Connect with us

Politika

SNSD ne mora da brine za koaliciju DOK GOD IMA JAČINU

Dok je god SNSD snažan kao sada imaće koalicione partnere bez obzira na to kako im je ime i koliko su oni zaista politički jaki.

Ocjenjuju ovo oni koji godinama prate politička dešavanja u Republici Srpskoj, a sve povodom pokušaja da dobijemo odgovor na pitanja ko može bez koga: SNSD bez koalicije ili koalicija bez njega, te kolika je zaista snaga manjih stranaka okupljenih u vlasti u Srpskoj: Ujedinjene Srpske, Demosa, Socijalističke partije, Narodne partije Srpske, SPS-a i Demokratskog narodnog saveza.

Odgovor na prvo pitanje “Ko može bez koga” mogao bi se gledati dvostruko: prvo na način da SNSD ima više poslanika i odbornika u Srpskoj nego ostatak vladajuće koalicije zajedno, ali i na način da mu taj broj ne vrijedi, jer ukoliko nema podršku tih koalicionih partnera, ne bi imao većinu za donošenje zakona kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tako i u skupštinama opština i gradova.

Dakle, dolazi se do toga da su potrebni jedni drugima.

Međutim, ključna spona u koaliciji je, saglasni su sagovornici “Nezavisnih novina”, onaj koji je najjači, a to je u ovom slučaju SNSD, bez koga koalicije ne bi ni bilo.

“Dok god ima snagu koju ima SNSD će uvijek imati koalicione partnere. Nije, dakle, pitanje može li SNSD bez koalicionih partnera, već je pitanje ko će ti partneri biti”, smatra Goran Dakić, novinar.

Dodaje da se dešava da u krugu vlasti neke stranke nestaju, ali da zato dolaze druge.

Tu vrijedi podsjetiti na primjer DNS-a, koji je prije nekoliko izbornih ciklusa bio treća parlamentarna stranka, druga u vlasti odmah iza SNSD-a, pa je naprasno razbijen na sitne djeliće, jer je iz njega uskoro izašlo pozamašno članstvo i oformilo Demos.

Onda su nakratko bili opozicija, da bi se odmah nakon opštih izbora vratili u redove vlasti. Slično je bilo i sa Socijalističkom partijom Srpske, koja je nastala izlaskom dijela članstva Đokićevih socijalista. I oni su imali kratku opozicionu epizodu, pa su shvatili da im od toga nema “neke vajde” te su opet uz SNSD, a kao nagradu dobili su brojne institucionalne privilegije (direktori, zamjenici, upravni odbori…).

“Ako se ne varam, u Srpskoj do sada nisu koalirali samo SDS i DNS. Sve ostale kombinacije su moguće, kao na plati miješanog mesa. Snaga DNS-a je manja nego što je bila, vjerovatno i snaga socijalista, ali su sve te kvote popunjene trenutno Ujedinjenom Srpskom, Banjčevom strankom, Demosom… DNS je vidio šta znači biti u opoziciji. To možda jeste ljepše, ali vlast je uvijek slađa”, poručuje Dakić.

Ono što je apsolutno jasno jeste da je teško očekivati formiranje vlasti u Srpskoj bez postojanja koalicije jer nijedna stranka nema kapacitet da sama ima sve.

Zbog svega rečenog jedna stvar je jasna: cilj je pobijediti na izborima što ubjedljivije, imati najviše mandata, jer to znači voditi pregovore i određivati koga hoćeš ili nećeš u koaliciji.

“Naravno, zavisi i od ostalih stranaka koje formiraju koaliciju, odnosno od njihovog pregovaračkog, nerijetko i ucjenjivačkog kapaciteta. Stranke koje dobiju mali broj glasova i koje ne mogu predvoditi koalicije obično se percipiraju kao ‘tas na vagi’ koji odlučuje o formiranju većine, ali same po sebi ne predstavljaju značajnu snagu. Samo u koaliciji mogu ostvariti svoje interese. Svjesni su toga, kao što su svjesne i velike stranke”, ocjenjuje Mladen Bubonjić, komunikolog.

Dodaje da je u suštini sve stvar vještine pregovaranja, ubjeđivanja i ucjenjivanja, a pojašnjava i zašto.

