Connect with us

Politika

ŠMIT U Savjetu bezbjednosti UN, OPLEO PO DODIKU I REPUBLICI SRPSKOJ!

Savjet bezbjednosti UN danas održava redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH.
Prvi se pred Savjetom obratio Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a koji je u izvještaju o stanju u BiH ukazao na pozitivne ali i negativne trendove koji su obilježile protekli period.

– Ovo je treća godina kako se obraćam Savjetu bezbjednosti u ovoj ulozi, od imenovanja 27. maja 2021. godine, Generalnom sekretaru i Savjetu bezbjednosti sam dostavio šest izvještaja o provedbi mirovnog sporazuma – rekao je Šmit na početku obraćanja, prenosi N1.

Međunarodna podrška je, kako je naveo, ključna za BiH da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća. Država mora da se oslanja na efikasne institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma, dodao je Šmit.

Naglasio pozitivan pomak kada je riječ o otvaranju pregovora za članstvo u EU.
– I dalje ima dosta neispunjenih obećanja u BiH, ali da krenemo sa dobrim. Želim čestitati Bećiroviću u ime građana BiH na važnom koraku otvaranja pregovora sa EU. Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti. Pozivam sve da se preduzmu koraci i zajednički djeluje na zajedničkom napretku. Treba dosta uložiti u povjerenje. Takođe, to može biti dobar početak i to nije još završen posao – rekao je Šmit.
Pad nataliteta je, prema njegovim riječima, veliki izazov jer BiH može izgubiti mlađe generacije. BiH mora ubrzati reforme i provesti Mirovni sporazum. To je osnova na kojem radimo, rekao je on.

– Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti. Sve to treba poštovati, otvaranje pregovora sa EU je važan trenutak koji je pod rizikom zbog prijetnji iz Republike Srpske, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum – ustvrdio je Šmit.
Takođe, naglasio je da još uvijek postoji problem negiranja genocida u Srebrenici koji je međunarodno dokazana činjenica. Inače, period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom BiH ka integraciji u Europsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Opšti okvirni sporazum za mir, naveo je Šmit. Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024., Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH. Vijeće je pozvalo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Šmit.

Zatim je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Dodikom koji “aktivno podrivaju državu”, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

– Njihova prijetnja da paralizuju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

Milorad Dodik predsjednik RSFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima, tvrdi on.

– Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH. Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika takođe su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hok instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena Visokom predstavniku, a ne entitetu – istakao je Šmit.

Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije RS, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.

– Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de fakto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

Ukazao je i na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.

Related Topics:

Politika

SNSD-ova vlast ZAROBILA INSTITUCIJE I RAZORILA PRIVREDU

Juče se navršila 30. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Šta je on donio Bosni i Hercegovini, a šta Republici Srpskoj? Da li su političari više poštovali duh Dejtona ili im je na prvom mjestu bio lični interes? I koliko su dobre ili opasne ideje o njegovom raspakivanju?
Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska danas ni blizu onoga što se očekivalo davne 1995. godine – kada je rat zaustavljen. Umjesto stabilnosti, napetost i neizvjesnost, javna preduzeća u očajnom stanju, mnoga u gorem nego u ratnom periodu.

Na vlasti zvaničnici koji sada na sto stavljaju i prirodna bogatstva Republike Srpske, koja su nekada bila svetinja u koju se ne dira.

“Republika Srpska godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod sankcijama i ograničenjima i pritiscima, ali je najviše ugrožena uslijed bahatosti i političke isključivosti njenih političkih lidera koji ponižavaju i nipodaštavaju njene najviše institucije vlasti kao i što uslijed nestručnosti urušavaju i ono malo privrede i prirodnih resursa koji su preostali”, smatra diplomata i publicista Branko T. Nešković.

“Zemlja iako je imala jednu veliku nadu iako se jako puno međunarodne podrške i novca slilo u zemlju, danas spadamo u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi i to je ona strašna stvar. Druga strašna stvar koja se desila je odlazak stanovništva iz BiH, ako ćemo gledati samo prostor Republike Srpske, od završetka rata do danas računa se i procjenjuju demografi da smo izgubili polovinu stanovništva”, smara politikolog Tanja Topić.

Nakon potpisivanja sporazuma u Banjaluci se slavilo, dok je na Palama, ratnoj prestonici Republike Srpske preovladavalo žaljenje, međutim na kraju svi su ga prihvatili.

Politički predstavnici u BiH, kao i vlast u Republici Srpskoj, takođe je Dejton tumačila po potrebi odnosno kako njima odgovara. Tako su pravili zaokrete od secesionističkih priča i negiranja institucija BiH, do prihvatanja istih i nedavnog povlačenja svih zakona koji su bili protiv Bosne i Hercegovine.

