Connect with us

Svijet

ŠOK PROMJENA američke politike sankcija! Hoće li “Rubio-efekat” RAZORITI i BiH?!

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.

U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.

Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.

Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.

– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.

Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.

– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno