom u to vrijeme.

Japanski “stručnjak za Trampa”

Da bi ojačao svoje diplomatsko angažovanje sa Trampovim štabom, Japan se sprema da angažuje Sunao Takaa prevodioca školovanog na Harvardu koji je pomogao bivšem premijeru Šinzu Abeu da se zbliži sa Trampom tokom partija golfa. Drugi bivši premijer Japana, Taro Aso  sastao se sa Trampom u Njujorku u utorak, prema zvaničniku kampanje. Najbližeg saveznika Amerike u Aziji brine da bi Tramp mogao da oživi trgovinski protekcionizam i zahtijeva više novca za održavanje američkih snaga u Japanu, kažu vladini zvaničnici.

Britanska Laburistička partija, koja je sada u opoziciji, ali je veliki favorit za pobjedu na izborima koji se očekuju do kraja godine, možda će imati teži put da ostvari dobre odnose sa eventualnom Trampovom administracijom.

Dejvid Lemi, koji bi bio ministar spoljnih poslova laburista, jednom je napisao u časopisu Tajm da je Tramp „neonacistički sociopata koji mrzi žene“. Lami sada radi na izgradnji veza sa republikancima, rekao je zvaničnik laburista.

Lami se sastao sa republikancima za koje se vjeruje da su kandidati za uloge u Trampovom kabinetu, uključujući Majka Pompea, bivšeg američkog državnog sekretara pod Trampom, rekao je zvaničnik Laburista.

Lami je odbio da bude intervjuisan, ali je rekao da su mnogi britanski političari kritikovali Trampa i da bi on kao ministar spoljnih poslova zastupao britanske interese bez obzira na to ko zauzima Bijelu kuću.

Viktorija Kouts, bivša zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost u vrijeme Trampa, rekla je da bi pobeda laburista mogla da znači težak period u odnosima SAD i Velike Britanije ako Tramp pobijedi, navodeći “lični animozitet” kod dijela laburista. Predstavnik Pompea je odbio da komentariše.

Nervoza u Australiji

Australijski ambasador u SAD Kevin Rad nedavno je navukao Trampov gnjev zbog prethodnih kritika na račun bivšeg predsjednika. U intervjuu prošlog mjeseca, Tramp je rekao da je čuo da je Rad, bivši premijer, bio „malo gadan“ i da je:

„Ako bude iole neprijateljski raspoložen, neće dugo ostati tamo“.

Ministarka inostranih poslova Australije Peni Vong branila je Ruda, rekavši da će ostati ambasador ako se Tramp vrati na vlast. Iza kulisa, Rad pokušava da zaštiti ključni vojni sporazum da ga Tramp ne poništi, rekao je diplomatski izvor iz Australije.

Bajdenova administracija se složila da pomogne Australiji da načini svoj prvi korak ka razvoju flote podmornica na nuklearni pogon prodajom Kanberi tri do pet podmornica klase Virdžinija.

Rad je podstakao Kanberu da brzo reaguje na donošenju zakona koji je približava američkim standardima za kontrolu naoružanja i uspostavlja specijalno tijelo za nuklearnu bezbjednost, u nadi da će to otežati Trampu da poništi prodaju, rekao je izvor.

Ambasada Australije u SAD je odbila da komentariše. Kanbera nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Majkl Šubridž, iz firme Strategic Analysis Australia, rekao je da bi Trampova politika „Amerika na prvom mjestu“ ipak mogla da poništi dogovor.

– Sve poluge su tu da Tramp kaže: ‘Američka mornarica nema dovoljno, tako da Australija neće dobiti nijednu podmornicu – rekao je stručnjak za odbranu.

Rojters nije mogao da utvrdi Trampov stav o tom pitanju. U predizbornoj kampanji do sada nije izrazio nikakvu zabrinutost u vezi sa tim sporazumom.

Diskretan pristup Južne Koreje

Jedan način da saveznici SAD utiču na Trampa jeste preko lobista, posebno ako žele da budu diskretni.

Bivši zvaničnik južnokorejske vlade, koji sada boravi u Vašingtonu, rekao je da Bajdenova administracija pažljivo prati strane vlade i da Seul više voli da razumije Trampovo razmišljanje preko lobističkih firmi na „tajni način“.

Četvrt sa lobističkim firmama u Vašingtonu vrvi od Južnokorejaca koji žele da razumiju Trampove stavove o trgovini i investicijama, uključujući šta bi se desilo sa Bajdenovim Zakonom o smanjenju inflacije (IRA), rekao je zvaničnik južnokorejske vlade.

Kabinet predsednika Južne Koreje nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Zakonom IRA podržava se obnavljanje proizvodnje i energetska tranzicija.

Tramp takođe podržava vraćanje poslovnih operacija iz inostranstva u zemlju, ali ne i Bajdenov pritisak da se sa fosilnih goriva pređe na zelenu energiju.

Neki američki saveznici koriste lobiste povezane sa Trampom, uključujući kompaniju Ballard Partners, koji vodi Brajan Balard, lobista sa Floride koji je tražen zbog svojih bliskih veza sa Trampom. Balardovi klijenti su Japan i Demokratska Republika Kongo, prema podacima te kompanije i američkim javno dostupnim dokumentima. Odbio je da imenuje druge.

– Mnogi članovi naše firme bili su dugogodišnji saveznici bivšeg predsjednika – rekao je Džastin Sejfi, Balardov partner.

Japansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je zatražilo savjet i podršku od širokog spektra stručnjaka, i odbilo je da komentariše veze sa Balardom. Kongo nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, piše Glas Amerike.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da Ukrajina i dalje može da dobije rat protiv Rusije, ali da bi saveznici morali više da se angažuju kako bi Kijev dobio podršku koju mu je Alijansa obećala.

Stoltenberg je, na skupu neprofitne organizacije “Atlantski most” u Berlinu, rekao da članice NATO-a sada moraju da pretvore ono što su obećale i na šta su se obavezale prema Ukrajini u hitne isporuke oružja i municije, navodi Kijev independent, prenosi Tanjug.

“Posljednjih mjeseci članice NATO- a nisu pružile podršku koju su obećale”, rekao je Stoltenberg.

Višemjesečno kašnjenje pomoći SAD dovelo je do pogoršanja situacije na frontu za Ukrajinu, a gradovi širom zemlje izloženi su napadima ruskih dronova i raketa zbog nedostatka protivvazdušne odbrane, navodi Kijev independent.

Kongres SAD je ove nedjelje usvojio zakon kojim se odobrava paket pomoći za Ukrajinu, a evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Dansku i Holandiju, nedavno su takođe obećale slanje vojne pomoći Ukrajini.