“Velike stranke, kao što je SNSD, nastoje da umanje ucjenjivački kapacitet malih stranaka kako bi raspolagali većim ulogom u vlasti. U toj igri SNSD godinama uspješno balansira ucjenjivačkim kapacitetom malih stranaka, da li obećavanjima ili uslovljavanjima. Kao ‘politički monolit’ i stranka sa najboljim predispozicijama za eksploataciju političkih benefita, SNSD veoma lako rukovodi ostalim strankama, čas ih nagrađujući, čas razgrađujući. Naravno, ne smije se zanemariti ni oportunizam političara iz manjih stranaka kojima je njihov interes ipak na prvom mjestu”, zaključio je Bubonjić.

Politika

BASARA “Garaža UKC-a postala najjasnija metafora URUŠAVANJA INSTITUCIJA Republike Srpske”

Potpredsjednik Gradskog odbora PDP-a Banjaluka, Adrijana Basara, ocijenila je da je garaža kod Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske postala najskuplji spomenik bahatosti i neodgovornosti aktuelne vlasti, umjesto simbola modernosti i efikasnosti kako je prvobitno najavljivano.


– Garaža vrijedna više od 42 miliona maraka trebalo je da riješi dugogodišnji problem parkiranja kod UKC-a. Danas, umjesto funkcionalnog objekta, gledamo betonski skelet koji svjedoči o katastrofalnoj realizaciji, raskinutim ugovorima i milionskim tužbama protiv Republike Srpske – poručila je Basara.

Ona je naglasila da je ovaj slučaj još jedan dokaz da je upravljanje javnim sredstvima u Republici Srpskoj odavno prestalo biti stvar odgovornosti i znanja, a postalo pitanje partijske podobnosti i ličnih interesa.

– Ovo nije slučajna greška, ovo je sistemsko zanemarivanje javnog interesa. Dok pacijenti i zdravstveni radnici nemaju gdje da parkiraju, institucije koje bi trebalo da vrše nadzor – revizija, inspekcije, ministarstva – ćute i gledaju na drugu stranu. Tako se i milioni iz budžeta tope bez odgovornosti – rekla je Basara.

Basara je oštro kritikovala direktora UKC-a Vladu Đajića, navodeći da se više bavi stranačkim priredbama nego poslom za koji je plaćen novcem građana.

– Dok Đajić blokira Banjaluku, organizuje koncerte u prostorijama SNSD-a i promoviše alkohol među mladima, Univerzitetsko-klinički centar propada. Javni novac se troši na kotlićijade, fešte i čak rođendanske proslave od 80.000 KM, dok najvažniji zdravstveni projekti stoje – istakla je Basara.

Ona je podsjetila da je vlast pokušala da ublaži situaciju tvrdnjom da „država nije oštećena“, što naziva sramotnim pokušajem prikrivanja stvarnog stanja.

– Svako ko prođe pored te nedovršene garaže vidi koliko je država oštećena. Svjesno uništavanje javnog novca, odsustvo kontrole i potpuna nekažnjivost postali su pravilo u sistemu koji vodi SNSD – poručila je.

Na kraju, Basara je navela da je garaža UKC-a postala „najjasnija metafora urušavanja institucija Republike Srpske“:

– Započeto uz fanfare, završeno u tišini. To je slika današnje vlasti – nedovršeni projekti, potopljeni milioni i sve manje povjerenja građana u državu koja bi trebalo da radi za njih, a ne protiv njih – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

Šulić se OZBILJNO ZABRINUO ZA TRGOVCE u Srpskoj, evo šta misli o NERADNOJ NEDJELJI

Zajedničkim snagama treba naći model da rad nedjeljom u sektoru trgovine bude dodatno i adekvatno plaćen, te prava radnika dodatno zaštićena. Na taj način će biti obezbijeđeno nesmetano funkcionisanje privrede i sigurnost radnih mjesta i plata svih zaposlenih u ovom sektoru, saopšteno je na današnjem sastanku predstavnika Ministarstva trgovine i turizma Srpske i Saveza sindikata RS.

Ispred MTT, sastanku su prisustvovali ministar Denis Šulić i pomoćnik ministra za trgovinu Dušanka Tegeltija, a ispred SSRS predsjednik ovog saveza Goran Stanković.

U fokusu razgovora bila su pitanja neradne nedjelje u sektoru trgovine i kontrole rasta cijena osnovnih životnih namirnica, sa posebnim osvrtom na rezultate i posljedice koje je uvođenje određenih mjera u regionu imalo i na privredu i na životni standard građana.
– Jako je važno voditi računa o svemu, kako ne bismo došli u situaciju da, poput FBiH, uvođenje neradne nedjelje u trgovinama plaćamo smanjenjem broja radnika u ovom sektoru i ugrožavanjem egzistencije njihovim porodicama, a sve pod velom brige za porodicu – rekao je Šulić.

