Prema najnovijoj procjeni američkih obavještajnih službi, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučniji je nego ikada u namjeri da nastavi rat u Ukrajini i ostvari pobjedu.

U analizi, koja je ovog mjeseca predstavljena članovima Kongresa, navodi se kako obavještajne agencije ne vide nikakve znakove da je Rusija spremna na kompromis, uprkos naporima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u mirovnim pregovorima, piše NBC News, prenosi Index.hr.

Ova procjena u skladu je sa stavovima američkih i zapadnih obavještajnih službi još od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Ipak, visoki američki zvaničnici sada vjeruju da je Putin u svojim stavovima tvrdokorniji nego ikada. Suočen s ogromnim gubicima vojnika i privrednim problemima kod kuće, Putin je, prema obavještajnoj procjeni, predan osvajanju ukrajinske teritorije kako bi opravdao ogromne ljudske i financijske žrtve rata.

Tramp gubi strpljenje i uvodi sankcije

Kao jasan znak rastuće frustracije, predsjednik Tramp prošle je sedmice otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti te je po prvi put od povratka na dužnost u januaru uveo kaznene mjere protiv Moskve. Nove sankcije usmjerene su na dvije velike ruske naftne kompanije. “Jednostavno sam osjetio da je vrijeme”, izjavio je Tramp novinarima, opisavši nove sankcije kao “goleme”. Dodao je kako je “dugo čekao” da ih uvede, ali se nada da “neće dugo trajati”. “Nadamo se da će se rat riješiti”, poručio je.

Bijela kuća odbila je da komentiše obavještajnu procjenu, uputivši na Trampove javne izjave. “Kao što je predsjednik izjavio, ovo su velike sankcije protiv njihovih dviju velikih naftnih kompanija za koje se nada da će pomoći u okončanju rata”, rekao je jedan zvaničnik.

“Jasno je rekao da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne dogovor o okončanju rata. Sjedinjene Države nastaviće se zalagati za mirno rješenje rata, a trajni mir zavisi oD spremnosti Rusije da pregovara u dobroj vjeri.”

Od obećanja do neuspjelih pregovora

TrAmp je dugo obećavao da će posredovati u okončanju rata, a tokom kampanje tvrdio je da će osigurati mir unutar 24 sata od povratka u Bijelu kuću. Međutim, njegovi dosadašnji napori da uvjeri Rusiju na prekid vatre i sjedne za pregovarački stol nisu urodili plodom.

Njegova se retorika posljednjih mjeseci promijenila, a frustracija i nestrpljenje prema Putinu postaju sve očitiji.

“Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, a onda oni nikamo ne vode. Jednostavno nikamo ne vode”, rekao je Tramp prošle sedmice.

Može li pritisak promijeniti stav Kremlja?

Evropski diplomati, bivši američki obavještajci i stručnjaci vjeruju da bi kombinacija novih sankcija, ukrajinskih napada dronovima na ruska energetska postrojenja i evropskih napora za naoružavanje Kijeva vremenom mogla promijeniti računicu Kremlja, prenosi Index.hr.

Ipak, put do mira i dalje je trnovit. Samit na Aljasci u avgustu, koji je Bijela kuća predstavila kao obećavajući korak, nije donio pomak.

Ruski torpedo “posejdon” na nuklearni pogon, za razliku od krstareće rakete “burevestnik”, zaista može da se smatra za oružje sudnjeg dana, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

Ranije tokom dana, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je testiranje bespilotnog podvodnog vozila “posejdon” sa nuklearnim pogonom 28. oktobra bio ogroman uspjeh.

“Za razliku od `burevestnika`, `posejdon` zaista može da se smatra oružjem sudnjeg dana”, rekao je Medvedev. On je čestitao “svim prijateljima” Rusije na uspješnom testiranju “posejdona”, posebno ističući belgijskog ministra odbrane Tea Frankena.

Belgijski ministar odbrane Teo Franken uputio je Putinu direktne prijetnje i stavio do znanja šta će se dogoditi ukoliko se odluči da napadne Brisel.

Belgijski ministar odbrane Teo Franken tvrdio je da bi NATO “sravnio Moskvu sa zemljom” ako bi ikada napala Brisel. U opsežnom intervjuu, Franken se dotakao niza gorućih strateških pitanja, uključujući rat u Ukrajini, evropsku odbranu i nuklearno odražavanje.

Na direktno pitanje da li se boji da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokrenuti konvencionalni raketni napad na Brisel, njegov odgovor bio je nedvosmislen:

“Ne, jer bi tada pogodio srce NATO-a, a onda ćemo mi sravniti Moskvu sa zemljom”. Franken je izrazio čvrstu podršku američkom vođstvu unutar NATO-a i ponovio svoje povjerenje u član 5., klauzulu o uzajamnoj odbrani koja je temelj Saveza.

Upitan da li će američki predsjednik Donald Tramp poštovati član 5., Franken je odgovorio potvrdno.

“Naravno da bi. U Evropi postoji puno predrasuda prema američkoj vlasti. Zašto ne bi poštovao član 5.?”

“Hibridni rat je veća prijetnja”
Franken je istakao da je više zabrinut zbog ruske upotrebe hibridnog ratovanja nego zbog pretnje konvencionalnim napadom.

“Krstareća raketa na Brisel? Jasno je da bi to aktiviralo član 5., bez obzira koju definiciju koristite. Putin to neće uraditi”, rekao je i dodao:

“Skloniji sam razmatranju scenarija sive zone: ‘mali zeleni ljudi’ koji podstiču ruskojezičnu manjinu u Estoniji protiv nacističkog režima. Prije nego što se snađete, anektovali su dio Estonije”, pojasnio je ministar.

“Vjerovanje u evropsku vojsku je prodaja magle”
Ministar odbrane nije pokazao nimalo entuzijazma za ideju zajedničke evropske vojske. Kritikovao je veće evropske zemlje zbog “maksimiziranja sopstvenih tržišta” i dovodio u pitanje kako bi se države, koje trenutno ne mogu sarađivati ni u nabavci odbrambene opreme, mogle integrisati svoje nacionalne vojske, prenosi Index.

“Svako ko vjeruje u evropsku vojsku prodaje maglu. Srećom, imamo NATO, koji je ponovo dokazao svoju efikasnost u vazdušnoj odbrani u Poljskoj i Estoniji”, poručio je.

Vojska na ulicama Brisela
Osim o međunarodnim temama, Franken je govorio i o unutrašnjim problemima, priznajući da sa Briselom ima “odnos između ljubavi i mržnje”. Podržao je poziv Džordža Luisa Bučeza, lidera frankofonih liberala (MR), da se vojska rasporedi na ulice belgijske prestonice kako bi nadzirala žarišta trgovine drogom.

“Ako se ne pozabavimo ratom protiv droge i nesigurnošću, rak u Briselu će se proširiti dalje. Da li to zahtijeva vojsku na ulicama? Ako da, onda ćemo to i učiniti”, zaključio je.