Politika
SNSD SE NALAZI PRED VELIKIM RASKOLOM? Vlado Đajić, na korak od odluke da NAPUSTI STRANKU
U sjenci gloženja opozicionih stranaka oko toga ko će biti kandidat za gradonačelnika Banjaluke i da li će opozicija u najvećem gradu Srpske imati jednog ili više kandidata, odvija se ništa manja drama u banjalučkom SNSD koji se, kako saznajemo, nalazi pred velikim raskolom.
Odlično obaviješteni izvori Srpskainfo iz vrha najveće političke partije u Srpskoj otkrivaju da je aktuelni šef Gradskog odbora SNSD u Banjaluci, Vlado Đajić, doslovno na korak od odluke da napusti SNSD i formira svoju političku partiju ukoliko rukovodstvo stranke, kako se već duže spekuliše u javnosti, umjesto njega imenuje nekog drugog kandidata za gradonačelnika Banjaluke na lokalnim izborima u oktobru ove godine.
Nova partija
Sagovornici Srpskainfo iz vrha SNSD, koji su insistirali na anonimnosti, između ostalog, tvrde da bi u slučaju da Đajić ostvari svoje prijetnje i odluči se na formiranje nove političke opcije, najmanje 50 odsto banjalučkog odbora SNSD prešlo u njegovu stranku.
Bez obzira šta ko o njemu mislio, Vlado Đajić je prilično omiljen u Gradskom odboru SNSD i ako odluči da formira novu partiju uz njega bi stao veliki broj današnjih odbornika SNSD u gradskoj skupštini, ali i običnog stranačkog članstva. Đajić ozbiljno računa na kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke na predstojećim lokalnim izborima, a ukoliko to ne dobije stoodsto će napustiti SNSD i formirati novu političku partiju – tvrde naši izvori.
Inače, kako se prethodnih dana i mjeseci spekuliše u javnosti, vrh SNSD najbliže je odluci da aktuelnog ministra finansija i trezora BiH, Srđana Amidžića, kandiduje za gradonačelnika Banjaluke na predstojećim lokalnim izborima.
Komentar o tome da li namjerava da napusti SNSD i formira novu političku stranku koja bi ga sigurno kandidovala za gradonačelnika Banjaluke, pokušali smo dobiti od Vlade Đajića, ali se on nije javljao na telefonske pozive niti je odgovarao na naše poruke.
Najmanje dva kandidata
Početak pregovora opozicionih stranaka o tome ko će biti kandidat za gradonačelnika Banjaluke održani su juče u prostorijama Gradskog odbora SDS, gdje je predsjednik najveće opozicione političke partije u Srpskoj, Milan Miličević, o toj temi razgovarao sa predstavnicima PDP. Nakon sastanka, Miličević je ponovio svoj raniji stav, koji je inače prvo otkrio za Srpskainfo, a to je da je SDS trenutno najbliži odluci da predloži svog kandidata za gradonačelnika Banjaluke.
Ja nisam ranije govorio slučajno u prethodnom periodu, a o tome se govorilo i na sastanku Gradskog odbora u Banjaluci, da SDS ozbiljno razmišlja da imamo svog kandidata. Mnogi su razlozi za to – rekao je Miličević, dodajući da Predsjedništvo SDS neće osporavati ono što odluče gradski ili opštinski odbori, kada su u pitanju kandidature.
Dodao je i da trenutno vidi da će Banjaluka imati dva opoziciona kandidata.
– Mi krećemo od zadovoljstva naših odbora, jer je to naše biračko tijelo. Takođe, nećemo praviti nikakve zamjene u smislu vi nas pustite tamo, a mi ćemo vas ovamo. Gdje god to postoji, tu se ne može očekivati uspjeh.Banjaluka u ovom momentu, koliko vidim, imaće sigurno dva opoziciona kandidata. Da li će biti i treći opozicioni iz SDS tek ćemo vidjeti, ali mislim da to otvara put SNSD sa kojim imamo političku borbu. Zato bi bilo bolje da napravimo zajednički stav – rekao je Miličević.
Takođe, osim potpredsjednika PDP Draška Stanivukovića koji će ispred te partije biti kandidat za još jedan mandat na čelu najvećeg grada u Srpskoj, kandidaturu za gradonačelnika Banjaluke najavila je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Lider Liste “Za pravdu i red”, Nebojša Vukanović, otkrio je mogućnost da i njegov politički pokret ima kandidata za gradonačelnika Banjaluke, ponavljajući da nema nikakve šanse da podrži Draška Stanivukovića.
Taktička igra
Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo ističe da je priča o “gubitničkoj kombinaciji” opozicije u Banjaluci koja će, kako sada stvari stoje, na izbore izaći u više kolona, potpuno gurnula u drugi plan trzavice koje već duže postoje u banjalučkom odboru SNSD.
Vidimo da se već sada u javnom diskursu, kao i u opozicionim redovima, govori o nekoliko kolona u kojima će opozicione partije nastupiti na predstojećim izborima, a ovo djelovanje tumači se kao ustupak u korist SNSD, što negdje predstavlja i logično objašnjenje s obzirom da smo godinama gledali scenario prema kojem je ujedinjena opozicija bivala poražena od najjače političke partije u Republici Srpskoj – kaže Topićeva.
Skoro svakodnevne najave novih-starih kandidatura za gradonačelnika Banjaluke, prema njenim riječima, mogle bi se iščitati i kao politički i medijski spin, odnosno taktička igra prema kojoj je opozicija, kako navodi, već sada proglašena gubitnikom.
– Međutim, iako je u zadnjim igrama oko rebalansa gradskog budžeta golim okom vidljivo nadmudrivanje između pojedinih članova SNSD, niko ne otvara pitanje da li je moguć scenario i da SNSD nastupi u više kolona na izborima i šta bi to konkretno značilo za tu stranku – pita se Topićeva.
Politika
KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”
Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.
Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.
– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.
On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.
– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.
Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?
– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.
Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.
– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.
Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.
Politika
I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”
Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.
Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.
Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.
“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.
Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.
Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.
“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.
Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.
“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.
Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).
Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.
“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.
IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.
Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.
“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.
Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.
A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.
“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.
Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.
Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne
Politika
Nova sjednica SM BiH sa starim TAČKAMA DNEVNOG REDA
Savjet ministara Bosne i Hercegovine bi se na sjednici zakazanoj za sutra, u drugom krugu glasanja, trebalo izjasniti o prijedlogu odluke o uspostavljanju Ureda glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom kao privremenog tijela Savjeta ministara BiH, čiji je predlagač Kabinet predsjedavajuće Savjeta ministara BiH. Kako prenose mediji, na toj sjednici će biti razmatrani i nacrti zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.
Usvajanje zakona o VSTS i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača su uslov za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.
Podsjetimo da su ove tačke dnevnog reda bile i na sjednici 2. decembra kada su ministri iz SNSD-a glasali protiv predloženog dnevnog reda i sjednica nije održana.
(BN)
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Zanimljivosti2 dana agoLUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
-
Politika2 dana agoSLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?
-
Svijet1 dan agoFON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
-
Politika2 dana agoMINISTARSTVO RAZBACUJE MILIONE na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ: Vlada razvlašćuje Banjaluku i uzima nadležnosti lokalnim zajednicama