“Nažalost svi učesnici u BiH nisu istinski prihvatili Dejton i svako s jedne strane pokušava da prevari onog drugog. Jedni bi da postoji BiH bez entiteta, drugi bi da postoji nezavisna Republika Srpska, a treći da formiraju treći entitet. Svako svakoga ovdje laže i zato i mamo tu jednu nestabilnost umjesto da iskreno prihvatimo pravila i onda se počnemo ponašati kako se zemlje slične nama kao Belgija ponaša”, kaže bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Gotovo da nije bilo godine, a o izbornim godinama da i ne pričamo, a da neko prije svega iz vrha HDZ-a BiH i SNSD-a nije potezao pitanje raspakivanja Dejtona i uspostavljanje trećeg hrvatskog entiteta – bez razmišljanja o tome da li bi to moglo da ugrozi Republiku Srpsku i izazove novo krvoproliće?

“Republika Srpska mora biti strogo protiv raspakivanja Dejtona, nama to ne odgovara. Republika Srpska ima praktično državu u državi gdje odlučujemo sami o sebi. Imamo dobre zaštitne mehanizme prilikom glasanja i nema nikakvog scenarija raspakivanja Dejtona koji za nas može biti pozitivan. To uključuje i treći entitet. On nije interes Republike Srpske. Nama jeste interes da Bošnjaci i Hrvati riješe svoje odnose, ali ne preko naših leđa”, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

“Raspakivanje Dejtona ne treba ni pominjati, a o terminu trećeg entiteta taj termin je moram priznati nepotreban i potpuno besmislen kao i što je besmislen referendum o otcjepljenju Republike Srpske. I jedno i drugo se koriste za dnevnopolitičke potrebe i podizanje tenzija”, smatra Branko T. Nešković

Prve godine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma obilježio je prekid sukoba, ali i snažan međunarodni intervencionizam u kojem je Republika Srpska ostala bez brojnih nadležnosti, a visoki predstavnik je zvaninčike, posebno Srpske demokratske stranke ostavljao bez osnovnih političkih i ljudskih prava, mnogi tvrde uz amin ljudi iz SNSD-a koji su kumovali prenosu brojnih nadležnosti sa RS na BiH.

U narednim decenijama SNSD je često optuživao Srpsku demokratsku stranku da sarađuju sa strancima, međutim sada imamo paradoks da je SDS skoro 20 godina pod američkim sankcijama, a iste su brzo ukinute vrhu SNSD-a i njihovom okruženju, a oni su se zauzvrat pod velom tajne ponovo obavezali na kooperativnost Amerikancima.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SVEJEDNO NEĆEMO SAZNATI KOLIKO IH IMA! Spreman registar državnih službenika u BiH

Nakon godina najava i odgađanja, Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine izradila je Registar zaposlenih u institucijama BiH i uputila ga na javne konsultacije.

Zaposleni će imati svoj elektronski karton odnosno dosije u kojem će pored podataka o instituciji u kojoj rade i vrsti posla biti i informacije o njihovom obrazovanju, stažu, radnom iskustvu ali i njihove ocjene i eventualni disciplinski postupci.

Sve institucije će od Agencije dobiti korisničke naloge i pristup registru a svaka obrada podataka brisanje ili pregled će se evidentirati kako bi prostor za zloupotrebe bio sveden na minimum.

Pristup će imati i zaposleni, ali samo u onom dijelu koji se na njih odnosi.

Iz Agencije poručuju da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine prošle godine stvoren okvir za uspostavljanje registra.

“Zakonom je predviđeno da će  Registar zaposlenih biti uspostavljen najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. U skladu sa navedenim članom, Agencija je u ostavljenom roku pripremila predmetni Prijedlog odluke”, navode oni.

Ističu da  se Registrom uspostavlja kvalitetan i učinkovit sistem upravljanja ljudskim potencijalima.

Inače, registar neće obuhvatiti policijske službenike, profesionalna vojna lica i zaposlene u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera.

Capital

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “Dan parafiranja Dejtona mora da ujedini sve građane – PRAZNIK KOJI SABIRA, A NE RAZDVAJA”

Potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva PSS, dr Milan Grubor, poručio je da je Dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma datum koji treba da ujedini sve građane Bosne i Hercegovine, a posebno Republike Srpske, bez obzira na političko, nacionalno ili vjersko opredjeljenje.
Kako je naglasio, riječ je o danu koji treba da sabira, a ne da po bilo kojoj liniji razdvaja.

Grubor je podsjetio i na staro narodno vjerovanje da se na Aranđelovdan “nebo otvara” za najiskrenije molitve i želje, koje će se, ukoliko se čovjek obrati Bogu čistog srca, i ispuniti. Upravo se ovaj veliki pravoslavni praznik u Republici Srpskoj poklapa sa Danom uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

– Na današnji dvostruki praznik, prije tačno tri decenije, Srbi u BiH su odbranili i međunarodno verifikovali svoju konstitutivnost i državnost, ali su to učinila i druga dva konstitutivna naroda – naglasio je Grubor.

Istakao je i da je predstojeći Dan prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a zajednički praznik sva tri naroda, podsjećajući da je 25. novembra 1943. godine, u Mrkonjić Gradu, definisana Bosna i Hercegovina kao „država i srpskog i muslimanskog i hrvatskog naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno