Connect with us

Politika

ŠMIT U Savjetu bezbjednosti UN, OPLEO PO DODIKU I REPUBLICI SRPSKOJ!

Savjet bezbjednosti UN danas održava redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH.
Prvi se pred Savjetom obratio Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a koji je u izvještaju o stanju u BiH ukazao na pozitivne ali i negativne trendove koji su obilježile protekli period.

– Ovo je treća godina kako se obraćam Savjetu bezbjednosti u ovoj ulozi, od imenovanja 27. maja 2021. godine, Generalnom sekretaru i Savjetu bezbjednosti sam dostavio šest izvještaja o provedbi mirovnog sporazuma – rekao je Šmit na početku obraćanja, prenosi N1.

Međunarodna podrška je, kako je naveo, ključna za BiH da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća. Država mora da se oslanja na efikasne institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma, dodao je Šmit.

Naglasio pozitivan pomak kada je riječ o otvaranju pregovora za članstvo u EU.
– I dalje ima dosta neispunjenih obećanja u BiH, ali da krenemo sa dobrim. Želim čestitati Bećiroviću u ime građana BiH na važnom koraku otvaranja pregovora sa EU. Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti. Pozivam sve da se preduzmu koraci i zajednički djeluje na zajedničkom napretku. Treba dosta uložiti u povjerenje. Takođe, to može biti dobar početak i to nije još završen posao – rekao je Šmit.
Pad nataliteta je, prema njegovim riječima, veliki izazov jer BiH može izgubiti mlađe generacije. BiH mora ubrzati reforme i provesti Mirovni sporazum. To je osnova na kojem radimo, rekao je on.

– Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti. Sve to treba poštovati, otvaranje pregovora sa EU je važan trenutak koji je pod rizikom zbog prijetnji iz Republike Srpske, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum – ustvrdio je Šmit.
Takođe, naglasio je da još uvijek postoji problem negiranja genocida u Srebrenici koji je međunarodno dokazana činjenica. Inače, period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom BiH ka integraciji u Europsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Opšti okvirni sporazum za mir, naveo je Šmit. Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024., Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH. Vijeće je pozvalo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Šmit.

Zatim je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Dodikom koji “aktivno podrivaju državu”, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

– Njihova prijetnja da paralizuju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

Milorad Dodik predsjednik RSFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima, tvrdi on.

– Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH. Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika takođe su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hok instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena Visokom predstavniku, a ne entitetu – istakao je Šmit.

Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije RS, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.

– Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de fakto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

Ukazao je i na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.

Related Topics:

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno