Connect with us

Društvo

Koje su egzotične životinje uvezene u Bosnu i Hercegovinu

Ove i prethodnih godina u Bosnu i Hercegovinu su uvezene mnogobrojne egzotične životinje, kao što su dvogrbe kamile, sibirski i bengalski tigar, lame, majmuni, rakuni, kenguri, zebre i ostale.

Za “Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli da su, prema njihovim podacima, u toku ove godine od egzotičnih životinja uvezene dvije lame Pacos alpaca.

“Tokom prošle godine su u BiH došle činčile i lemuri, a godinu ranije dvije dvogrbe kamile, majmun ženka i mužjak sorte buff checkeg gibbon. Tokom 2020. stigli su veliki stepski soko i dva majmuna”, naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da su tokom 2019. godine stigli bengalski i sibirski tigar, zebra, četiri kengura, genet, dvije sove, američki rakun, berberska ovca i patagonijska mara.

“U 2018. godini su u Bosnu i Hercegovinu stigli ženka lava i afrički lav, dok je 2017. godine stigla patagonijska mara i kapibara – vodeno prase”, navodi se u ovim podacima.

Prilikom uvoza životinja carinici moraju poštovati Zakon o veterinarstvu, Pravilnik o uslovima uvoza i provoza živih životinja, sirovina, proizvoda i nusproizvoda životinjskog porijekla, veterinarskih lijekova i hrane za životinje u BiH, Odluku o uslovima i načinu rada graničnih veterinarsko-inspekcijskih prelaza u BiH, Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, Pravilnik o uslovima u pogledu zdravlja za nekomercijalni uvoz i provoz kućnih ljubimaca i Priručnik kojim se određuju odobrena mjesta za ulazak kućnih ljubimaca u BiH.

Odlukom o uslovima i načinu sprovođenja Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka – CITES propisuju se uslovi pod kojima se obavlja uvoz, izvoz, unos, iznos ili tranzit, trgovina i uzgoj ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, te njihovih dijelova i derivata.

U Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja piše da je propisano da je zabranjena prodaja egzotičnih životinja i životinja zaštićenih zakonom, a članom 6. stav 3. pomenutog zakona zabranjeno je držati kao kućne ljubimce životinje koje su zaštićene, divlje, te životinjske vrste i pasmine opasne za život.

Ipak, na jednoj od najvećih platformi za kupoprodaju olx.ba može se pronaći loptasti piton po cijeni od 430 do 450 KM, dok je cijena tarantule od 40 do 100 KM. Na ovoj platformi se može pazariti i iguana po cijeni od 350 KM.

Zakonom je propisano da je novčana kazna za prekršaj posjedovanja ovih životinja u Bosni i Hercegovini od 30 do 10.000 KM.

“Novčanom kaznom u iznosu od 200 do 200.000 KM može se kazniti osoba koja preprodaje ove životinje”, stoji u Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.

Nezavisne

 

Related Topics:

Društvo

Očekuju se obilne padavine: Izdato upozorenje za moguće izlijevanje bujičnih tokova

Nestabilno vrijeme sa čestim kišama i pljuskovima sa grmljavinom nastaviće se i u narednih sedam do deset dana, uz mogućnost da jači pljuskovi izazovu i manje bujične poplave, izjavila je meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Milica Đorđević.

Jutros smo poslali vanredno upozorenje, koje se nastavlja na upozorenje izdato prije sedam dana, da se i tokom ove sedmice zadržava nestabilno vrijeme uz moguću čestu pojavu jačih, intenzivnijih pljuskova sa grmljavinom koji u kratkom vremenskom roku mogu izazvati određene problem – rekla je Đorđevićeva.

Ona je navela da je moguće da pri jačim pljuskovima, kao što je bilo u prethodnom periodu, u kratkom vremenskom intervalu bude obilnijih padavina koje mogu da izazovu lokalnu pojavu problema sa oborinskim vodama u gradskim zonama, problem sa kanalizacijom, aktivizaciju klizišta i manjih bujičnih poplava.

Đorđevićeva je istakla da je najveći problem što nije moguće reći gdje bi se tačno mogle javiti bujice.

– Nije to situacija kao kada imamo najavu porasta vodostaja na velikim rijekama pa možemo sa sigurnošću reći o kojim slivovima ili rijekama je riječ. Bujične poplave nastaju veoma kratko zbog intenzivnih jakih pljuskova za koje nije moguće unaprijed odrediti tačan njihov položaj. Bukvalno je moguće samo znati par sati ranije kada dođe do razvoja jakih nestabilnosti – rekla je Đorđevićeva.

Prema trenutnim prognozama, dodala je ona, intenzivniji pljuskovi u narednim danima bi mogli biti na sjeveru i istoku, dok će na jugu biti bolja situacija.

Kada je riječ o trajnoj stabilizaciji vremena, Đorđevićeva je rekla da vjerovatno neće doći sredinom mjeseca, kako je ranije prognozirano, već krajem juna.

Ona je istakla da Republički hidrometeorološki zavod prognozu vremena, a posebno vanredna upozorenja redovno dostavlja svim nadležnim institucijama koje dalje poduzimaju određene aktivnosti.

Nastavi čitati

Društvo

Informacija o stanju javnog duga BiH otkriva da se Srpska zadužuje skuplje od Federacije

Banjaluka je na kraju prošle godine bila najzaduženiji grad, odnosno lokalna zajednica u Republici Srpskoj, sa 56.142.862 KM, a odmah iza je Doboj sa dugom nešto većim od 46 miliona maraka.

Prema Informaciji o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembar 2022. godine, dug Bijeljine je bio 27,3 miliona maraka, Gradiške 23,1 milion, a Prijedora okruglih 20 miliona KM. Gradovi u RS zajedno su bili zaduženi 206,2 miliona maraka. Uglavnom se radi o kreditima, a poneko je emitovao i obveznice.

To ne uključuje opštine od kojih je najzaduženiji bio Teslić sa 8,8 miliona KM i Modriča sa 8,3 miliona KM.

Slijede Bileća sa dugom od preko sedam miliona KM, Kotor Varoš i Kozarska Dubica sa više od šest miliona kredita, Laktaši 5,8 miliona, Kneževo 5,7 miliona… Ukupan dug opština premašio je 154 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

SPC danas proslavlja Duhove, evo kakvi su običaji na današnji dan

Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik silaska Svetog Duha na apostole, koji se slavi pedeseti dan po Vaskrsu.

Ovaj praznik poznat je i kao Duhovi, Pedesetnica ili Trojice i uvijek se obilježava deseti dan po Vaznesenju Gospodnjem.

U hramovima vjernici pletu vjenčiće od trave koje nose kući za sreću i blagostanje.

Postoji i običaj za koji se smatra da potiče od prvih hrišćana, a smatra se da je ovakav način obilježavanja praznika preuzet od Jevreja.

Jevreji su za praznik Svete Trojice ukrašavali kuće i hramove zelenilom i cvijećem. Tako se na današnji dan kod nas podovi u hramovima prekrivaju travom, pored zidova se prislanjaju lipe ili grane drugog drveća, a ikone se ukrašavaju cvijećem.

Učestali je i običaj da se posjećuju crkve i manastiri.

Nakon praznika Svete Trojice, obilježavaju se Duhovski utorak i Duhovski ponedjeljak.

Nastavi čitati

Aktuleno