Dodao je da su prosječne trgovačke marže na proizvode iz potrošačke korpe na nivou ispod 20%.

– Srpska je uvozno orijentisana i moramo biti svjesni da cijene po kojima naši dobavljači dolaze do proizvoda, nisu na nivou onih po kojima ih nabavljaju značajno veća tržišta. Sve to utiče na konačnu cijenu proizvoda, a ne samo trgovačka marža koja je najčešće u fokusu javnosti – naglasio je Šulić.

Prema njegovim riječima, marža nije zarada trgovca, već se iz nje pokrivaju svi troškovi, pa i plate radnika. – Neophodan je oprez, kako nedovoljno pripremljenim mjerama ne bi došlo do ugrožavanja primanja i radnih mjesta u ovom sektoru – poručio je Šulić.

Na sastanku je potvrđeno opredjeljenje sagovornika da u narednom periodu zajednički rade na analizi potrošačkih korpi i rasta cijena, te da u koordinaciji predlažu mjere s ciljem sprečavanja dodatnog rasta cijena.

Nastavi čitati

Politika

BLAGOJEVIĆ BEZ ZADRŠKE “Sud BiH se sprda sa državom”

Današnje isprazno saopštenje Suda BiH, koje je u nivou onog “kiša će da pada sve dok ne prestane”, u vezi sa jučerašnjom skandaloznom odlukom Apelacionog vijeća tog suda, kojom je odlučeno o žalbi na odluku CIK BiH da prihvati prijavu SNSD za predstojeće prijevremene izbore za predsjednika Republike, a koju prijavu je potpisao Milorad Dodik u svojstvu predsjednika te stranke, predstavlja novo sprdanje tog suda sa narodom, ali i sa državom čiji je to sud. Poručio je ovo za Srpskainfo profesor ustavnog prava, Milan Blagojević.

– Naime, u saopštenju za javnost od 11.10.2025. godine Sud BiH: “napominje da predmetna odluka po izbornoj žalbi predstavlja odgovor na trenutno faktičko stanje prema kojem osuđeni Milorad Dodik ima svojstvo predsjednika političke stranke koju predstavlja, sve dok je u svojstvu lica ovlaštenog za zastupanje citiranog političkog subjekta upisan u sudski registar”. Da nije tužno, ovo bi bilo smiješno. A i neistina je, koju iznosi ni manje ni više do Sud BiH. Kazavši da je navodno trenutno faktičko stanje takvo da je Dodik upisan u sudski registar kao predsjednik SNSD i da je zbog toga što je upisan u sudskom registru on predsjednik stranke, Sud BiH, osim što se sprda sa narodom i državom, sprda se i sa sopstvenom pravosnažnom osuđujućom presudom koju je izrekao Dodiku, a koja presuda po sili zakona za pravnu posljedicu ima i zabranu Dodiku da obavlja funkciju ne samo u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom i upravnom organu, već i u bilo kojem drugom pravnom licu – pod šta spada i bilo koja politička partija, jer je i politička partija pravno lice, saglasno članovima 113. i 114. Krivičnog zakona BiH.Stoga pravna posljedica takve presude, znači da je njenom pravosnažnošću (12. 6. 2025. godine) po sili zakona nastupilo brisanje upisa Milorada Dodika kao predsjednika SNSD, zbog čega je Sud BiH bio dužan da tu presudu dostavi na izvršenje, ne samo CIK BiH, nego i nadležnom registracionom sudu u kojem je registrovan SNSD – kaže Blagojević. Iz ovih razloga je, nastavlja Blagojević, samo Sud BiH bio dužan da, kad ga je već osudio u krivičnom postupku, i u postupku po predmetnoj žalbi partije Nebojše Vukanovića na odluku CIK BiH, odredi takav obim pravnih posljedica svoje osuđujuće presude protiv Milorada Dodika od 12. 6. 2025. godine. – A ne da iznosi neistinu kojom, u suštini, obmanjuje sve nas da navodno registracioni sud, a to je u konkretnom slučaju Osnovni sud u Banjaluci, treba da određuje obim pravnih posljedica pravosnažne krivične presude Suda BiH kojom je osuđen Milorad Dodik – zaključio je Blagojević za Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno