Connect with us

Društvo

Smrt 12 banjalučkih beba – zločin koji se ne može oprostiti

Smrt 12 banjalučkih beba je zločin koji se ne može ni zaboraviti ni oprostiti.

Poručeno je to u Banjaluci tokom obilježavanja 31 godine od smrti 12 beba u banjalučkom Kliničkom centru, koje su preminule zbog nedostatka kiseonika.

Na Spomen-obilježju za 12 beba “Život” položeni su vijenci i cvijeće.  Vijenac su položile majke preminulih beba, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, izaslanici predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

Ruže je položila i delegacija srpskih predstavnika u institucijama BiH, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Ministarstva porodice, omladine i sporta Srpske, generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić.

Počast su polaganjem ruža odali predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator ovog obilježavanja, organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, delegacije gradova Banjaluka i Prijedor, kao i ustanova

Prethodno je na Novom groblju  služen parastos i položeno je cvijeće na spomenik 12 beba.

Ruže su položile majke preminulih beba, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Danijel Egić, predstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator ovog obilježavanja.

Po ružu su položili i predstavnici Gradske organizacije porodica zarobljenih, poginulih i nestalih boraca i civila Grada Banjaluka i predstavnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka.

Predsjednica Udruženja “12 beba” Željka Tubić, poručuje da se ovakav zločin, za koji niko od svjetskih moćnika nije odgovorao, ne smije ponoviti više nikada nikome.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je na obilježavanju da se ovaj zločin nikada ne smije zaboraviti i da se ne može oprostiti.

.Ne možemo zaboraviti ovaj zločin, zato se na ovom mjestu svake godine okupljamo da se na njega podsjetimo – rekao je Višković novinarima nakon što je položio ružu na spomenik 12 beba na Novom banjalučkom groblju.

Višković je rekao da su svjetski moćnici zaslužili kaznu za ovaj zločin jer je kiseonik tada mogao da bude dopremljen kopnenim putem u Banjaluku, a mogao je da bude organizovan i humanitarni let, te naglasio da Republika Srpska nema mehanizam da takvima sudi ovozemaljskim zakonima.

Naglasio je da isti ti nalogodavci, koji su tada zabranili da u Banjaluku dođe kiseonik, koji je bio spas za ovu djecu, i danas rade gotovo identične stvari.

-Isti ti nalogodavci danas napadaju Republiku Srpsku na koji god način mogu – uslovljavajući, zabranjujući, onesposobljavajući – rekao je Višković.

U banjalučkoj bolnici na današnji dan 1992. godine umrla je prva beba zbog nestašice kiseonika jer SAD i ostale zapadne zemlje, tokom borbi u građanskom ratu u BiH, nisu dozvolile dopremanje humanitarne pomoći vazdušnim putem u Srpsku.

Nestašica je bila posljedica blokade srpske teritorije koju su vršile hrvatske i muslimanske vojne snage u rejonu Semberije.

Do 19. juna 1992. godine umrlo je 12 beba.

Slađana Kobas, rođena 18. juna 1992. godine, jedina je preživjela beba u periodu od 22. maja do 19. juna 1992. Zbog nedostatka kiseonika ozbiljno joj je bilo narušeno zdravlje, pa je imala trajno oštećenje vida, mozga i pluća, a kasnije se bezuspješno borila sa rakom kostiju. Preminula je 9. februara 2006. u 13. godini.

Četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Smrt beba, kao i sve veća nestašica osnovnih životnih potrepština, bile su razlog za veliku vojnu operaciju “Koridor” u kojoj su se snage Vojske Republike Srpske sukobile sa hrvatskim i muslimanskim vojnim snagama.

Vojna operacija trajala je od 14. do 26. juna 1992. godine i završena je probojem blokade.

Ova istorijska vojna pobjeda nazvana je “Koridor života”.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

IGORU JANKOVIĆU IZ BANJALUKE STIŽE KONTEJNER, ali mu je najpotrebnija hrana

Igor Janković iz Banjaluke, koji živi u izuzetno teškim uslovima, konačno bi ovih dana trebalo da dobije kontejner za stanovanje, ali mu je i dalje najpotrebnije – hrana.

Kako navodi, već duže vrijeme se sam snalazi, ali teško uspijeva da obezbijedi osnovne namirnice.

“Snalazim se, ali to je stvarno nedovoljno. Dajem sve na hranu, ostaju neplaćene obaveze i sve ostalo”, kaže Janković.

Dodaje da je ranije kontaktirao Crveni krst, ali da je pomoć dobio još u decembru prošle godine, te da mu je sada ponovo potrebna pomoć.

“Nekada su davno donijeli, to je bilo polovinom decembra. Sada ništa. Prebacuju me da zovem neke brojeve. Kontaktirao sam, ali ništa konkretno”, kaže on.

Prema ranijem dogovoru s predstavnicima Grada Banjaluka, privremeni smještaj mu je najprije ponuđen u Stričićima, ali je Janković tu opciju odbio zbog velike udaljenosti.

“To je 35 kilometara daleko, nisam jednostavno to prihvatio. Dogovorio sam da se kontejner privremeno postavi ovdje gdje sam sada, malo bliže putu, da bude pristupačnije”, kaže on.

Kontejner je, kako tvrdi, obezbijeđen, ali se još čeka rješavanje priključaka i drugih tehničkih detalja. Kako kaže, mjesečno prima 350 maraka od Centra za socijalni rad, što je jedva dovoljno za lijekove i ponešto ostane za hranu.

Igor trenutno živi u kući staroj više od 70 godina, koja je u potpuno neuslovnom stanju.

” Samo što se sve nije urušilo”, kratko kaže.

Ovo je još jedan apel humanim ljudima i nadležnim institucijama da se uključe – jer je kontejner samo prvi korak. Igoru je sada najpotrebnije osnovno za život a to je hrana.

Račun za uplatu na koji možete pomoći Igoru je: BBAN 5520301838964945 Addiko bank Banjaluka na ime Igor Janković ili na broj telefona 066/945 – 670.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno sa povremenim pljuskovima

U većem dijelu zemlje očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz lokalne pljuskove koji će povremeno osvježiti atmosferu. Najizraženiji padavinski režim očekuje se u višim predjelima i na zapadu zemlje, dok će južne i sjeverne oblasti imati nešto stabilnije vremenske prilike.

Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnog i jugozapadnog smjera, što će doprinositi prijatnijem osjećaju temperature, naročito u popodnevnim satima.

Jutarnje temperature kretale su se između 10 i 16 stepeni Celzijusa, dok se na jugu zemlje očekuju i vrijednosti do 18 stepeni. Najviše dnevne temperature biće u rasponu od 17 do 23 stepena, dok će se na jugu i sjeveru zemlje živa na termometru penjati i do 25 stepeni.

Iako vremenski uslovi neće biti u potpunosti stabilni, građani mogu planirati kraće boravke u prirodi uz oprez zbog mogućih kratkotrajnih pljuskova.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno